Kōrero: Te iwi Māori kei ngā tāone

Ko te heke a te iwi Māori ki ngā tāone tētahi o ngā nekehanga tino tere rawa atu o tētahi iwi i te ao. I te tau 1926, e 84% te tokomaha o ngā Māori e noho ana ki ngā whenua o ō rātou iwi. Kia tae ki te tau 1986, e 80% te tokomaha e noho ana ki ngā tāone, e rapu ana i te oranga. Nā te tere horo o te iwi ki ngā tāone, ka ngaro ētahi, ka whakamomori ētahi. Heoi nā te ara ake anō o te reo me ngā tikanga Māori i te tekau tau atu i 1970, kua tū kaha anō ngā Māori kei ngā tāone, kua whakakotahi hoki i a rātou anō.

He kōrero nā Paul Meredith
Te āhua nui: Te marae o Te Herenga Waka

He korero whakarapopoto

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te neke ki ngā tāone

I mua i te Pakanga Tuarua o te Ao, noho ai te nuinga o ngā Māori ki ngā rohe o ō rātou iwi. I te tekau tau atu i 1940, i mahi ētahi ki ngā tāone hei awhi i te pakanga. Atu i te tekau tau o 1950 ka horo te hūnuku o te Māori ki ngā tāone. I te tau 2013, kei ngā tāone te 84% o te iwi Māori e noho ana.

He aha i neke ai?

Ko te nuinga i wehe ki te rapu mahi, ko ētahi i haere ki te ngahau, ki te hōpara, ki te mahi moni. I te tīmatanga ko te whakaaro, tērā pea kāore e tau te noho a te Māori me te Pākehā ki ngā tāone. Heoi ka whakatata tētahi taha ki tētahi taha, whāia, ka mārena ētahi. Nā te kāwanatanga te Māori i whakatenatena kia haere ki ngā tāone, kia kuhu ki ngā hapori Pākehā. Kia tae ki te tekau tau atu i 1960, kua tū he whakatipuranga i whānau mai ki ngā tāone. Tokomaha rātou i te kūare ki ō rātou iwi, whakapapa, rohe.

Ngā whakatuma

He maha ngā mahi kei ngā tāone, ka mutu, he pai ake ngā utu me ngā tuwheratanga. Heoi, i reira anō ngā uauatanga. Ka rongo ngā Māori i te kaikiri i a rātou ka rapu wāhi noho mō rātou. Nā reira ka whakatūria e te kāwanatanga ngā kāinga taupua me ngā whare kāwanatanga mō rātou. Ka huri ētahi tapa tāone hei tāone Māori, pērā i a Ōtara me Porirua. Heoi ka taka ētahi ki te mate nā te kore whānau hei awhi, hei tautoko i a rātou. Ka mokemoke ētahi, ka taka ētahi ki te raruraru. Nā te motu o te hono ki ngā wā kāinga, ka ngaro te Māoritanga ki ngā tamariki i whānau mai, i pakeke mai ki ngā tāone.

Ngā tautoko a te rōpū

Kāore i roa, ka huri ngā Māori kei ngā tāone ki te whakatū karapu, komiti, kapa haka, pēnei i Te Rōpū Rangatahi Māori o Ngāti Pōneke (Ngāti Pōneke Young Māori Club) i Te Whanganui-a-Tara. Ka huri ētahi iwi ki te whakatū rōpū mō ā rātou mema ki ngā tāone.

Marae ki te taone

Ka mokemoke ētahi mō ō rātou kāinga me ō rātou marae. Ko te marae te wāhi tū ai ngā hui nui a te Māori - ngā rā whānau, ngā mārena, ngā tangihanga. I te tekau tau atu i 1960, ka tīmata ētahi ki te whakatū marae ki ngā tāone. I tēnei wā he marae kei ngā tāone nunui o Aotearoa. Ka noho ēnei wāhi hei whakaruruhau mō ngā Māori kei ngā tāone.

Rōpū Māori ki ngā tāone

Atu i te tekau tau o 1980, kua matika ētahi rōpū Māori ki ngā tāone, pēnei i Te Whānau o Waipareira i te uru o Tāmaki. Ko tā rātou e kī ai, he iwi ake ngā Māori kei ngā tāone, kei a rātou ā rātou kaupapa me ngā mea e pā nui ana ki a rātou. Ka whawhai rātou mō ngā tika ki te whakahaere kaupapa hapori, mātauranga mō ā rātou mema. Kua tono rātou mō ngā painga i raro i te Tiriti o Waitangi. Nā tēnei āhuatanga kua takahuri katoa ngā ariā me ngā whakaaro mō te hapori Māori.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Paul Meredith, 'Te iwi Māori kei ngā tāone', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-iwi-maori-kei-nga-taone (accessed 24 April 2024)

He kōrero nā Paul Meredith, i tāngia i te 8 o Pēpuere 2005, updated 17 o Pēpuere 2015