Kōrero: Te orokohanga mai o te ao

Whārangi 2. Te rerekē o ngā kōrero mō te orokohanga

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Ngā kōrero a ngā iwi mō te orokohanga

He rerekē ngā kōrero a ia iwi mō ngā whakapaparanga e toru o te orokohanga mai – te putanga o te mārama i te kore me te pō, te wehenga o Rangi rāua ko Papa me te auahatanga i te ao tūroa. Kei ētahi kōrero nā te marama ngā tamariki i akiaki kia wehe i ō rātou mātua; kei ētahi atu nā Tamanuiterā kē. Arā anō te kōrero i poua i tokona e Tāne te rangi ki runga; kei ētahi ka takoto a Tāne ki raro, kātahi ka whana i a Rangi ki runga me ōna waewae.

Ngā kōrero mō Io

Pouaka kaupapa: te ao nui mārama

He wāhanga tēnei o te karakia a Te Kohuroa o Rongoroa mō ngā mātauranga ao nui mārama:

Nā te kune te pupuke
Nā te pupuke te hihiri
Nā te hihiri te mahara
Nā te mahara te hinengaro
Nā te hinengaro te manako
Ka hua te wānanga. 1

Ko tētahi o ngā rerekētanga nui a ngā iwi Māori mō te orokohanga, ko ngā kōrero mō Io. Ka nui ngā tautohe mō Io, nā te kore kōrero mōna i roto i ngā tuhituhinga tōmua. Me kī, nō te paunga o te rau tau 1800 kātahi anō ka puta he kōrero mō Io. He wāhanga nui tō te putanga o te pukapuka a Te Mete (S. Percy Smith) mō Io, The Esoteric lore of the whare wananga (1913) i roto i ngā kōrero mō Io. Kei te pukapuka nei ngā whakamārama whānui tuatahi mō Io. Kei ētahi te kōrero, he tino tapu rawa atu ngā kōrero mō Io, ā, kia huraina rā anō e Te Mete ngā kōrero, kātahi ka whānui te mōhio mōna. Heoi, ka tītaha te titiro a te tini ki a Te Mete me ngā tāngata whāngai kōrero ki a ia – a Te Whatahoro Jury, a Nēpia Pōhūhū, a Te Mātorohanga, nō Wairarapa katoa rātou. Heoi, ka aro ngā rangatira Māori o te rau tau 1800 me ngā tau tōmua o te rau tau 1900 ki ngā kōrero mō Io. He kōrero tā tēnā iwi, tā tēnā iwi mō Io.

Ngā whakapapa tawhito

Ka tātai whakapapa ētahi iwi hei whakamārama i te auaha haere o te ao. E whai ake nei tētahi whakapapa nā Māori Marsden o Te Tai Tokerau, e kōrero ana mō ngā momo tipu. Ko tētahi ka kōrero mō te kahu kākano.

Te Pū
Te Weu
Te More
Te Aka
Te Rea.

Ka tātai tēnei whakapapa i te tipu o te hiringa:

Te Rapunga
Te Whāinga
Te Kukune
Te Pupuke
Te Hihiri.

Ka tātai tēnei whakapapa i te mātauranga:

Te Mahara
Te Hinengaro
Te Whakaaro
Te Whē
Te Wānanga.

Koinei te whakapapa mō te ātea me te wā i mua i a Ranginui rāua ko Papatūānuku:

Te Hauora
Te Ātāmai
Te Āhua

Ātea.

Ehara i te mea kei te whakamārama ngā whakapapa nei i tētahi mahinga orokohanga taketake, engari he huarahi whakamārama i te āhua o te koiora mutunga kore.

Kupu tāpiri
  1. Anne Salmond, Two worlds: first meetings between Maori and Europeans, 1642–1772. Auckland: Viking, 1991, pp. 171–72. › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Te Ahukaramū Charles Royal, 'Te orokohanga mai o te ao - Te rerekē o ngā kōrero mō te orokohanga', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-orokohanga-mai-o-te-ao/page-2 (accessed 25 April 2024)

He kōrero nā Te Ahukaramū Charles Royal, i tāngia i te 8 Feb 2005