Kōrero: Ngā iwi tuatahi

Whārangi 5. Patupaiarehe me te Tūrehu

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Nā Hoani Nahe, kaumātua o Ngāti Maru tēnei kōrero i tuhi i te paunga o te rau tau 1800, te tīmatanga rānei o te rau tau 1900. Ka tuhi ia mō ētahi iwi e kīia ana ko te patupaiarehe me te tūrehu. Ka nōhia e rātou te whenua i mua i te taenga mai o ngā waka i Te Moananui-a-Kiwa.

Tēnā whakarongo mai. I te taenga mai o ngā waka ka kitea ngā iwi e noho ana ki te whenua – ko Ngāti Kura, ko Ngāti Korakorako, ko Ngāti Tūrehu. He hapū katoa ēnei nō te iwi kīia ai ko te Patupaiarehe. Ko te ingoa o ngā rangatira o tēnei iwi ko Tahurangi rātou ko Whanawhana, ko Nukupori, ko Tuku, ko Ripiroaitu, ko Tapu-te-uru, ko Te Rangipouri. Ko ō rātou nohoanga i ngā tihi o ngā maunga tiketike – ki roto o Hauraki, ko ō rātou kainga i ngā maunga o Moehau, o Motutere, o Maumaupaki, o Whakairi, o Kaitarakihi, o Te Koronga, o Horehore, o Whakaperu, o Te Aroha-a-uta, o Te Aroha-a-tai; ko Pirongia ki roto o Waikato. Kāore e taea te kite i ngā pā, ngā kāinga me ngā whare o te iwi nei, kāore rānei e kitea e te kanohi o te tangata ora. Heoi, i ētahi wā ka kitea ētahi āhua i te ngahere, engari kīhai i te mōhiotia nō te patupaiarehe tērā hanga ... I ētahi wā ka tūtaki te Māori ki a rātou i roto i te ngahere, ā, rangona ai rātou e kōrerorero ana. Hāunga tērā, kāore rawa rāua e tūtaki ā-kanohi. Rongohia ai ō rātou reo, engari tē kitea.
Hei ētahi pō, ka rongo i a rātou e hoe ana i ō rātou waka ... i aua wā, ka rongohia ēnei pātai: ‘He aha tērā?’ ‘Ko wai tērā iwi e haere ana i ō rātou waka i te moana inapō? Ka rangona rānei te pātai nei, ‘Ko wai ērā i te waha papā, i te hoihoi i te ngahere?’ He rite hoki te whakautu: ‘ Ehara i te tangata Māori, he atua, he Patupaiarehe, he Tūrehu, he Korakorako.’ 1
Kupu tāpiri
  1. Hoani Nahe, ‘Maori, Tangata Maori.’ Journal of the Polynesian Society 3 (1894): w. 27–35. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Te Ahukaramū Charles Royal, 'Ngā iwi tuatahi - Patupaiarehe me te Tūrehu', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-iwi-tuatahi/page-5 (accessed 24 April 2024)

He kōrero nā Te Ahukaramū Charles Royal, i tāngia i te 8 Feb 2005