Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Parata, Wiremu Te Kākākura

Whārangi 1: Haurongo

Parata, Wiremu Te Kākākura

?–1906

Nō Ngāti Toa, nō Te Āti Awa; he rangatira, he kaiahu whenua, he kaitōrangapū

I tuhia tēnei haurongo e Hohepa Solomon, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1993. I whakahoutia i te o Hune, 2017. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

Nō waenganui pea o te tekau tau atu i 1830 i whānau ai a Wiremu Te Kākākura Parata, i te motu o Kāpiti. I tipu ake ia i te wā e whai ao haere ana te mana o te Pākehā i Aotearoa, ā, e ngaro ai hoki te ao kōhatu; koia nei rā tōna reanga. Ko Metapere Waipunāhau tōna whaea, he tamāhine nā Te Rangihīroa. He teina tēnei ki a Te Pēhi Kupe, ariki o Ngāti Toa nāna nei i pūwhenua ngā tai o Kāpiti i te tīmatanga o te tekau tau atu i 1820. Ka pākūhātia a Metapere ki a Hōri Parata (George Stubbs), he Merikana whai tohorā, he kaihokohoko hoki. Ka īngoatia tā rāua tama ki a Te Kākākura hei whakarite i ngā kura whero o te kākā; koinei hoki te tohu o te rangatira. E kīia ana nā Te Pēhi te ōhākī i puta ai tēnei īngoa. Noho nei ka rākeitia a Te Kākākura Parata ki tētahi kākahu kura kākā. Nō muri nei ka tāpiritia atu a Wiremu (ko Wī te whakapotonga) hei īngoa mōna. Kotahi tōna teina, ko Hēmi Mātenga.

Nō te tau 1838, ka aituā te waka, ka toremi te pāpā i te moana i Pukerua. Ka hiki a Metapere me tōna whānau ki te pā tūwatawata i Kenakena i te pūaha o Waikanae. I reira e tipu ake ana a Te Kākākura. Nā tōna tātai rangatira i roto o Ngāti Toa me Te Āti Awa ka mana te kupu a Metapere i te wā tōmua tonu o ngā whakanekeneke mō ō rātou whenua. Kitea ana tēnei āhua ōna i te hokinga o Wiremu Kīngi Te Rangitāke mā i ngā tai o Kāpiti ki Waitara i te tau 1848. Ko ngā whenua i mahue iho i a ia te tumu pūtake o te pānga-ā-taonga tino nui a Te Kākākura. I te hokinga o ētahi o Te Āti Awa ki Waitara i te tau 1860, waiho katoa iho ana ō rātou pānga whenua i te takiwā ki Waikanae ki a Te Kākākura. Me kōrero te tangata nui whenua.

E kīia ana, e rua rawa ōna moenga wāhine. Kei te ngaro ngā kōrero mō te wahine tuatahi, ēngari ko Unaiki te wahine tuarua, nō Ngāti Raukawa me Ngāti Toa. Nō te tau 1852 pea i moe ai, ā, e ai anō ki te kōrero, 11 ā rāua tamariki, tokowhā he tāne.

Kua ahu whenua kē a Wī Te Kākākura Parata i te tau 1868, ā, i te tau 1875 ka eke āna hipi ki te 1600. Ka whakatūria tōna whare ki te raki o te awa o Waikanae ēngari nā tōna tukunga i te ara tereina kia whakawhiti i tōna whenua me ngā mea o te iwi, ka neke ia ki te tāone e hangaia mai ana rā. I reira ka whakatūria tōna whare, inā anō te nui me te whakapaipai. Ka nekehia hoki e ia te whare nui o Whakarongotai, ā, ka tukua he whenua hei tūnga mō te whakaara tuaruatanga i te whare karakia o Ruka Te Kaikauwhau. Nōna ngā whenua nui i taua rohe katoa; ko te īngoa tuatahi o te tāone o Waikanae, ko Parata Tāone. He whare rawa i runga i tōna whenua mō ōna hōiho whakapaipai, tae noa hoki ki tētahi papa omaoma mō ngā hōiho. I taua papa omaoma te karapu rēihi hōiho noa o Waikanae (Waikanae Hack Racing Club) e noho ana tae noa ki te tau 1914. Ka riro mā tana tama tuarua, mā Natanahira Te Umutapu Wī Parata me tana mokopuna, me Tohuroa Hira Parata hei kawe ngā mahi whakaoma hōiho a Wī Te Kākākura Parata.

I te tekau tau atu i 1860 ka uru atu a Te Kākākura ki ngā mahi tōrangapū mō te āhua i pā ki a Wī Tako Ngātata. I te tau 1871 ka uru ia ki te Whare Pāremata hei Mema Māori mō Te Hauāuru; mau tonu ia ki taua tūnga mō ngā tau e ono. I te 4 o Tīhema 1872 ka whakatūria ia ki te Kaunihera Whiriwhiri (Executive Council). Ko rāua ko Wī Kātene – nō te marama i mua atu i a Te Kākākura ia i tū ai – ngā Māori tuatahi o tērā kaunihera.

He kaitōrangapū matatau a Te Kākākura Parata, he tautōhito ki te whaikōrero, ki te tautohe hoki i roto i te Whare Pāremata. Nāna te kōrero mō ngā kaiwhakatū ture, e whakatū noa iho ana i ā rātou ture mō te Māori i runga i te kūare ki te Māori. Nā konei ka puta tana kōrero i te Pāremata, kāore e tika mā te Pākehā e whakatau ngā take Māori. Tohe tonu ia kia mahi tahi ngā Pākehā me ngā Māori ki te whakatau i ngā ture e pā ana ki ngā iwi e rua. He nui āna whakaputanga whakaaro mō te tokoiti o te Māori i te Pāremata, me ngā take whenua. I te tau 1872, ka tono ia kia whakatūria he kōmihana hei whakatau i ngā whenua raupatu.

Ēngari ka hihira a Te Wānanga, te nūpepa o te kaupapa Whakahētanga Hoko Whenua (Repudiation Movement), ki a Te Kākākura rāua ko Wī Kātene mō tō rāua huri kaweka i te ekenga ki te Kaunihera Matua. Atu i te tau 1873, kua noho puku a Te Kākākura, kua kore e rere ngā kōrero taunu i te kāwanatanga. Nō te tau 1878, e tautoko ana ia kia whakaarahia ake a Te Waka Māori, he nūpepa mirimiri i te kāwanatanga; ka rere ana taunu mō Te Wānanga.

I te wehenga atu i te Pāremata, ka tahuri a Wī Te Kākākura Parata ki te pakanga mō ngā whenua Māori i roto i te Kōti. Ko tana pakanga nui ko te heringa i te pīhopa o Pōneke (Wellington), i a Te Harawira (Octavius Hadfield) ki te Kōti Matua (Supreme Court) i te tau 1877. Nā Ngāti Toa i tuku he whenua ki te Hāhi Mihingare hei whakatū kura hei ako i ngā tamariki o Ngāti Toa i te tau 1848. He mea kōrero ā-waha ngā whakatau i waenganui i a Ngāti Toa rāua ko te Hāhi i te tukunga i te whenua. Kāore i tū te kura, ēngari whakatika atu ka tukua he karatī Karauna ki te Hāhi i te tau 1850, kāore i rapua te kupu whakaae a Ngāti Toa. I roto i ngā whakatau a te Kaiwhakawā Matua, a James Prendergast, ka kī ia kāore he mana ā-ture o te Tiriti o Waitangi; nō reira ka riro te whenua i te Hāhi. Ka noho tēnei whakatau hei tāmi i ngā kerēme o muri mai e whārikitia ana e te Tiriti.

Noho nei, ka riro a Te Kākākura i te rongopai aumārie a Te Whiti‑o-Rongomai. Ko ia tētahi kaituku moni āwhina ki Parihaka ki te kāinga o Tohu me Te Whiti. Ko tana mātāmua, ko Matewhitu Wīnāra (Wī Naera) tētahi o ngā pononga a Te Whiti rāua ko Tohu i mau hereheretia i te tau 1879. Ka tukua e Te Kākākura te moni hei pēre whakaputa mai i tana tama; ka kauparea ake e Matewhitu. E ai anō ki tētahi kōrero, nā Te Kākākura te kupu taurangi i āta noho ai ngā rangatira pakeke o Parihaka i mau hereheretia. I te tau 1882 ka tukua tana pitihana mō te Pire Whakapūmau i te Rangimārie o Te Tai Hauāuru (West Coast Peace Preservation Bill), me tana kī nā Te Whiti i tuku tōna mana kōrero ki a ia.

I whakatūria e ia he whare mōna i Parihaka, ēngari ko Waikanae tōna kāinga tūturu. Ko te urupā o tōna whānau, ko Ruakōhatu, kei te taha o te whare karakia o Ruka Te Kaikauwhau. Kei konei a Te Kākākura e takoto ana. Ina anō tōna pakoko māpere, e titiro iho ana ki ōna uri i whai i muri i a ia. I mate a Te Kākākura ki Waikanae i tōna rukenga e te hōiho, ka whara, ā, ka mate i te 29 o Hepetema i te tau 1906. Ko te kōrero, nōna te tangihanga nui katoa mō tētahi wā roa i Te Ika-a-Māui. Nō mua atu tana wahine a Unaiki i mate ai, nō te 25 o Āperira o te tau 1891. Nā Gottfried Lindauer ō rāua whakaahua i whakairo i te tau 1877. Kei runga hoki i ngā matapihi ōpure o te whare karakia o Ruka Te Kaikauwhau te āhua o Wī Te Kākākura Parata e mau ana hei whakamaumaharatanga ki a ia.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Hohepa Solomon. 'Parata, Wiremu Te Kākākura - Parata, Wiremu Te Kakakura', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993, updated o Hune, 2017. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2p5/parata-wiremu-te-kakakura (accessed 29 March 2024)