Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Ngātata, Wiremu Tako

Whārangi 1: Haurongo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngātata, Wiremu Tako

?–1887

Nō Te Āti Awa; he rangatira, he tangata hohou i te rongo, he kaitōrangapū

I tuhia tēnei haurongo e A. R. Cairns, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1990. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

Ko tēnei tangata a Wiremu Tako Ngātata, e mōhiotia ana ko Wī Tako, i whānau mai i Pukeariki, he pā i roto o Taranaki, i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899. I whānau mai a Wī Tako i te wahine nei i a Whetowheto, o Ngāti Ruanui, ā, ko Ngātata-i-te-rangi tana pāpā, ko ia tonu tētahi rangatira o Te Āti Awa. Na, i te wehenga mai o Te Heke Tama-te-uaua i ngā whenua o Taranaki i te tau 1832, ko Wī Tako tonu tētahi i haere i te taha o tana pāpā me ngā kaihautū o Te Āti Awa, arā, i a Hōniana Te Puni-kōkopu rāua ko Te Wharepōuri. He whanaunga tata tonu a Wī Tako ki ngā tokorua nei. Ko tēnei tētahi o ngā hekehekenga, i tae ai ētahi o ngā iwi o Taranaki me Waikato ki te rohe o Te Moana-a-Raukawa. I tō rātou taenga atu ki tō rātou kāinga hou, hāunga anō ngā whawhai i waenganui tonu i ā rātou ake, i whawhai anō rātou ki ētahi atu iwi kua roa kē e noho ana ki reira. I ngā tau i muri mai i te tau 1840, he mate kē tērā, nā te mea i te taenga mai o te Pākehā, kua noho raruraru anō ngā iwi.

Ko ngā kaihautū o taua wā, arā, o te tekau tau atu i 1840 o te iwi o Te Āti Awa i tēnei rohe, ko Te Wharepōuri; i muri mai i a ia, ko Te Puni i Pito-one (Petone) me Ngāūranga. Ko Wī Tako te kaihautū mō Te Āti Awa i Kumutoto. I rerekē ai a Te Āti Awa i ngā iwi o Ngāti Toa me Ngāti Raukawa, nā te mea i whakahoahoa rātou ki ngā Pākehā i runga i te wawata ka mārie tā rātou noho tahi. Ko Wairaweke (William Wakefield) te kaihautū o ngā takawaenga mō te Kamupene o Niu Tīreni (New Zealand Company). Ko tana hoa ko Tiki Pārete (Dicky Barrett, he tangata whaiwhai tohorā, ā, he taokete tonu nā Wī Tako). Ko rāua ngā kaiwhiriwhiri mō te taha ki te kamupene i te taenga mai o Wairaweke i runga i te Tory i te tau 1839. Ko Te Puni rāua ko Te Wharepōuri tonu ngā māngai mō Te Āti Awa i roto i ēnei whakahaere.

I tēnei wā kua nuku kē a Wī Tako me tana hapū ki Kumutoto noho ai. Ko tēnei kāinga i waenganui tonu i te wāhi e tū ai te tāone o Pōneke (Wellington) ā tōna wā. Ēngari, ahakoa kua neke kē a Wī Tako, ko ia tonu tētahi i ngā whiriwhiri mō te hoko i ngā whenua. Ko te utu mōna ake me tana hapū, he wāhanga o ngā rawa hokohoko a te kamupene. Nā ngā rawa nei ka riro ngā whenua. Heoi nō te mōhiotanga o te iwi ki ngā whakapae a te kamupene, ka whakahēngia e rātou. Kāore kē rātou i hoko i te katoa o ngā whenua o taua takiwā ki taua kamupene rā. Nā konei i mōhio ai a Wī Tako ki ngā mahi nanakia a te Pākehā me ngā kāwanatanga o taua wā; ā, i waia ai ia ki ngā taupatupatu me ngā āwangawanga i waenganui i ngā iwi o Niu Tīreni, i ngā tau pokapū o te rau tau 1800–1899.

Ahakoa ngā wawata o Wī Tako tērā ka whai hua tana iwi i ngā whiriwhiri i waenganui i a rātou me te Pākehā, kua kite kē ia i te noho kūare rawa atu ngā Māori ki ngā whakahaere a te Kamupene. Nā te Pākehā i whakamārama, i pānui te hokonga o te whenua, i roto i tōna ake reo. Kāore kē ngā Māori i mārama ki te tino tikanga o ana kupu, ki te whakamāramatanga mai a Tiki Pārete i te reo Māori. He uaua tonu nō ngā kupu e pā ana ki te ture i kore ai i taea e Pārete te whakamārama. Nō muri kē mai ka mōhiotia, kore rawa atu he take o te tangata nei mō te whakamārama, mō te whakamāori i ngā āhuatanga. Kāore i mārama ko tēhea wāhi o te whenua i rāhuitia mō te iwi. Nō muri kē mai ka rongo te iwi kāinga ki te whakapae a te Pākehā, tata tonu te pau katoa i a rātou te hoko o ō rātou whenua.

Nō muri mai, ka puta te kōrero a Wī Tako, ki tōna whakaaro i utua kē ia e te Kamupene o Niu Tīreni mō tana whakaae kia tukuna te punga o tō rātou kaipuke a te Tory, ki Te Whanganui-a-Tara (Wellington Harbour). Āpiti atu hoki, mehemea ia ka whakaae, ka kite te Kuini i tana īngoa. Tērā whakawai! Tērā mahi nanakia! Me Te Āti Awa anō hoki ki te apo. E ngana ana kia riro mai i a rātou ngā rawa a te Pākehā, me ngā pū kia kaha ai rātou ki te whawhai i ngā iwi o te raki e whakararuraru mai ana.

Nā te kāwanatanga o Ingarangi i whakarite tētahi kōmihana, ko William Spain, hei āta tirotiro i ngā tono a te kamupene. He autaia ngā pānga whenua i tangohia mai e ia i te ringa o te Kamupene. Ahakoa tonu, ko te nuinga o te wāhi e mōhiotia nei i tēnei wā ko te tāone o Pōneke, i riro kē i te Pākehā. E rima tekau mā rua eka i toe mai ki te iwi o Te Āti Awa e noho ana i Kumutoto i te tekau tau atu i 1840. E whā tekau noa iho pea rātou. Ka hangaia e Wī Tako he whare papa rākau mōna ki tōna pitopito whenua. Mai i tērā wā ka noho a Wī Tako pēnei tonu i te Pākehā. Ngā āhuatanga o tana whare, me ōna kākahu, nō te Pākehā.

He tohunga ia ki te kōrero ki te tuhi i te reo Māori. I pēnei ai ia nā te mea pea i mahi ia i waenga i ngā mihinare Wēteriana. Ēngari, nō muri mai i huri ia ki te Hāhi Katorika. Nā te mea he tangata mātauranga a Wī Tako, nāna i tautohe, i tautoko ngā take a tōna iwi, i ana tuhituhi ki ngā āpiha a te kāwanatanga me ngā nūpepa. I tino riri ia ki ngā mahi whakahāwea a ngā Pākehā o taua wā. I tuhi ia ki te kāwana, ki a Pitiroi (Robert FitzRoy) me tana kī atu: 'Kei te mahi nanakia ngā Pākehā ki a mātou katoa; kua puta te tino whakatakariri o aua Pākehā. Ko tā rātou kōrero, ka tae mai ana te Kāwana māna ngā Pākehā e whakahau kia patua ngā Māori kia hemo'. I roto anō i taua reta, ka kī a Wī Tako: 'ki te Pākehā he kurī noa iho mātou'. Ā, e tika ana te whakapae a Wī Tako nā te mea i tino mahi tinihanga a Edward Jerningham Wakefield ki a Wī Tako, i tana kōrero tītipa kei te noho whakaeke a Wī Tako rāua ko Moturoa, he rangatira nō Pipitea, i te tāone o Pōneke.

I whakatakariri ai a Wakefield ki a Wī Tako, nā tōna āwhinatanga i ngā whakamātautau a Spain. Nā ana kōrero i kite ai a Spain i te mahi tinihanga a te Pākehā i roto i ngā hokohoko whenua. Ki tā te kōrero, ko te whakautu a Wī Tako ki tētahi pātai a Wakefield, i whakapae pēnei ia: 'Nā te Kuini o Ingarangi koe i kī atu kia haere mai ki Niu Tīreni ki te whānako i ngā whenua o te tangata whenua? Mehemea ka whakautu mai koe ehara, kāti he aha koe i haere ai ki te whenua kāore noa kia hokona e koe?' Na, i te tatūtanga o te whakarite a Spain, nāna i whakatau te mana whenua o Te Āti Awa me Wī Tako. I te tau 1844 ka whakaae a Wī Tako rāua ko Moturoa ki te moni £400 hei kamupeneheihana mō ngā iwi o Kumutoto me Pipitea, mō ngā whenua i tāhaetia.

Na, i tēnei wā kua nohoia whānuitia te rohe o Te Whanganui-a-Tara e te Pākehā. Nō reira ahakoa he aha, kāore e kore i noho riri, i pakanga tonu ngā mōrehu Māori o taua rohe ki ngā āpiha a te kāwanatanga, me ngā Pākehā e noho ana i reira. I roto i ēnei āhuatanga, he mea mīharo tonu i taea e Wī Tako te āwhina i aua Pākehā. Nāna i whai kai ai rātou. Nāna anō i hoatu he raupō hei hanga whare mō rātou. Me tana āwhina anō i te Pākehā ki te hanga i ō rātou whare. He rite tonu tana kauhau kupu whakatūpato, kia whakamutua te kōrero pakanga i waenganui i ngā iwi e noho ana i reira. Nāna a Te Mākarini (Donald McLean) i āwhina i te tau 1851, ki te hokohoko whenua i Ahuriri me Waipukurau i Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay).

Ahakoa ēnei āwhina āna, i mahi tinihanga tonu ngā Pākehā me ngā āpiha a te kāwanatanga ki a ia. I te tekau tau atu i 1840, i poka noa te noho a tētahi Pākehā ki tana whenua, ā, kāore hoki i utu rēti. Te haerenga o Wī Tako ki tētahi rōia i Pōneke hei māngai mōna, tahuri mai ana te tuarā ki a ia. Nā konei i tuhi ai a Wī Tako ki te kāwana, ki a Pitiroi: 'Kua nukarautia au e te Pākehā. Nāku rātou i āwhina ki te hokohoko whenua, me taku kōrero parau anō ki taku iwi kia whakaae ai ki te hoko i ō rātou whenua.'

I te tīmatanga o te tekau tau atu i 1850, ka tono a Wī Tako he pukapuka whakaū i te mana whenua (Crown grant) mō tētahi wāhanga o ana whenua hei hoko. Ko te whakaae tuatahi a te Karauna, i whakawhāititia ki te wā anake e ora ana a Wī Tako. Kāore tēnei āhua i pai ki te kaihoko, nā te mea mate ana a Wī Tako, ka hoki anō taua whenua ki te Karauna. Ka hoki anō a Wī Tako, ka whakaae mai te Karauna mō te wā anake e ora ana a Wī Tako, e ora ana rānei ko tōna hoa wahine. Pukuriri tonu atu a Wī Tako, ka pangaia e ia te pepa kore take nei me tana aue: 'Ka hokona e koutou ō mātou whenua e hiahia ana koutou, ā, ka anga koutou ki te tāhae i ō mātou toenga whenua'.

Nā konei i huri ai a Wī Tako ki te tautoko i te kaupapa whakatū Kīngi Māori. I te tau 1853 nā rātou ko Mātene Te Whiwhi, ko Wiremu Kīngi Te Rangitāke me Tāmihana Te Rauparaha, i whakahaere tētahi hui hei wānanga i tēnei take. I taua wā kua nuku a Wī Tako mai i Kumutoto, ki te pā tahito, i Te Mako i Te Taitai (e mōhiotia ana i tēnei rā ko Taita). Tekau mā whitu ngā rūma o tana whare i konei. Ka hangaia tana pātaka, ko Nuku Tewhatewha te īngoa, hei waitohu i tana tautoko i te kaupapa whakatū Kīngi Māori. Ko ngā whakairo nā Horonuku (nō muri mai ka kārangarangatia ko Te Heuheu Tūkino IV). Nāna anō i whakairo ētahi atu pātaka hei whakatau i te kaupapa o te Kīngitanga. He whare nui anō hoki tō Wī Tako, ko Te Puku Mahi Tamariki, he mea hanga i kō tata mai i Waikanae, ā, koia nei tonu te huihuinga o te hunga o Te Āti Awa e tautoko ana i te Kīngitanga.

I te tau 1859 nā Wī Tako i pōwhiri tētahi 500 tāngata Māori, Pākehā, ki Te Waihenga i Te Wairarapa ki te whakarongo ki ngā kaikōrero a te Kīngi me te kāwanatanga. Ko tana hiahia kia mau mōhio ngā iwi e rua ki te hōhonutanga o te kaupapa o te Kīngitanga. Heoi, ko ngā Pākehā, kore rawa atu i aro mai. I whai kē atu rātou ki ngā whakapae teka kei te takatū a Wī Tako ki te whakaeke i a Pōneke. I taua wā, i Waikanae a Wī Tako e noho ana. Ko te āhua nei ko te whakaaro a te nuinga o ngā Pākehā, he tangata mahi kino, he tangata whakatutū i te puehu a Wī Tako. Ina hoki, i puta ēnei kōrero a te mihinare rā, i a Te Harawira (Octavius Hadfield): ko te mahi a Wī Tako he whakawhāiti i ngā nawe katoa a te iwi, ka whakatakoto ki te aroaro o te kāwanatanga. Nā te kāwana, nā Thomas Gore Browne, i pānui ōna whakaaro ki te kāwanatanga i Rānana (London).

Ko te hiahia o Wī Tako, kia noho ia hei takawaenga i roto i ēnei tū āhua. Kāore ia i whakaae kia haere he ope taua o Te Āti Awa ki Taranaki. Ā, i muri mai, ahakoa te ngare mai a Rewi Maniapoto o Waikato kia whawhai rātou ki ngā Pākehā i Te Whanganui-a-Tara, kore rawa atu ia i whakaae. I tua atu i tēnei, nāna i whakahau ngā rangatira o Te Wairarapa e kaingākau ana ki te Kīngi, kia noho i runga i te rangimārie. Ki tā te kaiwhakahaere-a-porowini o Pōneke, ki a Isaac Featherston, mehemea kāore ake a Wī Tako tērā e tū tētahi pakanga nui.

I tū mārō tonu a Wī Tako ki te kaupapa o te Kīngitanga, ā, tae rā anō ki te wā i whakaekea ai e ngā hōia a te kāwanatanga a Waikato i te tau 1863. I haere a Wī Tako rātou ko ngā iwi o Te Āti Awa me Ngāti Ruanui, ki Ngāruawāhia i te tau 1860, ki te whakatakoto i tā rātou tautoko ki a Pōtatau Te Wherowhero. I reira, ka inoi atu te Kīngi kia haere a ia ki te āta titiro ki te tono a Wiremu Kīngi mō te whenua i Waitara. Ka haere ia kia kite i a Te Teira, nāna nei hoki i whakaara tērā tautohe, i tana whakaarotanga ki te hoko i te whenua i Waitara ki te kāwanatanga. Ko te whakatau a Wī Tako i te hē te mahi a Te Teira, nā te mea kāore ōna mana ki te hoko i taua whenua. Na, ko ngā kaitirotiro i muri mai i a Wī Tako, i whakaae katoa ki tāna whakatau.

Nā Pōtatau i homai tētahi o ana haki ki a Wī Tako, ā, nāna i whakahoki ki Ōtaki, ka whakatarea i Pukekaraka i te 12 o Maehe 1861. Otirā, ko ngā tautoko a Wī Tako ki te Kīngitanga i tukuna e ia i runga i te kaupapa o te ngāwari, me tana kī anō 'Waiho ki ngā ngutu anake te āhua o te pakanga'. Nāna i tino whakahē ngā mahi a te hunga Hauhau me tana kī 'he poropiti pōrangi ngā autaia nei'. Nā te mea he takawaenga a Wī Tako, ā, e āhei ana ia kia mau tonu te rangimārie i waenganui i ngā iwi katoa, kāore i roa kua tīmata te hunga nei ki te whakahē i a ia. Heoi anō ehara i te mea he āhuatanga hou tēnei. Koia nei tonu te āhua mō te takawaenga.

Na, ki te kāwana hou, ki a Hōri Kerei (George Grey), ko Wī Tako tonu te tino tangata o te rohe o Ōtaki; ā, ka haere ki Pukekaraka i Hepetema 1862, kia kite i a Wī Tako. Kātahi ka kī atu a Wī Tako ki te Kāwana; 'Kei Waitara kē te nohanga o Hātana, ehara ko te Kīngi. Me haere koe ki Waikato ki te kōrero ki te Kīngi'. Na, i tana kitenga ake i te haki a te Kīngi e rere ana pukuriri tonu atu te Kāwana. Ka tohe kia hoatu e Wī Tako taua haki ki a ia, kore rawa atu a Wī Tako i whakaae.

Na, i te tau 1863, ka puta ngā whakapae a tētahi o ngā rangatira o Ngāti Maniapoto, piri pono kē atu a Wī Tako ki te Kuini o ngā Pākehā, tēnā ki te Kīngi o ngā Māori. I puta ai tēnei whakapae nā te mea kāore a Wī Tako i whakaae kia katia e ngā kaitautoko i te Kīngi te huarahi mai i Whanganui ki Taranaki. Ko tā Wī Tako, mehemea ka katia, ka whakatakariri te kāwanatanga. Pai kē atu te waiho kia tuwhera te huarahi kia noho ai rātou katoa i runga i te rangimārie. I tohetohe tonu ia kāore e whai pānga ana ngā pakanga ā Taranaki ki tōna ake iwi, ā, me tana whakahē anō hoki i te whakauru atu o Rewi Maniapoto i a ia ki roto i tērā pakanga. Ēngari, i a ia tonu e kōrero pēnei ana, kua riro ētahi o ana hoa, ki Taranaki. Kua kite a Wī Tako, ka ngaro haere tana kaupapa kia ngāwari ngā whakahaere a te Kīngitanga, kia rangimārie. I te 3 o Hune 1864, ka haere ia ki te hēkeretari a te kāwanatanga (colonial secretary) ki a Te Pōkiha (William Fox), ka hainatia e ia tana wewete mai i a ia i te tautoko i te Kīngi.

I ngā tau tōmua mai i 1860 ka huri a Wī Tako ki te Hāhi Katorika, ā, ka tino whakahē i te Pai Mārire. Ka haere ia i te taha o Ātirīkona Samuel Williams rāua ko Mātene Te Whiwhi ki Ōpōtiki, ki te kauhau whakahē mō ngā mahi a Pātara Raukatauri rāua ko Kereopa Te Rau, ngā mihinare o te Pai Mārire. I mau tonu a rāua mahi hoko whenua ko Te Mākarini, ā, ko ia tonu tētahi o ngā kaitohutohu i te kāwanatanga. Ka noho ia hei tino hoa mō te kāwana, ā, i haere anō ia hei hoa mō Kāwana G. F. Bowen, i tana haerenga ki Te Waipounamu i Hānuere 1869. I te marama o Āperira, i haere rātou ko tana wahine me tā rāua pōtiki ki te whare o te kāwana, i te taenga mai o te Tiuka o Edinburgh. He mea takoha he whenua, 142 eka, ki a rāua ko Hēmi Pārai. Ko tēnei whenua i Pōneke, ko Vogeltown i tēnei rā.

I te tau 1872 ka whakaritea ko Wī Tako tētahi o ngā Māori ki runga ki te Kaunihera Ture (Legislative Council). Ko ia tonu tētahi o ngā Māori tuatahi i uru atu ki tēnei Kaunihera. Na, i a ia i roto i te Kaunihera nei, ka tīmata ia ki te aukati i ngā ture tērā e taea ai te whānako i ngā whenua o te Māori. Ā, i tēnei wā anō hoki, ka mea ia ki te hohou i te rongo i waenganui i te kāwanatanga me te Kīngi Māori. Heoi, kāore i tutuki.

E ai ki ngā kōrero, i te huringa o Wī Tako hei Karaitiana, kāore i noho pai ki a ia te ture kia kotahi anake te wahine mā te tangata. Ko tana wahine tuatahi ko Mereana Ngāmai, te pouaru a te tangata whaiwhai tohorā nei, a James Harrison. I moe rāua i ngā tau tōmuri o te tekau tau atu i 1840. He tamāhine a Mereana nā Rāwiri Koheta (Kowheta rānei), he whanaunga tino tata ki te pāpā o Wī Tako. I te matenga o Mereana i te tau 1852, ka moea e Wī Tako te taina ko Mere anō te īngoa. Ko Hōhipine (Josephine), ko tētahi īngoa anō ōna ko Te Amo, tā rāua tamāhine. I moe a Hōhipine i a Daniel Kiri Love, e ngaro nei te whenua i ō rāua uri. He hononga anō tō Wī Tako ki a Ngāwhāwhā te whanaunga o Whanake. Ko tētahi o ngā īngoa o Whanake ko Te Huka-tai-o-Ruatapu. Ko ia te rangatira o Ngāti Ira i te wā i a rātou te mana whenua i Porirua.

He maha ngā whakaahua o Wī Tako. Ko tōna tino whakaahua, nā Gottfried Lindauer i pani, he tangata paruhi te moko, he mātotoru ngā pāhau. Kei tana taringa, he whakakai pounamu, he korowai tona kākahu. Kei ngā whakaahua o mua atu, he poto noa iho ngā pāhau o tana ngutu, e mau kākahu Pākehā ana. Nā A. C. Barker i tango te whakaahua tino pai rawa o Wī Tako i roto i tana kāri i Ōtautahi (Christchurch), i te tau 1869. Te ātaahua o te tangata rangatira nei. E noho hūmārie noa ana.

I mate mai a Wī Tako i tana kāinga i Te Awakairangi i te 8 o Noema 1887. Hei tohu hōnore ki a ia, ka hiki te Kaunihera Ture i tā rātau hui i taua wā. Nā Tākuta M. S. Grace, he hōia i ngā pakanga i Taranaki me Waikato, te poroporoaki whakahōnore i a Wī Tako. Ki tā Grace, kua roa kē ia e rongo ana i a Isaac Featherston e whakamihi ana ki te mārama me te mātau o Wī Tako. Kāore he tangata hei rite atu, ahakoa kiri tea kiri parauri rānei. I eke ki te 5,000 ngā tāngata i tae ake ki tana nehu. Ka mutu pea i tēnei tangihanga. Ko tana tinana he mea mau mā runga waka kawe pū, ā, nā te ope hōia o ngā pū repo kaipuke o Pito-one (Petone Naval Artillery) i tō mai i tana whare ki te whare karakia Katorika i Te Awakairangi. Ko tana whanaunga ko Wī Hape Pākau (ko Pākao rānei) me ana mokopuna e rua, a Wī Tako Kura Love rāua ko Hapi Love, te kirimate. Te hunga whai i muri atu i te kāwhena, e 20 ngā wāhine, ā, tata ki te 150 ngā tāngata nō Te Āti Awa me ētahi atu iwi. He maha ngā rōpū hōia i whai i muri mai i ēnei ope. Ko ngā Kaiwharawhara Volunteers me ngā Heretaunga Light Horse ētahi. Nā te ātipīhopa o te Hāhi Katorika, nā Francis Redwood, i whakahaere ngā karakia, ā, e toru ōna pirihi kaiāwhina. Nā te pēne a ngā hōia i arataki te tira ki te urupā i Korokoro, me tā rātou whakatangitangi anō i te Hīmene Nehu (Dead March) nā Saul. Tērā i tae ki te 50 ngā mema o te Whare Pāremata i roto i taua tira. Nō muri noa mai, ka whakatūria ki reira tētahi whakamaumaharatanga ki a Wī Tako. Rite tonu te hanga ki te waka.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

A. R. Cairns. 'Ngātata, Wiremu Tako', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1n10/ngatata-wiremu-tako (accessed 29 March 2024)