Kōrero: Hapori

Whārangi 9. Ngā kai, ngā inu, ngā kākahu

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Kai a te Māori

I ngā rā o mua, ko te mahi kai me te whakatipu kūmara ngā mahi nui a te Māori. I tae te kūmara ki Aotearoa i te tonga o Amerika. Ka patua te aruhe hei kai, mahia anōtia ai ngā kākano o te karaka kia pana te taikaha e pai ai hei kai.

Mai anō, he nui te kai moana ki te Māori. Mahia ai te kupenga me te aho. Kohia ai ngā mātaitai pērā i te kūtai, te pāua, te pūpū, te pipi, aha atu. Nui te manu ki ngā ngahere, te tuna me te īnanga ki ngā awa me ngā wai māori.

Hāngī

Kei te whai tonu te Māori i te tikanga tunu kai puta i Te Moananui-a-Kiwa, arā, te mahi umu; ki Aotearoa, ko te hāngī. Kua tīmata te whai haere a tauiwi i tēnei momo tunu kai o Aotearoa ake.

Pērā ki te moa

I te taenga o te tangata ki Aotearoa i te taha rāwhiti o Te Moana-nui-a-Kiwa, nui ana te moa, he manu nui, he manu kāore e rere. Kei ngā wāhi whaipara maha ngā taunaki ka tohu ki te nui o te moa hei kai mā ngā tāngata tōmua. Nā te patupatu i te moa ka ngaro tēnei manu, i mua i te taenga o te Pākehā. I kai anō ngā iwi tōmua i ngā whakangote o te moana. Ka nui ngā kekeno i patua e ngā kaipatu kekeno mai Ūropi me Amerika i te paunga o te rau tau 1700 me te tīmatanga o te rau tau 1800. Mai i taua wā, ka ora anō te kekeno. Heoi, kāore anō ka tau te kiko kekeno ki runga ngā tēpu kai o Aotearoa.

Kai a te Pākehā

Whakaaturia ai mā roto i ngā kai te wāhi nui o Ingarangi, Koterana me Airana i te hītori o Aotearoa. Mō te wā roa, tatū rawa ki te tekau tau atu i 1950, ko ngā kai a te Pākehā ko ngā kai i ahu mai i Peretānia. Atu i te rau tau 1800, me mīharo rā ki te nui o te mīti i kainga – hei ngā teihana hipi, ko te rara hipi te kai mō te parakuihi, te tina me te kai o te pō.

Ngā kai huhua

I muri i te Pakanga Tuarua o te Ao, ka tau ki Aotearoa ngā manene o Ūropi, me ā rātou ake kai. I mua, kua waia kē te taupori o Aotearoa te kai ngā kai maroke a te Pākehā, arā te mīti, te rīwai, te kapu tī. Ka tau mai ngā tauhōu o Ūropi; ko ētahi ka whakatū whare kai, wāhi kai, toa hoki. He rite te āhuarangi o Aotearoa ki tērā i ngā whenua karapoti i te moana o Mediterranean, kāpā ki te āhuarangi o te raki o Ūropi, whai anō kua kaha te kainga o ngā huawhenua pēnei i te eggplant, zucchini, garlic; kei raro e putu ana te kāpeti, te pūputi me te kāroti, tae rawa ki te nuinga o ngā kai o Peretānia.

He iwi haere te iwi o Aotearoa; ka kite rātou, ka rongo rātou i te maha o ngā momo kai o te ao; tāpiri atu ki te tini manene ka tau mai Āhia me ētahi atu rohe me ā rātou tūmomo kai, ka toro te iwi o Aotearoa ki ngā tūmomo kai o te ao. Tae ana ki te tīmatanga o te rau tau 2000, kua eke ngā tohunga tunu kai o Aotearoa ki ngā taumata i te ao, kua hau hoki te rongo mō ngā kai o Aotearoa.

Kei te kaha te tipu o ngā mahi wāina, kua nui ngā momo kai. Neke atu i te e 2000 ngā umanga kai e mahi ana i te tīhi, te hinu, te honi, te aihikirīmi, te aha atu o ngā kai tino rawe hei hoko ki Aotearoa, ki tāwāhi hoki.

Whare kai

Kua hōrapa ngā wharekai me ngā wāhi inu kawhe. Kei Aotearoa ngā kai reka rawa o te ao, pērā i ngā momo kai fusion, Pacific Rim.

Nō te tekau tau atu i 1960 ka tae te pākī me te parehe ki Aotearoa. I te tau 1971 ka tuwhera ngā toa o Kentucky Fried (KFC ināianei); whai muri ko Pizza Hut (1974) me Makitānara (1976). Heoi, nā tētahi tatauranga i te tau 2001 i whakaatu ko te ika me te kotakota rīwai (fish and chips) tonu te ō rangaranga e hiahiatia rawatia ana. I ahu mai tēnei kai i Peretānia.

Ngā momo inu

Tatū ki ngā tau whakamutunga o te rau tau 1900, kua roa kē, ko te pia te waipiro nui ki ngā tāne o Aotearoa. Ka manakotia te wāina, nā te haere o te tangata ki tāwāhi, te taunga mai o ngā manene me ā rātou wāina; te whanaketanga hoki o te kaipakihi wāina o Aotearoa. I huarua te inu i te wāina atu i te tau 1975 ki te tau 2003.

He nui ngā hokonga wāina ki tai. I te tīmatanga ka hau te rongo mō ngā wāina mā o Aotearoa, pērā i te sauvignon blanc mai Te Wairau (Marlborough). Nō ngā tau tōmua o te rau tau atu i 2000, ka rongohia te reka o te pinot noir. Pakupaku noa iho te nuinga o ngā whare wāina o Aotearoa, kāore i pērā i ngā whare wāina ki tai.

Whai muri i te Pakanga Tuarua o te Ao, ka tuwhera ngā toa hoko kawhe tuatahi. Taka rawa ki te tekau tau atu i 1990, kua huri te aronga o te iwi ki te inu kawhe. Waihoki, kua kore e kaha inumia te tī pērā i ngā tau 50 ki mua.

Ngā kākahu

Tatū rawa ki te tekau tau atu i 1950, he kākahu pai ngā kākahu mō te haere ki ngā hui, karakia, ngahau, aha noa. Mau pōtae ngā tāne i waho i ngā wā katoa; he pōtae, karapu, pēke ō ngā wāhine mō ngā wā ōkawa. Ahakoa te hipa o ngā tau, i te tau 2002 ka whakapaetia te pirimia a Helen Clark mō te mau tarau ki tētahi hākari kāwanatanga.

Tae ana ki te rau tau 2000, kua rauangi ngā kākahu, hāngai ana ki te tāone. I whai ngā rangatahi i te momo o ngā kākahu o te ao hurihuri. Heoi, ka kitea tonutia te ia o te Māori me ngā iwi o Te Moananui-a-Kiwa. Kua eke ētahi kaihoahoa kākahu o Aotearoa ki ngā taumata o te ao.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

John Wilson, 'Hapori - Ngā kai, ngā inu, ngā kākahu', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/hapori/page-9 (accessed 20 April 2024)

He kōrero nā John Wilson, i tāngia i te 8 Feb 2005