I a rātou ka peke atu i tētahi moutere ki tētahi i Poronihia Tata, ka kite rātou i te nui o te kai, pēnei i ngā momo kangarū, ngā momo ngārara, ngā manu, ngā tipu, ngā ika. Ka hia tekau mano tau nōhia ai te rohe nei e ngā kohinga tāngata tokoiti noa. Ka tohu ngā ahu otaota (midden) a ngā Lapita ki ā rātou kai – i ngā moutere Ha’apai kei Tonga, kainga ai ngā manu o te whenua me te moana; i Kanaki (New Caledonia), i Whītī, kainga ai e rātou tētahi momo ngārara; ki Whītī kainga ai te ngārara iguanid. Heoi, nō te putanga atu ki Poronihia Tawhiti mā runga i ō rātou waka ama, ka rerekē ā rātou kai. He iti iho ngā kai; ko ētahi momo i kainga e rātou kia pau rawa. Nā te ruarua o ngā kākano, ngā kōpura (tuber), ngā hua rakau hei kai, heria ai e ngā Lapita ā rātou ake kararehe, tipu.
Te whakamahi i tēnei tūemi
Palaeofaunal Surveys
Photograph by Mike Neill and T. H. Worthy
This item has been provided for private study purposes (such as school projects, family and local history research) and any published reproduction (print or electronic) may infringe copyright law. It is the responsibility of the user of any material to obtain clearance from the copyright holder.
Tāpiritia te tākupu hou