Kōrero: Ngā iwi tuatahi

Whārangi 7. Toitehuatahi

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ko wai a Toi?

He tipuna tōmua, nui a Toitehuatahi nō te iwi Māori. E kī ana ētahi kōrero i ahu mai a ia i Hawaiki, kei ētahi e kī ana, he tangata whenua a ia o Aotearoa. Heoi, ko te kōrero nui pea mōna, mō tana rangatiratanga me tōna mana. E kī ana te kōrero, tērā tētahi iwi ko Te Tini-o-Toi, i noho ki te whenua i mua i te taenga mai o ngā waka pēnei i a Tainui, a Te Arawa, a Mataatua. Kīia ai ēnei tāngata, ko ngā tāngata whenua. Aronuitia tō rātou tūranga i roto i ngā kōrero tuku iho a ngā Māori o Te Moananui-a-Kiwa.

Kōrero mō Toi

I te mea he tipuna nui a Toi, he maha ngā kōrero mōna, ko ētahi ka taupatupatu. Ko tētahi kōrero rongonui mōna, ko te kainga a Toi ( nō Hawaiki) i te kurī a Uenuku. Ko Toi-kai-rākau anō tētahi ingoa inā kē te whānui o tōna aronga. Ki ētahi iwi i noho a Toi ki Te Tai Rāwhiti o Te Ika-a-Māui, heoi e kī ana ngā iwi o Hauraki i noho a ia ki Whitianga, ki te rohe o Moehau.

Ngā tohu whenua o Whakatāne

Kei waenganui i ngā iwi o Mataatua te rahinga o ngā kōrero mō Toi, tae ake ki a Ngāti Awa o Whakatāne. Kei konei te mātotoru o ngā tohu whenua ka pā ki a Toi, arā, ko te pā rongonui o Toi, ko Kaputerangi. Kei runga ake te pā nei i a Whakatāne, ā, he tirohanga whānui ki Te Moana-a-Toitehuatahi. Kei te uru o Whakatāne, ko Te Puku-o-te-wheke. E tohu ana ngā kāwai o te wheke i te awe o Toi, ā, kei te puku tōna kāinga.

Ko Toi rāua ko Ngāi Tūhoe

Kei ngā kōrero mō Tūhoe-pōtiki he kōrero mō Toi. Ka whai mana ngā iwi o Mataatua i tā rātou whakapapa mai i a Toi rātou ko Pōtiki (he tipuna tōmua anō). Inā te whakataukī a Ngāi Tūhoe:

Nā Toi rāua ko Pōtiki te whenua, nā Tūhoe te mana me te rangatiratanga.
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Te Ahukaramū Charles Royal, 'Ngā iwi tuatahi - Toitehuatahi', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-iwi-tuatahi/page-7 (accessed 26 April 2024)

He kōrero nā Te Ahukaramū Charles Royal, i tāngia i te 8 Feb 2005