Kōrero: Ngā Māori kei tāwāhi

Whārangi 4. Te pupuri ki te Māoritanga i Ahitereiria

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te whakapono

He maha ngā rōpū whakapono i whakatūria e ngā Māori i Ahitereiria. Ko tētahi o ngā rōpū nui ko te rōpū Mihinare, te Ropu Arohanui Māori (Māori Arohanui Fellowship). Atu i 1984 ki 1987, ko Ātirīkona Kīngi Īhaka te minita mō te hapori Māori o Poihākena. I tana taenga, ka tū te pōhiri mōna ki Blacktown, ka tae atu ngā Kuki Airani, te Iwi Moemoeā (Aboriginal), ngā Mōmona, ngā Rātana me ngā Ringatū.

Ko te whare karakia o Te Wairua Tapu tētahi o ngā pokapū o te hapori Māori o Poihākena. He maha ngā mārena, ngā iriiri me ngā tangihanga kua whakahaerehia ki konei, tae rawa ki te ako i te reo Māori. Kī katoa a roto i te whakairo, tukutuku, taonga.

Te Reo

I te tau 1986 e 22% o ngā Māori i Ahitereiria ka kōrero Māori i te kāinga. Ko te hunga taipakeke ngā mea matatau; ruarua noa iho ngā tamariki i kōrero i te reo – he rite tēnei ki te āhua i Aotearoa i taua wā. Ka ora mai te reo ki Aotearoa i te tekau tau atu i 1990, ka pērā anō hoki ki Ahitereiria. Whakahaerehia ai ngā whakaakoranga reo Māori ki reira. Kia tae ki ngā tau tōmua o te rau tau 2000, kua tīmata te pāho o tētahi reo irirangi Māori ki Poihākena.

Ngā mahi toi

Nō te tau 1997 whakatūria ai Te Rōpū Arohanui Māori (Te Arohanui Māori Culture Club) ki Perth. Ka ako a Wai Payne i te hunga ka hiahia ki ngā mahi raranga ahakoa ko wai. Nā te kore harakeke ki te uru o Ahitereiria, ka whakamātautauria e ia ētahi atu tipu me ngā papanga o tēnei ao hōu. He tohunga whakairo a Verdun Walker. I te tau 2003 ka ako ia i tētahi rōpū rangatahi kia auaha i tētahi waka i te uru mā tonga o Poihākena, ko te ingoa o te waka ko Ū-Turn.

Mai anō i te tau 1988 kua tū a Te Huinga Waka, he kapa haka mai i Poihākena, ki ngā whakataetae haka ā-motu ki Aotearoa. Pau katoa te wā i a rātou e whakangungu ana, e mahi moni ana i Poihākena mō te hoki ki ngā whakataetae. I te tau 2001, ka matika mai te kapa haka o Tupuranga ki te uru o Poihākena.

Hākinakina

Kua tākaro ētahi Māori mō te tīma rīki o Ahitereiria. I tākaro a ‘Lord’ Ted Goodwin mō Ahitereiria i ngā tau 1972-73. He Māori tōna whāea. Ruarua pea ngā Māori kua tākaro Aussie Rules – ko Wayne Schwass tētahi i tākaro i te tekau tau atu i 1990.

He wā anō ka whakawhiti he rōpū Māori ki Ahitereiria ki te whakataetae ki reira. I te tau 2003 ka whakawhiti te tīma whutupaoro Māori o Manukau kei raro iho i te e 11 tau te pakeke ki Ahitereiria mō ētahi whakataetae. Ko tā rātou kēmu whakamutunga ki tētahi tīma Māori mai i Poihākena. He mea nui ki ngā Māori o Ahitereiria ngā whakataetae netipōro, pā whutupaoro. Ka mutu ngā kēmu, kāore e kore ko te hāngī te hākari.

Ahakoa te tokomaha o ngā Māori e tākaro rīki ana kei tāwāhi ka hoki mai ki te tākaro mō ngā Kiwi, kei te huri pea te wā. Kia tae ki ngā tau tōmuri o te tekau tau atu i 1990, kua tū kē ētahi kaitākaro whutupaoro pēnei i a Jeremy Paul ki te purei mō Ahitereiria. Kua puta te kōrero a Timana Tahu, kaitakaro mō te tīma rīki o Newcastle Knights, ko tōna hiahia kia tākaro mō Ahitereiria, kaua mō Aotearoa. He rite te tokomaha o ngā Māori kua whānau mai i Ahitereiria ki a Timana Tahu, arā, ka hinga kē ki te taha o Ahitereiria. Ko te kōrero hoki a Jai Taurima, te Māori i whānau mai i Queensland, he toa mō te kairērere (long jump), ‘Ahakoa ōku whakaaro mahana mō Aotearoa, tūturu nō Ahitereiria ahau.’ 1

Kupu tāpiri
  1. I whakahuatia tēnei i Paul Bergin, ‘Maori sport and cultural identity in Australia.’ Australian Journal of Anthropology 13, no. 3 (2002): 266. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Carl Walrond, 'Ngā Māori kei tāwāhi - Te pupuri ki te Māoritanga i Ahitereiria', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-maori-kei-tawahi/page-4 (accessed 30 March 2024)

He kōrero nā Carl Walrond, i tāngia i te 8 Feb 2005