Ngā tūtakitanga tōmuatanga
He rite a Ngāti Maniapoto ki ētehi atu iwi arā, ko ngā Pākehā tuatahi i tūtakina ko ngā tāngata patu tohorā, ngā tāngata tauhokohoko me ngā mihinare. He pānga nui tō ngā tāngata whai Pākehā ki te iwi, inarā i whakamoea rātou ki ngā wāhine rangatira o Maniapoto.
Ngā hononga Pākehā–Māori
He tangata Wīwī a Louis Hetet, he tangata whai i whakamoea ki tētehi wahine rangatira nō Ngāti Maniapoto. Ko tana haerenga tuatahitanga mai ki Aotearoa nō te tau 1835, mā runga i tētahi kaipuke patu tohorā; i te tau 1842 ka hoki mai anō ia ka noho ki Paripari (e pātata ana ki Te Kuiti). Ka moe ia i a Te Rangituatahi, te tamāhine a Taonui Hīkaka. Tokowhā ā rāua tamariki; ko George Ngātai, ko John Taonui, ko Henry Mate-ngaro, ko Mere Te Wai. Ka tū ngā tama tokotoru hei kaipakihi rongonui i ngā tau tōmua o te Rohe Pōtae. He tāngata rongonui ō rātou uri whakaheke ki roto i a Ngāti Maniapoto. Ka moe a Mere Te Wai i a Te Toko Turner, he tama nā tētahi atu Pākehā–Māori, a William Turner, nā rāua ko te whānau Turner.
He maha ngā whānau o Ngāti Maniapoto kua hua i ngā tūmomo moenga nei – pērā i ngā whānau Searancke, Barrett, Ormsby, Bell, Anderson, Emery, Hughes me te maha noa atu. Mai i ērā wā, kua whai tūranga nui ō rātou uri ki ngā take o te iwi, o te rohe hoki.
Ngā mahi ōhanga
Kia tae rawa ki te tekau tau atu i 1850, kei te whakahaerehia e Louis Hetet tētahi o ngā mira mahi puehu parāoa hei tautoko i ngā mahi ahuwhenua me ngā ahumahi e mahia ana e te iwi. Ko ngā mahi he whakatupu wīti, ōti, kānga, he whakamōmona poaka, he hāro muka; ka kawea ēnei hei hoko ki Tāmaki, ki ngā mākete kei tua atu hoki. He kaipuke anō ō Ngāti Maniapoto - ko Rere-wiki, ko Parininihi, ko Re-wini, ko Aotearoa.