Kōrero: Nōnahea a Aotearoa nōhia tuatahitia ai?

Whārangi 5. Ngā poroiwi kiore

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te kiore Māori – i tae tōmua mai?

Kāore he take o te kiore Māori ki te kauhoe. Nā reira, nā te tangata kē a ia i kawe ki Aotearoa. I ngā tau pokapū o te tekau tau atu i 1990, i inea e tētahi kaimātai pūtaiao ētahi poroiwi kiore i kitea i ētahi ana i Te Ika-a-Māui me Te Wai Pounamu, ka hua ko te wā 50–150 AD. Nā reira, ka tohu tēnei ki te taenga mai o te tangata i tēnei wā. Oho katoa te ao pūtaiao mō tēnei, ka tīmata ngā tautohetohe.

Kei tētahi ana i Te Matau-a-Māui ko Hukanui te ingoa, i kitea tētahi poro kiore kotahi. E kī ana te kōrero i kitea i raro i te paparanga ngārehu o te hū o Taupō o te tau 232 AD, ko te wā mōna, 134–320 AD. Ka hāngai tēnei ki tōna takoto ki raro i te paparanga ngārehu. Nō te tau 1959 kitea ai te poroiwi kiore nei e tētahi kaimatai whaipara tangata ringarapa. Ka noho tērā poroiwi kiore ki tētahi pouaka māti ki te Whare Taonga o Aotearoa (Dominion Museum) mō tētahi whā tekau tau, kātahi anō ka inea tōna pakeke. Kei te tautohea tonutia te kitea o te poroiwi nei ki raro i te paparanga ngārehu o Taupō o te tau 232 AD.

Heoi, ka inea tētahi poroiwi kiore mai i Hukanui, ko tōna wā ko te 1300; ka kitea anō hoki tētahi poroiwi kererū ki reira e 3000 tau te pakeke. Ko te tikanga mēnā ka kitea ētahi poroiwi i te paparanga ngārehu kotahi, ko tōna tikanga me rite kē ō rātou pakeke. Nā reira e iri tonu ana tētahi tohu pātai nui ki runga i te ‘poroiwi pouaka māti’.

Kei te pono ngā poroiwi kiore?

Ka werohia ngā kōrero mō ngā poroiwi kiore e ētahi atu kairangahau pēnei i a Atholl Anderson; ko ana māharahara:

  • Nā tētahi kararehe pea te poroiwi i keri ka waiho ki raro iho i te paparanga ngārehu?
  • I te inenga o ētahi poroiwi mai i ētahi ana, ka hia rau tau kē te pakeke o ētahi ki te paparanga ngārehu i kitea rātou. E tohu ana tēnei ki te mea, tērā pea kei te hē kē ngā wā mō ngā kiore – nā te aha kāore i tika te whakatau i ō rātou pakeke.
  • Kāore pea i tika te tiaki a ngā taiwhanga pūtaiao i ngā poroiwi kiore nei, i te mutunga kua parahako ngā poroiwi e kore e taea te ine tika i tō rātou pakeke.
  • Tērā pea i kainga e te kiore tētahi mea he matūwaro tawhito i roto, koinā pea te take ka hē te whakatau i te pakeke o te kiore.

Kia kitea rā anō ētahi atu poroiwi kiore i raro i te paparanga ngārehu o Taupō o te tau 232 AD, kātahi anō pea ka tautokona whānuitia tēnei ariā e te nuinga o ngā kaimātai pūtaiao; kia puea ake rānei tētahi atu tikanga ine i ngā poroiwi 50–150 AD te pakeke. Kāore i te tautokona te ariā o te taenga tōmua o te kiore ki Aotearoa e ngā rangahautanga o ngā mahi radiocarbon dating o ngā poroiwi kiore i te tau 2004. Nā ētahi whare pūtaiao e rua ētahi poroiwi kiore mai i ētahi ana i Te Wai Pounamu i ine; ko ngā putanga i tohu, nō te tau 1250 AD rātou, nō muri iho rānei.

Mēnā kei te tika te kōrero, i tae he tangata ki Aotearoa i te wā 50–150 AD, me te kiore, i mate ā-moa rānei rātou, kāore rānei rātou i noho, i te mea kāore he taunakitanga mō te noho a te tangata ki Aotearoa, tatū rawa ki te wā 1250–1300 AD.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Geoff Irwin and Carl Walrond, 'Nōnahea a Aotearoa nōhia tuatahitia ai? - Ngā poroiwi kiore', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nonahea-a-aotearoa-nohia-tuatahitia-ai/page-5 (accessed 19 March 2024)

He kōrero nā Geoff Irwin and Carl Walrond, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 May 2016