Kōrero: Ngā poropiti

Whārangi 5. Ētahi anō poropiti o te rau tau 1800

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te Maihāroa

Ki roto o Te Waipounamu i te tau 1877, ka aratakina e Hipa Te Maihāroa te hunga porotēhi kia whakahokia mai ngā whenua o Te Ao Mārama ( e pātata ana ki Ōmārama) kei te taha raki o Ōtākou. Ka karangahia rātou ko ngā Iharaira, ā, ka whakahē rātou i te hoko a te kāwanatanga i Te Waipounamu i te tau 1848. Ko ngā tuawhenua he mea kerēme katoa e rātou. Nō te tekau tau 1860 ka tipu te whakapono i a Te Maihāroa ki raro anō i ētahi o ngā tauira a Te Ua me Te Whiti; ko te ingoa o te whakapono nei ko Kaikākara (Kai-ngāngara) inā hoki ōna kawa he tānoa i ngā wāhi tapu. Nō te tau 1879 ka tono ngā kaipāmu kararehe o Te Waipounamu i ngā pirihimana ki te whakawātea i te iwi ‘kainoho’ rā o Ngāi Tahu. Ka neke a Te Maihāroa ki Korotuaheka; i tōna matenga i te tau 1885, ka turakina te kāinga e kore ai e takatakahia tōna tapu i muri mai. Ka mahue i a ia tōna kupu mō tana kaiwhakakapi, arā he ‘tamaiti nohinohi’ nō roto o Taranaki.

Ani Kaaro

Hau ana te rongo o Te Whiti rāua ko Tohu. I te tekau tau 1880, ka whakataetae ngā wāhine tokotoru o Hokianga ki te amo o Te Whiti. Ko Ani Kaaro tētahi, arā te tamāhine o te rangatira o Ngāti Hao a Patuone. I tūtaki ia ki a Te Whiti, me te whakapae e rite tahi anō tā rāua atuatanga. Ko ōna hoa tauwhāinga ko Maria Pāngari (i mate i te tau 1887) me tōna teina a Rēmana Hana, te kaiārahi o tētahi kāinga i Okaihau. I mau katoa ōna pononga i ngā kākahu mā, hei tohu i te rangimārie. Nā te pupū ake o te raruraru ka riro herehere a Rēmana Hana me tōna matua a Aporo Pāngari i te marama o Hurae 1887 mō te patu pirihimana. I whai tonu a Ani me Rēmana i te huarahi pai e mau tonu ake ai ngā whenua o Ngāti Hao i ngā mahi poro rākau me te noho mai a Tauiwi.

Te Mahuki

Ka whakatūria e Te Mahuki o Ngāti Kinohaku he kāinga hou ki roto o Waikato ki Te Kumi, inā ia ka panaia tahi mai i Parihaka i te tau 1881. Ko tō rātou ingoa ko ana pononga ko te Tekaumārua. I tīkina atu tēnei ingoa i ngā āpotoro tekaumārua me te tekaumārua a Tāwhiao i tonoa e te Kīngi ki Parihaka i te tau 1866. I te marama o Maehe 1883, ka hopu a Te Mahuki i te kairūri a Charles Hursthouse, te tangata i whai wāhi ki ngā whakapae i tau ki runga i a Te Whiti. E rūri ana a Hursthouse ki roto o te Rohe Pōtae o Maniapoto i raro i te mana o ētahi rangatira nui o Ngāti Maniapoto. Nā Te Kooti kātahi nei ka whakawāteangia ana whakapae hara e Te Pareihe, ia i whakaora.

I te tau 1897 ka mauheretia a Te Mahuki mō te weranga o tētahi toa ki Te Kūiti. Ka whiua ia ki te whitu tau mō te whakamātau tahu whare, ā, ka whakawhitia ia ki te whare wairangi ki Ākarana i te marama o Āperira 1899. Ahakoa tana ora pai i tōna taenga atu ki te whare wairangi rā, e ono marama noa i muri mai ka mate ia.

Pāora Te Pōtangaroa

I te ngahuru tau 1880 ka puta ake te poropiti a Pāora Pōtangaroa ki roto o Wairarapa. Nō Ngāti Kahungunu me Rangitāne ia. Nāna i whakarite te whakatūnga o te wharenui ki Te Kaitekateka ki Te Ore Ore, he whare i kīia e kore e mutu i ngā tau e waru. I tōna otinga i te tau 1881 i roto tonu i te waru tau, ka tapaina te whare ko Ngā Tau e Waru.

Ka whakatū a Paora i tētahi toka hei tūāhu mō ōna atua kaitiaki. I te otinga o te whare, ka hua ngā poropititanga maha i a ia, pērā i tērā mō te ahunga mai o tētahi mana nui i roto o te rāwhiti. Ka whatua e ia te haki i mau ai ngā whakamārama ki ōna poropiti. Nāwai, ka kīia tērā he poropititanga mō te haerenga mai o ngā Mōmona. Kei ētahi e pā kē ana tēnei poropititanga ki te hāhi Rātana. Nā Tahupōtiki Rātana tonu te toka tūāhu i tango i te marae.

Pao Miere

Ka hua anō tētahi rōpū i ngā mautohe rūri whenua ki roto o te Rohe Pōtae o Maniapoto. I te tau 1887 ka ārahi a Te Rā Karepe rāua ko Rangawhenua i ngā mahi tārei i te whare o Te Miringa Te Kakara. I whakatūria tēnei whare ki te wāhi i tū ai te whare tawhito me tōna ingoa anō. Nō muri rawa mai i te tau 1983 ka tahuna te whare e tōna kaitiaki. Ko ngā akoranga i reira ka tapaina tēnei whakapono ko Pao Miere, arā he ingoa mō ngā whenua i riro i te reka o te moni. He hononga tēnei whakapono o ngā hāhi o te Pai Mārire me te whakapono ki a Io, te atua nui o te Māori me te Kīngitanga. Ko tōna kaupapa ake ko te rangimārie.

I te wā o te whare tuatahi i te marama o Oketopa 1869, ka whakahē a Te Rā Karepe i te karanga whakaaraara riri anō a Te Kooti. I te matenga o Te Rā Karepe i te tau 1894, ka tanua tana puka akoako ki tētahi o ngā pou o Tokanganui a Noho, te whare rūnanga nā Te Kooti tonu i waihanga mō te tāwharau a Tāwhiao me Maniapoto i a ia. Nō konā kua tuia anō ngā ngā akoranga poropiti rā i ngā mate o Te Rā Karepe, o Te Kooti me Tāwhiao.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Judith Binney, 'Ngā poropiti - Ētahi anō poropiti o te rau tau 1800', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/nga-poropiti/page-5 (accessed 30 March 2024)

He kōrero nā Judith Binney, i tāngia i te 5 May 2011