Kōrero: Te tango whenua

Whārangi 3. Te mana hoko a te Karauna

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ko te nuinga o ngā hokonga whenua a te Karauna i waenganui i ngā tau 1840 me 1865, i raro i te mana hoko, arā, ko te Karauna anake ka āhei te tinei i te mana tuku iho a te Māori ki ōna whenua. Kīhai i whakaaetia te tangata noa kia hoko whenua mai i te Māori. He tikanga tēnei i hōrapa ki ngā koroni katoa o Peretānia, i whakatakotoria ki te Wāhanga Tuarua o te Tiriti o Waitangi, me te tekiona tuarua o te Land Claims Ordinance o te tau 1841.

Ka whakapae ētahi tumu kōrero nā tēnei ture ārahi i āhei ai te kāwanatanga kia hoko i ngā whenua o te Māori mō te iti o te utu, kātahi ka hoko atu ki ngā tāngata whai mō te nui noa atu o te moni, ko ngā moni hua hei āwhina i te haerenga mai o ngā tāngata whai i Peretānia. Heoi, tērā pea i kuhuna te mana hoko a te Karauna, nā te mea koinei te tikanga i whāia ki ngā koroni katoa o Peretānia. I tua atu, i kuhuna te mana hoko a te Karauna ki ngā hokonga whenua, hei tiaki i te Māori i ngā mahi a ngā kaihoko Pākehā.

Ngā hokonga a te Karauna

I tēnei wā ka ‘hokona’ te e 66% o ngā whenua o Aotearoa mai i te Māori. Ko te tikanga ia, ka haina te tangata Māori i tētahi whakaaetanga (he kirimana hoko) kua tuhia ki te reo Ingarihi me te reo Māori. Ka takoto ki te whakaaetanga he whakamārama mō te whenua ka hokona e te Karauna, te rahi o te moni, tae atu ki ngā tika ki ngā whenua rāhui me ngā rawa pērā i ngā tauranga ika. Kapi ai te tini mano eka i ētahi o ēnei whakaaetanga ā-tuhi, ko ētahi mō ngā poraka whenua ririki noa.

Nā tēnei tikanga hoko, tata ki te katoa o Te Wai Pounamu me te nui whenua kei Tāmaki-makau-rau me Te Whanganui-a-Tara i taka ki ngā ringaringa o te kāwanatanga. Nō muri ka tukua aua whenua ki ngā kāwanatanga ā-rohe hei hoko ki ngā tāngata whai. Nā ēnei tūmomo whakaaetanga ā-tuhi i waenganui i ngā tau 1844 me 1864, ka riro ngā whenua o Ngāi Tahu o Te Wai Pounamu ki te Karauna. Ko ētahi atu hokonga nui i te tauihu o te waka a Māui, i Porirua, i Te Matau-a-Māui, i Rangitīkei, i Tāmaki-makau-rau, i Te Tai Tokerau.

Ngā putanga o te hoko whenua

Nā ngā kāwana pērā i a Hōri Kerei rāua ko Thomas Gore Brown i whakatakoto ngā kaupapa here mō ēnei hokonga. Ko Te Mākarini (Donald McLean) te tumuaki o te Tari Hokohoko Whenua Māori. Nāna i whakakīkī te tokomaha o ngā rangatira kia hoko whenua ki te kāwanatanga mō te iti o te moni, me tana kī atu ka whai oranga te Māori i te ūnga o te tini tāngata whai.

Kāore pea i mārama ngā Māori ki ngā putanga katoa o te hoko whenua ki te Karauna. Kāore i te tino mārama ngā Māori i ngā rohe pērā i Te Matau-a-Māui mō tēnei mahi te hoko whenua. He rerekē pea te āhua ki ngā takiwā pērā i a Tāmaki-makau-rau, kua taunga kē ngā Māori ki te whakawhitiwhiti me te Pākehā.

Ka hoko ngā Māori i ō rātou whenua ki te kāwanatanga i runga i te mōhio kua rāhuitia he whenua hei nohoanga mō te iwi. Hei ētahi wā, kāore i mārama i ngā whakaaetanga ā-tuhi kei hea aua whenua rāhui, pēhea rānei te rahi. He maha ngā whenua rāhui paku rawa, ururua rawa, kīhai e ora te iwi kāinga. Koinei te mate o ngā whakaaetanga ā-tuhi a te kāwanatanga me Ngāi Tahu, ririki noa ngā whenua rāhui. Ka noho tēnei nawe hei pēhi i a Ngāi Tahu i roto i ngā tau. Nō te whakatutukitanga o ngā kerēme a Ngāi Tahu i te tau 1998, kātahi anō ka ea tēnei kapua pōuri.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Richard Boast, 'Te tango whenua - Te mana hoko a te Karauna', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-tango-whenua/page-3 (accessed 25 April 2024)

He kōrero nā Richard Boast, i tāngia i te 24 Nov 2008, updated 1 Jul 2015