Skip to main content

Kōrero: Tribal organisation

He waiata mō ngā pakanga pū

Image
A waiata about musket warfare

Nā ngā wahine o te pā o Te Namu ki Taranaki te waiata nei i tito i te tūnga ki te riri ki a Te Āti Awa i te tau 1816, 1817 rānei. E rua ngā pū i mau i te ope taua. Ahakoa pakū ana ngā pū, kīhai tētahi i mate. Ahakoa e kanga ana tēnei waiata i te pū, nō muri he maha ngā iwi i tahuri ki te pū i roto i ngā riri.

I rangona atu ngā pū
Kei Te Taniwha
Kei a Huri-whenua
I tangi ki taku hawenga i raro – e –
Keua e ana pū
Ka whano mangu – o –
Kei ōka tapa, papatoa
He pū-notinoti ngā tapa
He kuru tūmata tai haruru,
E! ka ngenengene,
He mata aha, he koi pū,
Ka tū ki runga hā.
E! ka roa ko te tapa,
Ka moho ki te whenua,
E! ka ngenengene.

Takenga: S. Percy Smith, History and traditions of the Maoris of the west coast of New Zealand, prior to 1840. Ngāmotu: Thomas Avery, 1910, ww. 284–285.

Te whakamahi i tēnei tūemi

Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa

Reference: F.003654-06

Source: S. Percy Smith, History and traditions of the Maoris of the west coast, North Island of New Zealand, prior to 1840. New Plymouth: Thomas Avery, 1910, pp. 284–285

Permission of the Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa must be obtained before any re-use of this image.

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Me pēnei te tohu i te whārang

Rāwiri Taonui, Tribal organisation – The history of Māori social organisation, Te Ara – the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/document/981/he-waiata-mo-nga-pakanga-pu (accessed 24 June 2026).

He kōrero nā Rāwiri Taonui, i tāngia i te 4 March 2009.