Kōrero: Ngā tāone nui

Whārangi 5. Te taunga o te Māori ki te noho tāone

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te taunga ki te tāone

He maha ngā āhuatanga hou ki te Māori i te nekenga ki ngā tāone, ko te kimi mahi, ko te kimi whare, ko te whai mātauranga. Ka tuki rātou ki ētahi tikanga rerekē, ka mutu, he kaha ake ngā tikanga Pākehā, ā, ko te reo Pākehā te reo matua. Ko tētahi rongoā i tēnei, ko te hāpai i ngā tikanga Māori ki ngā tāone. Ka whakatūria ngā karapu, ngā whare karakia me ngā kapa hākinakina Māori.

He wāhi nui tō te Rōpu Wāhine Toko i te Ora, ngā whare karakia, me te Tari Māori i ngā kaupapa whai whare, toko i te ora, me ngā kaunihera ā-iwi.

Ngā kapa haka

Nō te tekau tau atu i 1930 he nui ngā Māori ka heke ki Te Whanganui-a-Tara mahi ai. Ka whakatūria te karapu Māori o Ngāti Pōneke i te tau 1937 hei whakakotahi i ngā taiohi Māori. He rōpū ā-iwi tēnei. I hua ake tō rātou ingoa i a Āpirana Ngata i te wā o te Pakanga Tuarua. Ka whakangahau a Ngāti Pōneke i ngā tini manuhiri hei mahi moni mō ngā hōia kei tāwāhi. Nāwai, ka whakatūria ētahi atu ropū, perā i a Ngāti Akarana, me Ngāti Rānana ki Ingarangi.

Te Māori me ngā hāhi

Haere ai ngā Māori ki ngā whare karakia kei reira te tokomaha o te Māori, ki ngā wāhi rānei e kōrerohia ana te reo. Ko ētahi ka whakahaere karakia ki ō rātou kāinga, perā i ngā Mihingare, ngā Katorika, ngā Wēteriana, ngā Rātana, me ngā Ringatū.

Ngā marae tāone

Ka whakatūria ngā marae ki ngā tāone kia taea ai e te Māori te whakahaere i āna ake tikanga. Ko ētahi o ngā marae tāone nei ko Pipitea ki Te Whanganui-a-Tara, ko Ngā Hau e Whā ki Ōtautahi, ko Araiteuru ki Ōtepoti, ko Hoani Waititi ki Tāmaki-makau-rau.

Ka hangaia hoki e ngā Perepitiriana, ngā Mihingare, ngā Katorika hoki ō rātou marae ki roto tāone. Ko ngā tauira ko Tātai Hono (Mihingare) me Te Unga Waka (Katorika) i Tāmaki.

Ko ētahi marae ka pū ki te iwi kotahi, pērā i te marae a Tūhoe ki Tāmaki, i a Te Tira Hou.

Ka tū hoki ngā marae o te mātauranga. I tīmata te kōhanga reo me te kura kaupapa i ngā tāone.

Taura here

Ka tūhono ngā uri o tēnā iwi, o tēnā iwi ki ngā taura here hei whakapūmau i te hononga ki te wā kāinga. Ka hono ēnei taura here ki ngā whakahaerenga me ngā rūnanga o ngā iwi. Ko Te Rūnanga nui o Ngāti Kahungunu ki Te Upoko o Te Ika te taura here mō ngā uri o Ngāti Kahungunu ki Pōneke. E rua ngā rōpū taura here a Ngāpuhi ki Tāmaki – arā, ko Te Taura Here o Ngāpuhi ki Manurewa me Te Taura Here ki Waitākere.

Ngā manatū tāone

I ngā tau whakamutunga o te rau tau 1900, ka whanake ētahi rōpū Māori hei āwhina ana i ngā Māori kei ngā tāone, arā, ko Te Whānau-o-Waipareira (Tāmaki ki te Uru), ko te Manukau Urban Māori Authority (Tāmaki ki te Tonga), ko Te Rūnanga o Kirikiriroa, ko Te Rūnanganui o te Upoko o Te Ika (Te Whanganui-a-Tara) ko Te Rūnanga o Ngā Maata Waka (Ōtautahi).

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Aroha Harris, 'Ngā tāone nui - Te taunga o te Māori ki te noho tāone', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-taone-nui/page-5 (accessed 30 March 2024)

He kōrero nā Aroha Harris, i tāngia i te 11 Mar 2010