Kōrero: Ngāti Porou

Whārangi 3. Ngā uri o Toi

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

I horapa ai te mana o ngā uri o Porourangi ki te rohe, nā ngā pakanga.

Koinei ētahi iwi i heke iho i a Toi, e kīia ai e Ngata ‘Ko ngā uri o Toi’:

  • Ko Ruawaipū (i muri mai ko Ngāi Tuere), i noho ki te rohe ki te taha raki o te riu o Maraehara, ahu atu ki Te Araroa me Wharekahika
  • Ko Te Wahineiti i noho ki te taha tonga o te riu o Waiapu
  • Ko Uepōhatu mai i te ākau, i Tupāroa ki Reporua, ka huri ki tuawhenua ki te take o Hikurangi
  • Ko Ngāti Ruanuku me ngā hapū o Te Wahineiti, i noho ki ngā takutai o Whareponga, o Akuaku me Waipiro, ā, ka ahu atu ki ngā maunga nui o tuawhenua
  • Ko Ngāti Ira, e mana ana ki ngā pae maunga o tuawhenua mai i Mangatū (kei te taha uru o Tūranga) ki te taha tonga o Hikurangi, ahu atu ki te takutai o Tūpāroa.

Ngāi Tuere

I roto i te pakanga e karangatia nei ko te Heke a Ngāi Tuere, nā ngā uri o Tuere, te mokopuna a Porourangi, i ngaki te mate o te whenua o Ruawaipū. I murua ōna whenua e te iwi o Ngā Oho, he iwi rāwaho nō Te Moana-a-Toi. I te patunga a Ngā Oho i te rangatira o Ruawaipū, i a Tamatea-arahia, ka rere tana tamāhine, a Tamatea-ūpoko me ētahi atu o rātou ki Whāngārā. I moe a Tamatea-ūpoko ki a Uekaiahu, he uri nō Porourangi. I whakamau ā rāua tama, a Raramatai, a Tahania, a Uetaha, me Tamakoro ki te ngaki i te mate o tō rātou tipuna, ā, ki te whakahoki mai hoki i te whenua o tō rātou kōkā.

Ka whakatakaina te ope taua hei patu i a Ngā Oho, E ai ki a Ngata, ‘Koinei tētahi o ngā ope tauā i takahi i te rohe whānui, mai i tētahi moka o te rohe ki te tētahi atu moka’. 1 Ko te momo pakanga i whakaritea e Uetaha mō tana ope, ko te manukahaki. Ko tēnei tikanga he poapoa i te hoariri, kia tōia ai tōna ope tauā. Kātahi, ka tukuna te whana whakairi. He rite tēnei momo whakataka pakanga ki ta Pākanui (i te ngakinga o te mate o Poroumātā i Whareponga).

Nā tēnei pakanga, ka moea ngā mōrehu o Ruawaipū e ngā uri o Porourangi, ā, e karangatia nei ko Ngai Tuere.

Ko Taua, ko Māhaki me Hauiti

Ko tētahi o ngā pakanga i hōrapa ai te mana o Porourangi, ko te pakanga i waenganui i ana mokopuna: i a Taua, i a Māhaki me Hauiti. I puta te riri i te apo a ngā tuākana i ngā ika a Hauiti. Ka pakanga, kātahi ka tutea e Hauiti ōna tuākana i waho o te rohe. Ko Taua i tau atu ki te rohe o Te Whānau-a-Apanui, ā, ko tana uri ko Apanui Waipapa. Nāna hoki ko Apanui Ringa-mutu, e mau nei te ingoa o tērā iwi

Ko te tuakana tuarua, a Māhaki, i noho ki te riu o Waiapu, ā, ka moe i a Hinemākaho, (te tuahine o Poroumātā). Ko ngā uri ko Hiakaitāria, ko Tukiumu, me te tuahine, a Rākaitemania. E kī ana a Ngata, koinei ētahi o ngā tīpuna i mana ai ngā whenua o tēnei takiwā i te kōtitanga.

Ko te taina, ko Hauiti, i mau tonu tōna mana ki Uawa. I roto i āna whakaekenga i tau rawa atu ki te rohe o Uepohatu. Nāna anō i tute atu a Ngāti Ira ki waho o te rohe. Nā āna pakanga me ngā whakamoemoe haere a ōna uri, e mau ai tōna karangatanga o Te Aitanga-a-Hauiti.

Ko Poroumātā

Ko tētahi kōrero nunui o Ngāti Porou, ko te kōhurutanga i a Poroumātā i Whareponga. Ko ia, he uri nō Porourangi, ā, he rangatira nō Ngāti Ruanuku me ōna hapū. E noho mārie ana i waenga i te iwi. Heoi, nā te maukino a ōna tama tokoono i te iwi, ka hua ake te riri. Haere ai ngā tama, ka pāhuatia ngā kupenga ika. Ko te mutunga i patua a Poroumātā me ngā tama ki te moana. Heoi, ko ngā tamāhine, ko Materoa, ko Tāwhipare, me Te Ataakura i noho rauora. E kī ana a Ngata ‘Ko ēnei wāhine tētahi mātāpuna nui whakaharahara o ngā tātai whakapapa o Porourangi; i hua mai ai ngā tino rangatira, me ngā toa rongonui o Ngāti Porou.’ 2

I ngakia te kōhurutanga o Poroumata e Tuwhakairiora (te tama a Te Ataakura). Ka raupatutia e ia a Ngati Ruanuku mai i te taha raki. Na tōna irāmutu, nā Pākanui (mokopuna a Materoa) i ūkui atu te hoariri o Te Wahineiti me ngā mōrehu o Ngāti Ruanuku, mai i te taha tonga. Nā ēnei toa e roha atu ai te mana o Porourangi ki runga i te iwi whānui. Ko rāua anō tētahi o ngā whāriki whakapapa o ngā uri o Porourangi.

Ngāti Ira

Ko Ngāti Ira he iwi toa i ōna rā. E roha ana tōna mana ā-iwi, mai i Mangatū, ahu atu i ngā maunga o tuawhenua, a, tau atu ki te taha moana ki Tūpāroa.

I raupatutia tēnei iwi i roto i ngā pakanga maha ki ngā uri o Porourangi. E ai ki a Ngata, i whakaekea a Ngāti Ira, mai i ngā taha e toru: ko Tutepuaki te toa mai i te tonga, ko Kahukuranui ( te tama a Hauiti) mai i te hau marangai, ā, ko ngā mokopuna a Tamaihu (Te Atau, Kūkū, Korohau, Rongotangatakē) mai i te taha raki.

Kupu tāpiri
  1. Āpirana T. Ngata, Porourangi School of Maori Culture, Rauru-nui-a-toi course. › Back
  2. Porourangi School of Maori Culture, Rauru-nui-a-toi course. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Tamati Muturangi Reedy, 'Ngāti Porou - Ngā uri o Toi', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/ngati-porou/page-3 (accessed 19 March 2024)

He kōrero nā Tamati Muturangi Reedy, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 Mar 2017