Skip to main content

Kōrero: Te reo Māori – the Māori language

Ngā kupu Māori, Tāhiti hoki nā Banks i kohikohi

  Banks’s journal Contemporary spelling
English Māori (northern) Otaheite (Tahitian) Māori Tahitian
chief eareete earee ariki ari’i
man taata taata tangata ta’ata
woman wahine wahine wahine vahine
head eupo eupo upoko upo'o
hair macauwe roourou makawe rouru
ear terringa terrea taringa tari’a
forehead erai erai rae rae
eyes mata mata mata mata
cheeks paparinga paparea pāpāringa papari’a
nose ahewh ahew ihu ihu
mouth hangoutou outou waha (ngutu) vaha
arm haringaringa rema ringa rima
finger maticara maneow koikara rimarii
belly ateraboo oboo puku mana
navel apeto peto pito pito
come here horomai harromai haere mai haere mai
fish heica eyca (he) ika i’a
lobster kooura tooura kōura oura vaero
coccos taro taro taro taro
sweet potatoes cumala cumala kūmara mara
yams tuphwhe tuphwhe uwhi uhi
birds mannu mannu manu manu
no kaoure oure kāore aita
one tahai tahai tahi hō’ē
two rua rua rua piti
three torou torou toru toru
four ha hea whā maha
five rema rema rima pae
six ono ono ono ono
seven etu hetu whitu hitu
eight warou warou waru va’u
nine iva heva iwa iva
ten angahourou ahourou tekau ahuru
teeth hennihu nihio niho niho
wind mehow mattai hau matai
thief amootoo teto tāhae eia
to examine mataketake mataitai mātakitaki mataitai
to sing eheara heiva waiata heiva (to dance)
bad keno eno kino ’ino
trees eratou eraou rākau e ra’au
grandfather toubouna toubouna tupuna tupuna

Kei tēnei ripanga ngā kupu mai i te reo Māori (ngā kupu e whakamahia ana i te Tai Tokerau) me ō te reo o Tahiti i tuhia rā ki te puka tuhi a Joseph Banks, te kaimātai koiora i haere tahi mai me Kāpene Kuki i tana terenga mai ki te Moana-nui-a-Kiwa i ngā tau 1768–71.

Kei ngā ripanga e rua i te taha matau te whakatakoto o ēnei rā mō ēnei kupu. Ka kitea tonutia ngā ōritenga o ngā reo e rua – i takea mai ngā reo whanaunga nei i te kāwai Tahiti mai i te whānau reo o Austronesia. 

Te whakamahi i tēnei tūemi

Te Ara – The Encyclopedia of New Zealand

This item has been provided for private study purposes (such as school projects, family and local history research) and any published reproduction (print or electronic) may infringe copyright law. It is the responsibility of the user of any material to obtain clearance from the copyright holder.

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Me pēnei te tohu i te whārang

Rawinia Higgins rāua ko Basil Keane, Te reo Māori – the Māori language – Pākehā engagement with te reo, 1769 to 1840s, Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/41065/nga-kupu-maori-tahiti-hoki-na-banks-i-kohikohi (accessed 25 June 2026).

He kōrero nā Rawinia Higgins rāua ko Basil Keane, i tāngia i te 13 March 2013, updated 1 September 2015.