Kōrero: Ngā iwi o Te Tau Ihu

Rangitāne o Wairau

Rangitāne o Wairau

Ko Te Wairau te kāinga o Rangitāne o Wairau. Ko tēnei tirohanga ki te tonga, ki ngā repo o Wairau me Vernon, tae rawa atu ki te Parinui o Whiti. He mahinga kai nui ngā repo nei i ōna rā, ā, he maha ngā pā. Nā ngā tīpuna tōmua o Rangitāne o Wairau ētahi awarua i keri. Ko te kōrero a Rangitāne o Wairau, koinei tō rātou ‘Vatican’. Kei te pūaha o te awa ētahi keringa mātai whaipara tangata o te ‘iwi whai moa’; i tangohia ētahi taonga i konei, kei te puritia ki te Whare Taonga o Waitaha.

What\'s you story?

Tapuae o Uenuku te maunga, Wairau te awa, Raukawakawa te moana, Huataki te tangata, tini whetū ki te rangi ko Rangitāne nui ki te whenua.

Tapuae o Uenuku te maunga, Wairau te awa, Raukawakawa te moana, Huataki te tangata, tini whetū ki te rangi ko Rangitāne nui ki te whenua.

Ko Rangitāne o Wairau tētahi o ngā iwi nui o te rohe o Te Tau Ihu o te Waka a Māui. Ko te ingoa ake o Te Wairau (Nelson) ko Ngā Wairau o Ruatere, mō ngā kōawa, awa, repo, roto, wahapū puta noa i Te Wairau. He nui te kai i ēnei wai, he mātaitai, he ika, he manu.

Arā ngā whakamārama a tēnā, a tēnā mō te heke o Rangitāne i Te Wairarapa ki Te Wairau. Ko Ngāi Tara me Ngāti Māmoe ngā iwi kāinga i Te Wairau i taua wā. I ahu mai ēnei iwi i Te Wairarapa, he whanaunga hoki ki a Rangitāne. He rangatira nui a Te Huataki o Rangitāne i Te Wairarapa. Nā te āwhā ka kāhakina tōna waka i Te Mātakitaki-a-Kupe (Cape Palliser) ka whiua ki ngā wai tāpokopoko o Te Moana o Raukawa, tau rawa atu ki Anamahanga i Te Tau Ihu o te Waka-a-Māui.

Ka huri āwhio a Te Huataki rātou ko tōna iwi i Te Wairau, i mua i te hokinga ki Te Whanganui-a-Tara. I te hokinga, nāna te iwi i whakakīkī kia hūnuku ki te whenua mōmona rā i Te Tau Ihu o te Waka a Māui. Heoi, i te tōmuatanga o te rau tau atu i 1500, ka tīmata ngā heke a Rangitāne. Ko Te Huataki rātou ko Te Whakamana, ko Tukanae, ko Te Rerewa ngā rangatira i ēnei heke. Ka hōrapa te iwi nei ki ngā rohe i te pito raki o Te Wai Pounamu, ka moemoe ki a Ngāi Tara me Ngāti Māmoe. Nāwai, ā, ka toitū te mana o Rangitāne hei iwi nui ki ēnei whenua.

Nō te tau 1773 ka ū a Kāpene Kuki ki Tōtaranui (Queen Charlotte Sound). Koinei te tuatahitanga o ngā tūtakitanga a te iwi o Rangitāne ki te Pākehā. Nō muri i a Kāpene Kuki, ko d’Urville rāua ko Bellingshausen, ko ngā kaipatu kēkeno me ngā kaipatu tohorā. Heoi, ko te pānga kino, mōrearea rawa atu o te ao Pākehā ki runga i a Rangitāne, ko ngā taua mau pū i whakaeke mai i ngā tau tōmua o te rau tau 1800. Tini te iwi o Rangitāne ka hinga i te mahi a te pū.

Nō te 17 o ngā rā o Pēpuere i te tau 1840, ka hainatia te Tiriti o Waitangi e Īhāia Kaikōura ki Te Koko-a-Kupe (Cloudy Bay). Nō te marama o Pēpuere i te tau 1856 ka hokona e Rangitāne he whenua ki te Karauna. E 33 ngā uri o Rangitāne nā rātou i hoko mō te kotahi rau pāuna, ngā whenua mai i te pūaha o te awa o Te Wairau ki te awa o Arahura i te tuawhenua o Te Tai Poutini. Ko te tikanga, ka wehea e te Karauna he whenua rāhui e 20 maero tapawhā hei nōhanga mō te iwi. Hauwarea atu tēnei. I whakahokia e Rangitāne te kotahi rau pāuna rā ki te Karauna hei pupuri i te whenua. Hāunga tērā, tē hoki mai o ngā whenua. Ka noho tēnei hei take ongaonga mō Rangitāne tae rawa ki ēnei rā.

Ahakoa ngā whakamātautau i ngā rau tau e whā kua pahemo, e mau tonu ana a Rangitāne ki te mana whenua mai i a Te Huataki, i a Te Whakamana, i a Tukanae.

Te whakamahi i tēnei tūemi

Private collection

This item has been provided for private study purposes (such as school projects, family and local history research) and any published reproduction (print or electronic) may infringe copyright law. It is the responsibility of the user of any material to obtain clearance from the copyright holder.

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te tuhi tohutoro mō tēnei whārangi:

Hilary Mitchell and John Mitchell, 'Ngā iwi o Te Tau Ihu - Ngā iwi o Kurahaupō ki Te Tau Ihu', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/community-contribution/17803/rangitane-o-wairau (accessed 29 March 2024)

He kōrero nā Hilary Mitchell and John Mitchell, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 Mar 2017