Kōrero: Ngā Reo Irirangi

Neke atu i te 20 ngā reo irirangi Māori puta noa i Aotearoa. He mairanga i te reo Māori te kaupapa. He tū āhua te pāpāho Māori i hua ake i te tekau tau 1920. 

He kōrero nā Piripi Walker
Te āhua nui: Ko Te Ūpoko o te Ika, i te tau 1987

He korero whakarapopoto

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te reo Māori i te reo irirangi i mua i te tau 1960

He waiata ngā hopunga oro tuatahi o te reo Māori. I te rā o Waitangi i te 6 o Hongongoi i te tau 1928, kātahi anō ka pāhotia ngā waiata me ngā pakiwaitara Māori. Nō te tau 1928 ka hangaia te hōtaka Māori tuatahi hei whakarongo mā te taringa.

Nō te tau 1940 ka pāhotia te hōtaka reo Māori tuatahi. He rongo kōrero tēnei i pā ki Te Pakanga Tuarua o te Ao me ngā kaupapa ā-rohe. Ko Wiremu Pāka te kaiwhakataki.

Arā anō ngā hōtaka irirangi Māori i te tekau tau 1940 me 1950 pērā i Ngā pao me nga pakiwatara a te Maori: song and story of the Maori, me Te reo o te Maori (i Ahuriri e pāho ana i mua i te pāho ki te motu).

I te tau 1964 ka waihanga a Leo Fowler i te Wāhanga Māori o te Kaporeihana Pāho o Aotearoa. I tō haere rāua ko Wiremu Kerekere i tā rāua taiwhanga ki te hopu i ngā hui nunui a te ao Māori. 

Ngā pāhotanga Māori i te irirangi mai i te tekau tau 1960 ki te tekau tau 1980

I mahia Te puna wai kōrero mai i te tau 1971 ki te tau 1996. He reo Pākehā te hōtaka i whakaata i ngā tū manawanui a te Māori.

He rite tonu te rongonga o ngā puoro Māori i runga i te irirangi. I te tekau tau 1960 he maha ngā pēne Māori i pāhotia ki runga irirangi, ā, i te tekau tau 1980 ko ‘Poi e’ te waiata makau. 

Ngā irirangi ā-iwi tuatahi

Nō te tekau tau 1970 kua paheke te hunga kōrero Māori, i te kore hiahia hoki a te rangatahi ki tō rātou reo. Kātahi ka rere ngā whakapae kia whānui ake te rongonga o te reo Māori i ngā irirangi me ngā whakaata.

I te tau 1978 ka hangā e Irirangi Aotearoa (Radio New Zealand) tōna wāhanga e kīia nei ko Te Reo o Aotearoa. Ko tōna kaupapa he waihanga i ngā hōtaka i roto i te reo Māori me ngā reo o Te Moananui-a-Kiwa.

I te tekau tau 1980 ka tīmata te pāho a ngā irirangi Māori rangitahi. Ko te irirangi Māori tuatahi ko Te Reo Irirangi o Te Ūpoko o Te Ika, i whakatūria ai i te tau 1987 ki Te Whanganui-a-Tara.

Te kōtuinga irirangi ā-iwi

He iti te pūtea i hōmai ki ngā irirangi Māori tuatahi. I te tau 1990 ka tīmata te tuku pūtea a Irirangi te Motu ki ngā irirangi ā-iwi. Nō te tau 1993 ka whakatūria te kōmihana pāho Māori, a Te Māngai Pāho. Nō te tau 2013 e 22 te rahi o ngā irirangi ā-iwi puta noa i te motu. 

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Piripi Walker, 'Ngā Reo Irirangi ', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-reo-irirangi (accessed 19 April 2024)

He kōrero nā Piripi Walker, i tāngia i te 22 o Oketopa 2014