He korero whakarapopoto
Ko te niupepa reo Māori tuatahi o te motu Ko te Karere o Nui Tireni, iputa tuatahi i te tau 1842. Mai i tērā wā tae noa ki ngā tau tōmua o te tekau tau 1830 e 40 te huhua o ngā niupepa i whakaputaina. Tae rawa ake ki ngā ngahuru tau tuatahi o te rau tau 20, kua ngaro te nuinga i te waimehatanga o te reo Māori.
He pārongo, he tuhinga, he pānui, he pānui hoko ētahi o ngā kai o roto. He nui hoki ngā kōrero e pā ana ki te ao Māori.
Ngā niupepa kāwanatanga
I whakaputaina ngā niupepa kāwanatanga mai i te tau 1842 ki te tau 1877. Ko te whāinga he ako i te Māori ki ngā tikanga me ngā ture Pākehā. Ko tētahi anō kaupapa he whakamōhio i te Māori me te Pākehā ko wai a wai, ā, ka tukuna he wāhi kōrero mā te Māori e pā ana ki ngā take kāwanatanga. Ko ētahi kaupapa a ngā reta ko ngā pakanga whenua, ko ngā māngai Māori i roto i te paremata, ko Te Kōti Whenua Māori
Ngā niupepa a ngā Pākehā me ngā hāhi
I whakamahia ngā niupepa hei whakatairanga i te pēhi iho i te inu waipiro; i ngā tikanga Pākehā me te Rongopai me ngā āwangawanga e pā ana ki te Māori. I whakaputa niupepa Māori a Charles Davis rātou ko Walter Buller, ko W. P. Snow.
I whakaputa niupepa anō ngā hāhi. Neke atu i te 30 tau te hāhi Mihinare i te Tai Rāwhiti e whakaputa ana i ōna pepa.
Ngā pepa Māori
I whakatū anō te Māori i ā rātou ake pepa ki ngā rohe i runga i te hiahia kia areare mai te kāwanatanga me te Pākehā ki ō rātou whakaaro, pērā i te:
- ngā pepa nā te Kīngitanga i whakaputa
- Te Wananga, te niupepa a te whakahētanga hoko whenua
- ngā niupepa a te Kotahitanga.
Ngā moheni Māori
Ko te moheni Māori tuatahi ko Te Ao Hou, he mea whakaputa e Te Tari Maori mai i te tau 1952 ki te tau 1975. Ko ōna kaupapa he tuhinga kōrero pakiwaitara nā ētahi kaituhi Māori tae atu ki ngā pakimaero, ngā whakaahua, tānga pikitia hoki. He maha ngā moheni i whakaputaina e te kāwanatanga, ā, e puta tonu nei ētahi i te tau 2013.
Ko ētahi moheni he aro ki te iwi pērā i a Kia Hiwa Ra nō Ngāti Maniapoto; i a Kahungunu nō Ngāti Kahungunu; me Pū Kaea nō Mataatua. Ko ētahi moheni ā-motu ko Mana me Te Maori News.