Hei tama a Pei Te Hurinui Jones mā Daniel Lewis, rāua ko Paretekōrae Poutama o Ngāti Maniapoto. He Pākehā nei tōna pāpā, he toa hokohoko nei tāna. I whānau a Pei i Harataunga (Kennedy's Bay) i te takutai rāwhiti o…
Search
I whānau a Hoani Te Whatahoro Jury ki Rākaukākā i Tūranganui-ā-Kiwa (Poverty Bay) i te 4 o Pēpuere 1841. Ko ētahi īngoa anō ōna ko John Alfred Jury, ko Te Whatahoro Jury, ko Hoani Turi Te Whatahoro, ko John Alfred Te…
Nō ērā wā i te tau 1820 i whānau ai a Te Aitū-o-te-rangi. Ko ōna mātua ko Te Whatahoronui rāua ko Aromea (wahine matua). Ko tōna hapū ko Ngāti Moe o Pāpāwai. He hapū tēnei nō ngā iwi o Rangitāne me Ngāti Kahungunu ki Te…
See 4459 results in Te Ara Images & Media
Ko Ani Kaaro te kaihautū matua o Ngāti Hao ki Ngāpuhi. Iti noa te rahi o te hapū nei, ā, e heke ana te tupu. Ko Rangiahua me Waihou i te taha whakarunga o Te Hokianga ngā wāhi kāinga. Nō tōna koroua, nō Eruera Patuone…
I whānau a Riperata (Riparata) Kahutia i te tau 1838, 1839 rānei ki Makauri; ki te kore i reira, ki Taruheru i Tūranganui-a-Kiwa (Poverty Bay). Nō Te Whānau-a-Iwi ia, he karangatanga hapū nō Te Aitanga-a-Māhaki. Ko tōna…
Ko Waiuku, ki te taha tonga o te whanga o Manukau, te wāhi i whānau ai a Hēnare Kaihau. Ko te whakaaro ko tētahi o ngā tau mai i 1854 ki 1860 te wā o tōna putanga ki te ao mārama. He tama nā Aihepene (Ahipene rānei)…
Ko Kaikōura Whakatau te kaingārahu o Ngāi Tahu i te takiwā o Kaikōura puta noa i ngā 25 tau o te tīmatanga o te taetae mai o te Pākehā ki te patu tohorā, me te tīmatanga o te mahi ahu whenua i te tekau tau atu i 1840.…
E pātata atu ana ki Ōmāhu ko Te Rae‑o-Tahumata. I reira a Tareahi, te pāpā o Kaiwhata e noho ana i te wā i whānau ai ia. Na, ko Tareahi i heke iho i ērā hapū o Ngāti Kahungunu ki Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay), i a Ngāti…
I whānau a Himiona Tūpākihi Kāmira i te tau 1880 ki Reena i te taha raki mā uru o Te Hokianga. Ko Tākou tētahi anō o ōna īngoa. I Reena, i Mātihetihe hoki, i te tonga o te tai moana o Mitimiti ia e noho ana i te nuinga…
He kaumātua, he pūkenga Māori, he tangata whaikōrero rongonui, he kaitākaro, he pirihi hoki te tangata nei a Mutu Paratene Kapa. Nō te tau 1870 ia i whānau ai ki Ōhinepū i Te Kōpua, e pātata atu rā ki ngā maunga tapu o…
Ko Eramiha Neke Kapua tētehi o ngā tohunga whakairo rongonui o te rau tau rua tekau. Ko tona pāpā ko te tohunga whakairo i tino mōhiotia rā, ko Neke Kapua o Ngāti Tarāwhai, ā, ko tōna whaea ko Mereana Waitere, hei…
Nō muri i te mutunga o te Pakanga Tuarua o te Ao, ko te waiata a Ruru Karaitiana nei, ko ‘Blue smoke’ te waiata maioha e mihi nei ki ngā hōia e hokihoki mai ana ki te wā kāinga. Nō muri hoki i hau ai te rongo o te…
I whānau a Karetai i roto i ngā tau whakamutunga o te rau tau 1700–1799. Ko ōna mātua ko Te Ihutakura rāua ko Kakatuaheka, e rua rāua he uri tahi nō Tahupōtiki. Otirā, ko tōna matua he uri nō Te Ruahikihiki, ko tōna…
I whānau mai a Pā George Karika i te 1 o Ākuhata 1893, ki Avarua i Rarotonga i ngā Kuki Airani. Kāore i tuhia ko wai tana pāpā. Ēngari, ko tōna kōkā ko Takau Tuaraūpoko Mokoroa ki Aitū. Nō muri kē mai, ka tangohia ake e…
Ko tētahi o ngā īngoa o te pirihimana Māori nei o Karira, ko Creed. E ngaro ana ngā kōrero mō ōna mātua, mō tōna iwi me te wā i a ia e tipu ake ana. I puta ake te rongo tuatahi mōna i te tau 1852, i te wā e whakarite…
Ko tōna īngoa i a ia e tamariki ana, ko Tama-ki-Hikurangi. I whānau i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899 ki Taumata-ō-hē pā, i te pūtahitanga o ngā awa o Mangatahi, o Maraekākaho me Ngaruroro. Ko tōna whaea ko Te…
Ko Tā Hugh Kawharu, he rangatira o Ngāti Whātua, he tohunga matararahi o te mātauranga tikanga tangata, he kākā wahapū hoki, otirā, he momo manukura e ai ki ngā iwi Māori tae atu ki ngā iwi whānui tonu. He rangatira…
E ai ki ngā kōrero a te whānau, nō te 17 o Āperira o te tau 1877 i whānau ai a Kirihi Te Riri Maihi Kawiti ki Waiōmio, i Kawakawa kei Pēwhairangi (Bay of Islands). Ko te tama tuarua ia a Maihi Parāone Kawiti rāua ko…
E ai ki ngā kōrero a ōna whanaunga, i whānau a Maihi Parāone Kawiti ki Waiōmio, te kōhanga o Ngāti Hine i Pēwhairangi (Bay of Islands) i te tau 1807. Ko tōna īngoa i a ia i whānau ai ko Te Kūhanga. Ko ia te pōtiki o ngā…
Ko Kawiti tētahi o ngā tino rangatira o Ngā Puhi. I heke iho i a Nukutawhiti, rangatira o runga i a Ngā-toki-mata-whao-rua i ū mai rā ki Te Hokianga, ki a Rāhiri te tupuna o Ngā Puhi whānui. Ko tana matua ko Hunā, ko…