Kōrero: Ngā māngai

Whārangi 1. He kanohi kitea ki te Pāremata

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te Whakatūnga o te Pāremata

Ka takea mai te Pāremata tuatahi o Niu Tīreni i te Ture Nui o Niu Tīreni 1852. Ko te hunga i whakaaetia kia pōti ko ngā tāne pupuri whenua; he nui ake te uara o ngā whenua i te 50 pāuna; te 10 pauna rīhi; te 10 pauna rēti noho taone; me te 5 pāuna rēti taiwhenua ranei. Nā te mea nō ngā hapū me te iwi ngā whenua, kāore te Māori i whai wāhi nui. I āhei te pōti o te tāne Māori engari kāore i pānuitia, ka whakakorea rānei ētahi pōti. Kotahi rau anake ngā Māori i pōti i te tau pōti whānui o te tau 1853. E ai ki te wāhanga 71 o te Ture Nui o Niu Tīreni ka whakaaetia ētahi rohe Māori ka whakahaeretia i raro i te mana Māori. Otirā kāore te Karauna i whakamana i tēnei wāhanga o taua ture.

I te tau 1852 he tokomaha ake te Māori i te Pākehā, nā reira ka takawaretia te Māori i te tukanga tōrangapū. Ko tētahi whakapae kāore anō te Māori kia whakatangata ki roto ki te ao Pākehā, ā, kāore e āhei te pōti. E ai ki te mema Pāremata, ki a James Richmond, ‘he āhuatanga mōrearea ki te Kāwanatanga mēnā ka tukuna te mana pōti ki tētahi iwi nui kāore anō kia whai mātauranga tōrangapū, kāore anō kia whai reo tuhi, kāore anō hoki kia aro ki te ture'.1

Te whakature i te whai kanohi Māori

I runga i te kaiā koura i te tekau tau 1860 ka muia Te Waipounamu e te Pākehā, ā, ka hangaia ētahi tūru Pāremata hou. I te hiahia o ngā Pākehā o Te Ika ā-Māui kia mau tonu te awe tōrangapū, ā, ka tāpaetia mai te whakaaro kia hangaia ētahi tūru Māori e whā; e toru ki te Ika-a-Māui, kotahi ki Te Waipounamu. Ka mutu mā te Māori e pōti, engari mā te Pākehā te tūnga mema. Ka whakaae ngā kaitōrangapū o Te Waipounamu engari kia tangata Māori ngā mema hōu. Ka whakaae ngā mema o te Ika ā-Māui i runga i te āhua mā ngā Pākehā e tūtohu ngā mema Māori. Ka whakaae ngā mema o Te Waipounamu engari me mātua tuku ngā whenua rāhui o te Māori ki Otepoti ki te kāwanatanga porowini o Ōtākou, tae atu ki ngā kohinga rēti o tau kē.

I te tau 1867 ka whakaputaina te ture Maori Representation Act 1867 e te mema reo Māori o Ahuriri, e Donald McLean (Te Mākarīni). Ko tōna ngako he whakawaimeha i te Māori ki roto ki te ao tōrangapū Pākehā e tau ai te āio ki ngā iwi e rua. Ka whakapae ētahi ko tā McLean me te ture he ngana kia whakatāmate i te tino rangatiratanga me te kaupare i te pakanga ki Waikato, Taranaki me Te Moana-a-Toitehuatahi. I runga i tēnei ture ka tukua te mana pōti ki te hunga tāne Māori katoa, neke atu i te 21 te pakeke, tae atu ki ngā hāwhekaihe (kotahi mātua Māori, kotahi mātua Pākehā). Engari kāore i uru ko ērā i mauheretia mō te mahi kaikaiwaiū, mō tētahi tūkinotanga nui atu rānei. I ōrite tēnei aukati kaipōti ki te Ture Nui o Niu Tīreni 1852. Ko te pūtake o taua ture he aukati i ērā i tohe ki te Karauna; me te whakateitei i ērā i pono ki te Karauna i ngā pakanga. Ka taha atu ngā tau, ka ngaro atu tēnei o ngā rārangi.

Kaiwāhi

I te tūnga tuatahi o ngā māngai Māori e whā i te Whare Miere nā Tāreha Te Moananui i wāhi ngā kōrero. Ko tāna he āki i te kāwanatanga kia whakatau i te ture whakaaro nui e mahi tahi ai te Māori me te Pākehā. I kōrero Māori ia, ā, nā tētahi i whakapākehā ana kōrero. Nā te kore e āro ki te reo Māori, me te takitahi o te Māori ki te Pāremata, kāore i tino arohia a Te Moananui mā.

Ngā māngai Māori tuatahi

I te tau 1868 ka tau ngā mema Māori tuatahi ki te Pāremata. Ko Frederick Nene Russell rātou ko Mete Kīngi Te Rangi Paetahi, ko Tāreha Te Moananui, ko John Patterson aua mema tuatahi.

Pōti takirua

I raro i te ture Maori Representation Act ka whiwhi te tāne Māori i te mana pōti – 12 ngā tau i mua i te āhei o te tāne Pākehā. Ka tukuna hoki ngā kaipupuri taitara takitahi Māori kia pōti ki ngā pōtitanga matua. I te tau 1893 ka whakakorea tēnei pōtitanga takirua.

Ngā tūru toka

I tōna tikanga e rima tau anake ngā tūru Māori noho ai ki te Pāremata. Ko te whakapae a ngā mema Pākehā ā tōna wā ka takitahi te pupuri o te Māori i ōna whenua, ā, mā reira ka āhei kia whakakorea. Engari ka tōroatia ki te tau 1872, ā, i te tau 1876 ka kōhatutia ngā tūru Māori ki te Pāremata.

I te ture Electoral Act 1893 ka āhei te pōti o ngā tāne me ngā wāhine Māori mai hoki.

Kupu tāpiri
  1. Appendices to the Journals of the House of Representatives, 1860, E-7, wh. 5–6. Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Rawiri Taonui, 'Ngā māngai - He kanohi kitea ki te Pāremata', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-mangai/page-1 (accessed 19 March 2024)

He kōrero nā Rawiri Taonui, i tāngia i te 20 Jun 2012, reviewed & revised 15 Jul 2016