Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Rere-ō-maki

Whārangi 1: Haurongo

Rere-ō-maki

?–1868

Nō Te Āti Haunui-a-Pāpārangi; he wahine whai mana

I tuhia tēnei haurongo e Ruth Wilkie, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1990. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

Ko te whakaaro i whānau mai a Rere-ō-maki i te takiwā o te wahapū o te awa o Whanganui. He tamāhine a ia nā te toa rangatira o Whanganui, nā Te Aewa, rāua ko tana wahine o Te Arawa, ko Titia. Nō Ngāti Tūpoho, nō Ngāti Ruakā a Te Aewa. He torotoronga ōna ki a Ngāti Apa, ki a Rangitāne, ki a Ngā Rauru. Ko ngā tungāne o Rere-ō-maki ko Hōri Kīngi Te Ānaua rāua ko Te Māwae. I hui katoa e iwa rātou o te whānau. Tokorua ōna tungāne i patua ki Mangawere i te takiwā o te tau 1821. Ko Rāwinia (Lavinia) tōna īngoa iriiri, ēngari kāore e mōhiotia ana nō nahea i iriirihia ai.

Ko te tāne a Rere-ō-maki ko Māhuera Paki Tanguru-o-te-rangi, tētahi o ngā kaihautū o Mua-ūpoko. I te tekau tau atu i 1820, he karawhiuwhiua tonutia a Mua-ūpoko e Te Rauparaha me tōna iwi i a rātou e whakanoho ana ki Kapiti. I te mutunga, ka peipeia a Mua-ūpoko i ō rātou whenua atu i Waikanae ki Horowhenua. Nā reira i noho kē ai a Rere-ō-maki rāua ko Tanguru ki Whanganui. Tokorua ā rāua tamariki, ko Rora, ko Te Keepa Te Rangihiwinui (Meiha Kemp) – ko Taitoko anō tētahi o ana īngoa.

Na, ka taka ki te 23 o Mei 1840, ka mauria e Te Karu Whā (Henry Williams) te Tiriti o Waitangi ki Whanganui. Tekau mā whā ngā mea i tuku i ō rātou moko ki te Tiriti. Ko Te Ānaua tonu te tuatahi, ka whai atu i muri ko Tawito (Tawhito pea), ko Te Māwae, ko Rere (Rere-ō-maki), ko Tauri, ko Rore, ko Tūroa, ko Taka, ko Kurawatiia (Kurawhatiia), ko Uripō, ko Te Hiko, ko Takaterangi, ko Pākoro. Tokorima noa ngā wāhine e mōhiotia ana kei roto i te 500 nuku atu i tuhi i ō rātou moko, i ō rātou īngoa rānei ki te Tiriti o Waitangi.

Ka taka ki te tekau tau mai i 1860, i te mea kua kaumātuatia a Tanguru, ka tukuna e ia mā tana tama māTe Keepa Te Rangihiwinui e kawe ngā mahi mā te iwi. Kua tomo mai hoki te Pai Mārire ki te taha whakarungao te awa o Whanganui. Kua tū ngā pakanga ki ngā Hauhau. Ahakoa kua 40 ngā tau e noho ana a Tanguru i roto o Whanganui, e kore kē e warewaretia tōna whenua tupu. E kī ana te kōrero, i moe iho ia i te pō e pūhia mai ana ngā one tapu o Komokarau ki runga i a ia. He kōingo rā ki te kāinga. Ka tū ake te tira haere, e 50, ki te whakahoki i a Tanguru ki Raia te Karaka i Horowhenua. Ka whakamomori a Rereōmaki, ā mate noa. E 85 pea ōna tau.

Kua tino kuia, kua piko te tuarā. I tanumia ki Pīaea (Pēaea pea), i kō tata atu o Pūtiki. Nā ngā Karaitiana i tuku atu ki te kōpū o te whenua i te 24 o Maehe 1868. Ruarua noa ngā marama i muri mai ka mate ko Tanguru. Kei te urupā o Mua-ūpoko i Komakorau e takoto ana. Na, kei te whare pupuri taonga o Whanganui e tū ana te pou tōtara whakamaharanga. Ko ngā whakairo ko Rere-ō-maki, ko Tanguru, ko Te Keepa Te Rangihiwinui. E kīia ana nō ērā wā i te tau 1870 i whakairohia mai ai i Te Aomārama, i Te Tai Rāwhiti. Ko te koha a tōna iwi ake, he wāhanga o te awa nui tonu o Whanganui i tapaina ko Rere-ō-maki.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Ruth Wilkie. 'Rere-ō-maki', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1r4/rere-o-maki (accessed 19 April 2024)