Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Carran, William

Whārangi 1: Haurongo

Carran, William

1898–1960

Nō Te Ati Awa; he pirihimana, he kōmihana tuarua nō ngā pirihimana

I tuhia tēnei haurongo e Sherwood Young, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 2000. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

I whānau a William Carran ki te papa tipu o te whānau i Mangatī (Bell Block), (ko Hua te īngoa o muri mai) i Taranaki, i te 3 o Ākuhata o te tau 1898. Ko ia tētahi o ngā tamariki tekau mā rua a Ngārongo Kāhau (Kāhou rānei), arā, ko Mary Bruce anō tōna īngoa, rāua ko tana tāne, ko Rāniera Kārena (Daniel Carran), he tangata mahi pāmu tana mahi. Ko rāua ngātahi nō te hapū o Puketapu o Te Āti Awa. Hei tama tana pāpā mā Kārena Taituha rāua ko Mary Boyce, ā, ko tana māmā hei tamāhine ki a Hōne Te Oro rāua ko Paretauhinu.

Ka eke nei ia ki te taumata tuaono ka mutu tana kura tuatahi, ka tīmata tana mahi i runga i tō rātou whenua, ā, ka tae ki te tau patu kararehe, ka mahi ia i te whare patu mīti e pātata ana ki Waitara. Nō te 12 o Pēpuere o te tau 1920 i uru atu a Wiremu ki te rōpū o Ngā Pirihimana o Aotearoa (New Zealand Police Force) i Pōneke (Wellington), rua tekau mā tahi nei ōna tau i taua wā. I a ia e pirihimana taiohi ana he pai ki a ia te mahi kauhauora, te mekemeke me te kaipara.

Nō te 22 o Oketopa o te tau 1924, i Pōneke, i moe ai a Wiremu i a Ann Johnston McRobie, he nēhi nei tana mahi. Tokoiti noa ngā Māori pirihimana i taua wā, ā, e waru tau nei ia i Pōneke, tere ana te neke haere atu i a ia ki Ōtaki (1928), ki Ngāruawāhia (1929), ki Kāwhia (1932); he tokomaha ngā Māori e noho ana i ēnei wāhi. He mātau ia ki te whakarongo ki te reo Māori ēngari kua tau kē ōna whakaaro ki te noho i tā te Pākehā noho.

I Kāwhia he nui te whakaaro o te iwi o reira ki a rāua. I taua wā kei te kaha te ngau o te korekore, ā, ko tā rāua mahi nei ko tana wahine he whāngai i ngā tāngata paoe mau tueke. Ko te utu a ngā kaipaoe he mahi i roto i te māra whakatipu kai rahi, he mea ahu mai i tētahi wāhi reporepo i raro mai i te whare pirihimana me te whare kōti. Tata tonu te pau katoa atu o ngā manga o te māra i ngā whānau ā-rohe e mate nei i te kai.

Nō te tau 1937 i whakapikitia ake ai a Wiremui hei haihana, ka hoki te whānau ki Pōneke mahi ai i te teihana matua o Pōneke (Wellington Central), i te teihana o Pukeahu (Mount Cook) me tērā i te wāpu. I a ia i Pōneke ka puta tōna rongo mō te kaha ki te uruhi i ngā ture waipiro, ā, nā whai anō pea, i whakapakūtia te roro o tōna whare i te tiriti o Ōwhiro (Ōhiro), ka mahi nei ki te whakatū anō. I Noema o te tau 1943 ka whakapikitia ia ki te tūnga haihana matua ki te teihana matua o Pōneke, ā, nō Ākuhata o te tau 1945 ka riro i a ia te whakahaere o te teihana i te tiriti o Taranaki. E ai ki ana kaimahi, ka wehi kē nei te raupapa, te pākaha anō hoki o te tangata nei.

Nō te marama o Hune o te tau 1948 i mutu ai tana mahi wāhanga tuarua ki Pōneke ka nekehia nei ia ki Ākarana (Auckland), whakawhiwhia mai ana hoki te tūnga āpiha kaitirotiro o raro. Kāti, i te marama o Hānuere o te tau o muri mai, ka nekehia atu ia ki Rotorua. Ka eke nei ia ki te tūnga āpiha, ka noho ko ia te Māori tuatahi i eke ki tērā taumata ikeike. I te whakatūnga anō i a ia hei āpiha kaitirotiro, ka neke atu ia ki Tīmaru hei āpiha kaiwhakahaere.

E rua tau i muri iho, ka riro i a ia te whakahaere o te rohe o Whakatū (Nelson). I te tau 1954 ka tuku kōrero ia ki te aroaro o te kōmihana uiui i ngā mahi a ngā pirihimana, me tana kī anō kāore ia i whakaae ki te nekenga i a ia ki Whakatū nā te mea he whiu kē tēnei i a ia mō tōna kaha ki te whakaū i ngā ture petipeti, ture raihana hoki. E ai ki te kōrero a te Minita mō ngā Pirihimana ki a ia, mā tōna neke ki Whakatū e māmā ai te riro i a ia o ētahi atu anō tūnga, ēngari kāore a Wiremu i whakapono he neke whakatairanga tērā i a ia. Heoi anō, nō Hūrae o te tau 1955 i whakapikitia anō tōna tūranga ki tērā o te āpiha whakahaere o runga, ā, nō te 1 o Noema i hoki anō ia ki Pōneke hei rangatira mō tērā rohe.

Nō te 10 o Āperira o te tau 1958 i noho ko Carran te pirihimana tuatahi i whakawhiwhia ki te tūnga hou o te kaiwhakahaere matua. Ka riro ko ia te rangatira mō te rohe o Ākarana, ā, nō muri mai, nō te marama o Hune, i whakawhiwhia a ia ki te tohu MBE. Nā te mutu wawe nei o te mahi a te kōmihana kaiāwhina, a James Nalder, ko ia te kaiwhakahaere tuarua o ngā pirihimana, i whakaurua atu ai a Wiremu ki taua tūnga i te 7 o Ākuhata. E rima ngā rā i muri mai ka tīmata tana mahi hou i Pōneke.

I tōna tūnga kōmihana kaiāwhina, ka noho hei tuarua ia ki te kōmihana o ngā pirihimana, ki a Willis Brown. E iwa marama te whakaroanga atu o tana mahi, mutu wawe noa ana tana mahi, ka whakatā nei ia i te 23 o Ākuhata o te tau 1960. Ruarua nei ngā wiki i muri mai, i te 1 o Oketopa o taua tau, i mate a Wiremu i te tukinga o tana waka ki te tereina i te whakawhitinga rerewē i Whanganui; e haere atu ana ia ki te kāinga o tana tama i te tāone ki te mahi īnanga i tētahi awa iti tata nei. Mahue mai ana ko tana wahine me ā rāua tama tokotoru.

He tangata pūmau a Wiremu Carran ki tana mahi pirihimana, he pukumahi. Nāna anō i whakatō taua tikanga anō ki āna tama tokotoru, he mea akiaki, tautāwhi rātou e ia ki te whai i te mātauranga me ngā āhua anō e pā ana ki ā rātou mahi. Whakahīhī ana ia ki tana taha Māori, me tana toa hoki ki tana mahi pirihimana, he mahi whakahī anō ki a ia. Nāna i para te huarahi mā ētahi atu hei whai mai.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Sherwood Young. 'Carran, William', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 2000. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/5c11/carran-william (accessed 29 March 2024)