Kōrero: Ngā tuhinga me te rangahau

Whārangi 4. Ngā mahi whakamārama reo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te whakaemi waiata

He nui ngā waiata i kohia, i tirohia, i whakamāramatia i ngā pukapuka e whā o Ngā Mōteatea. He kaupapa nui tēnei i kawea i roto i ngā tekau tau maha. I huatakina te kaupapa e Apirana Ngata me tōna matapopore ki ngā waiata mōteatea, kei ngaro. I tūmanako anō ia, ā tōna wā ka whakaurua ēnei waiata ki roto i te marautanga mō te reo me te ahurea Māori ki ngā whare wānanga. Ko te pukapuka tuatahi me te pukapuka tuarua o Ngā mōteatea he mea whakaputa i te pito o te tekau tau 1920. Ko te pukapuka tuatoru i whakaputaina i te tau 1970, ā, ko Pei Te Hurinui Jones te ētita. I te tau 1990 ka puta te pukapuka tuawhā, ko Tāmati Reedy te ētita. I raro i a Hirini Moko Mead ka whakapākehātia te pukapuka tuawhā i te tau 2007.

Sweet music

Ko te hiahia a te komiti whakahou i te whakamāoritanga o te Paipera, he whakaputa i tētahi pukapuka hei puna mō te reo Māori tūturu, otirā hei ‘whakahoki anō ki te Paipera Māori te tatangi rōreka o te reo, tōna mita, tōna manawataki, me te tohungatanga o te takoto o te kupu Māori.’.1

Te paipera tapu

He Pākehā te katoa o ngā kaiwhakamāori i Te paipera tapu. I waenganui pū o te rautau 1900 ka whakatauria me whakahou. Ko te nuinga o te komiti he Māori, ka mutu ko John Laughton te ūpoko, ko ērā atu mema ko Pererika Pēneti (Pīhopa o Aotearoa), ko Eru Te Tuhi, ko Āpirana Ngata, ko William Bird, ko Te Hihi Kaa, ko Wiremu Pānapa. I oti ngā whakahoutanga i te tau 1949, ā, nō te tau 1952 ka whakaputaina. 

Te papakupu o Wiremu

He mahinga nā te whānau kotahi te papakupu a Wiremu. Ko ngā putanga e rima tuatahi he mea tuhituhi nā William Williams rātou ko tāna tama a William Leonard Williams, me te tama a William Leonard, a Herbert William Williams. I runga i tāna mahi whakahou i te Paipera, ka huia anō he komiti whakahou i te papakupu. Heoi i mua i te whanaketanga o ngā mahi a te komiti, ka mate atu a Ngata rāua ko tana hoa mahi, a William Cooper, tētahi o ngā mema.

Nō muri mai ka tāpirihia ētahi atu mema hei whakakī i te whāruarua. Nā te tama a Ngata, nā W. T. Ngata (te hēkeretari o te rōpū) rātou i tohu. I te tau 1957 ka oti i a rātou ngā mahi, ā, nō te tau 1970, ka whakaputaina te putanga tuawhitu.

Nāwai ka whakaemia anō ētahi atu papakupu. I te tau 1993 ka whakaputaina te papakupu a Hōri Mahue Ngata. Ā, nō te tau 2008 ka whakaputaina e te Taura Whiri i te Reo Māori te papakupu Māori o He pātaka kupu – te kai a te rangatira, i raro i te Taura Whiri i Te Reo Māori.

Ngā whakamāoritanga kupu motuhenga 

He tohunga whakamārama reo a Pei Te Hurinui Jones. Nāna i whakamāori ngā whakaari a Rūrūtao, Te tangata whai rawa o Wēneti, Julius Caesar me Othello, tae atu ki te whakaari o The rubáiyát of Omar Khayyám nā Edward Fitzgerald. I te tekau tau 2000 ka whakamāori a Te Haumihiata Mason i ngā whakaari a Rūrūtao, sonnet 18 (‘Shall I compare thee to a summer’s day?’), me Troilus and Cressida. E rua, e rua ēnei whakaari i whakaaturia ki te Taiwhanga o Globe, ki Rānana. 

Kupu tāpiri
  1. Tohutoro Manuka Henare. 'Panapa, Wiremu Netana.' Dictionary of New Zealand Biography, http://www.teara.govt.nz/en/biographies/4p2/panapa-wiremu-netana (last accessed 15 April 2015). Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Basil Keane, 'Ngā tuhinga me te rangahau - Ngā mahi whakamārama reo', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-tuhinga-me-te-rangahau/page-4 (accessed 19 April 2024)

He kōrero nā Basil Keane, i tāngia i te 22 Oct 2014