Kōrero: Ngāi Māori hākinakina

Whārangi 2. Ngā hākinakina Māori i ngā tau i muri mai i 1900

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

I te tau 1901 ka puta tētahi pūrongo i roto i te niupepa reo Māori, i He Kupu Whakamārama, e pā ana ki te angitu o ngā kaitākaro paurau i te Tai Rāwhiti. Ka tirohia hoki ngā hākinakina e kaingākautia ana e te Māori: ‘He tino rikarika te Māori ki ngā tākaro kaipara pērā i te tauomaoma, te pekepeke, te whutupōro, te tēnehi me te hahaupōro.’1

Te whakatū i ngā kapa Māori

I ētahi wā i whakatūria ai ngā tīma Māori nā te noho momotu o te Māori i ngā hapori Pākehā. He wā anō ka whakatūria he tīma Māori nā te kore e whakaaetia kia tākaro ki ngā tīma Pākehā. Hei tauira, i te tīmatanga o te rautau 1900 ka whakaaetia te Māori kia uru ki ngā whakataetae pahikara i te Ika-a-Māui, engari ki Te Waipounamu, me tauoma ki tētahi whakataetae wehe kē. Arā anō ngā tīma Māori i haere ki tāwāhi, he tākaro, he hakahaka hoki te mahi.

Kirikiti

He torutoru anō ngā Māori ka tākaro kirikiti mō ngā porowini. I tākaro a Wiri Aurunui Baker mō Te Whanganui-a-Tara. I waenganui i te tau 1911 me te tau 1929 e 1,835 ōna piro, me te tau toharite o te 31.63. I tākaro ia mō Aotearoa ki a Niu Taute Wera. I tākaro anō tōna taina a George mō Te Whanganui-a-Tara i te tekau tau 1920. I te tau 1923 ka whakatūria te karapu kirikiti Māori ki Te Whanganui-a-Tara.

Hahaupōro

He pātata te Māori ki te hahaupōro. I te tau 1903 ka toa a Kurupō Tāreha o Ngāti Kahungunu i te Whakataetae o Aotearoa mō te hahaupōro. Nō te tau 1932 ka tū te Rōpū Hahaupōro Māori o Aotearoa, ā, ko Tāreha te kairangi. I te tau 1958 ka toa a Walter Godfrey ki te tonamana ā-motu. E 16 noa iho tōna pakeke i taua wā. I te tau o muri mai kāore ia i haere i te taha o te kapa o Aotearoa ki ngā Whakataetae o Peretānia i tū ki Āwherika ki te Tonga. Ko te take kīhai ia i haere ko ngā ture kaikiri tonu o taua motu i tērā wā. I te tau 1967 ka tuarua rāua ko Bob Charles (he kaitākaro nō Aotearoa) ki ngā kaitākaro Amerikana a Jack Nicklaus rāua ko Arnold Palmer i te Ipu Hahaupōro o te Ao.

Tēnehi

I te hui i tū ki Te Aute i te tau 1900, ka tīmata haere te tākaro tēnehi a te Māori, ahakoa he tākaro tērā nō ngā tāngata whai rawa o te iwi Pākehā. He nui ngā marae ka hanga papa tēnehi i runga tonu i ngā marae, ā, ka tūtū haere ngā whakataetae marae. I te tau 1926 ka whakatūria te Rōpū Tēnehi Māori o Aotearoa. Ko ōna kairangi ko Āpirana Ngata rātou ko Taiporutu Mitchell, ko Pei Te Hurinui Jones.

Ngā Kaipara

He tākuta, he kaimātai momo tangata hoki a Te Rangi Hīroa. Heoi i te tau 1900 me te tau 1903, koia te toa peke roa o Aotearoa.

Whutupōro

Ka whai hiranga tonu te whutupōro ki te Māori i roto i te rautau 1900. I te tau 1910 kātahi anō he tīma Māori whai mana ka haere ki Ahitereiria. I te tau 1919 ka tīmata ngā tākaro i waenganui i a Awherika ki te Tonga me Aotearoa. Nā ngā ture kaikiri o tērā motu, e rua ngā mema o te tīma o ngā taua o Aotearoa kīhai i whakaaetia kia tākaro ki Awherika ki te Tonga – arā, ko Ranji Wilson (nō te taha uru o Inia) rāua ko Parekura Tureia (nō Ngāti Porou). I te tau 1928 ka whakakorea a George Nēpia mai i te tīma Ō Pango i haere ki Awherika ki te Tonga.

Rīki

He nui te Māori i huri atu i te whutupōro ki te rīki – i taua wā he kēmu koreutu te whutupōro, engari he kēmu ngaio kē te rīki. I te tau 1908 ka haere te tīma rīki Māori ki Ahitereiria. I muri mai i te tau 1909 ka haere anō rātou ki Ahitereiria, ā, i te tau 1910 ka tae ratou ki Peretānia. I taua tau ka tū te kēmu i waenganui i te tīma Māori me Peretānia.

Kupu tāpiri
  1. He Kupu Whakamarama, April 1901, p. 9. Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Basil Keane, 'Ngāi Māori hākinakina - Ngā hākinakina Māori i ngā tau i muri mai i 1900', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/ngai-maori-hakinakina/page-2 (accessed 29 March 2024)

He kōrero nā Basil Keane, i tāngia i te 5 Sep 2013