Ko Ngāwaka Taurua nō Pakakohe, he hapū nō Ngāti Ruanui i noho ki Hukatere, ki te taha whakarunga o te awa o Pātea, i Taranaki. Kāore i te mōhiotia ngā īngoa o ōna mātua. He pānga anō hoki ōna ki tētahi atu hapū o Ngāti…
Search
I whānau a Te Pūoho-o-te-rangi i te whakamutunga o te rau tau 1700–1799 ki Poutama, te tūrangawaewae o Ngāti Tama ki te raki o Taranaki. Arā anō ōna īngoa, ko Te Pūoho-ki-te-rangi, ko Ngārau, ko Te Manu. Ko ia te…
Me ka kōrerorero nei ngā hōia o te Rōpū Paionia o Niu Tīreni, arā, nō muri mai i whakaīngoatia ko Te Hokowhitu-a-Tū (New Zealand Pioneer Battalion) mō tā rātau 'Padre' mō Hēnare Wēpiha Te Wainohu, pupū tonu ana te aroha…
See 8 results in Te Ara Images & Media
I whānau a Eruera Hāmiora Tumutara, tērā anō tōna īngoa ko Eru Hāmiora Pio, i te takiwā o te tau 1859, 1860 rānei i te rohe o Te Whāiti kei te tonga paeroa o Murupara i Te Moana-a-Toi-te-huatahi (Bay of Plenty). Ko te…
E ai ki ngā kōrero tuku iho a tōna ngare, i whānau a Waitāoro o Ngāti Tama i Wharekauri, arā, i Rēkohu (Chatham Islands) i te takiwā ki 1848, 1849 rānei. I heke mai tōna whaea a Rongorongo o Ngāti Toa i a Werawera, te…
He tama a Wēpiha Apanui nā Apanui Te Hāmaiwaho rāua ko Mīria Tārei o Ngāti Awa. Arā anō tētahi o ōna īngoa ko Wēpiha Te Mautaranui. Ko ia te mātāmua o ngā tamariki, tokorua he tāne, tokorua he wāhine; kāore i te tino…
He tama a Harry Delamere Dansey rāua ko Roger Ingram Dansey nā Roger Delamere Dansey, he tumuaki poutāpeta nō Ingarangi, rāua ko tana wahine, ko Wikitōria Ngāmihi Kahuao. I whānau a Harry ki Tapuae-haruru (i Taupō) i te…
He kaihautū a Taurekareka (Tau) Hēnare nō Ngāpuhi, ā, nāna i whakapau ōna kaha ki te toko i te ora, ki te puri i te mana whenua, i te ahurea me te mātauranga o tōna iwi. Ko tōna īngoa tuatahi he īngoa nō tētahi o ōna…
I whānau a Rangimārie Hursthouse i te 24 o Mei i te tau 1892, ki Oparure e tata atu rā ki Te Kūiti. Ko Charles Wilson Hursthouse rāua ko Mere Te Rongopāmamao Aubrey ōna mātua. Nō te tau 1843 i maunu mai ai a Charles…
E ai ki ngā whakamōhiotanga mai a tōna ngare, i whānau mai a Arihia Kane Tāmati i Whareponga kāinga i Te Tai Rāwhiti i te tau 1879. Taihoa ake nei ka mōhiotia a ia ko Arihia Ngata. Ko ia te tuawhā o ngā tamariki tokoiwa…
I whānau a Pirimi Pererika Tāhiwi i te 16 o Hepetema 1890 i Ōtaki. Ko Rāwiri Rota Tāhiwi te īngoa o tōna pāpā. Nō te hapū o Ngāti Maiōtaki o Ngāti Raukawa a Rāwiri, ā, he āteha tāna mahi i te Kōti Whenua Māori. Nō ngā…
He tamāhine a Te Rohu nā Mananui Te Heuheu Tūkino II rāua ko tana wahine matua ko Nohopapa. I whānau ia i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899. Ko te hapū tupu o tana pāpā ko Ngāti Pēhi (kua karangatia i nāianei ko Ngāti…
I whānau a Te Hata Tīpoki – he mea karanga kē ia ko Te Hata Kōpū i ētahi wā – i te tau 1880 i Waihīrere pea, i tētahi wāhi e pātata atu ana ki Te Wairoa, whaka-te-raki o Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay). Ko Te Hata Tīpoki…
Nō te 24 o Ākuhata o te tau 1890 i whānau ai a Alfred Thomas Carroll i Te Wairoa i te raki o Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay). Ko ia te whakapākanga o ngā tamariki tokotoru a Thomas Carroll, he tangata ahu whenua, rāua ko…
Ko Maata (Martha) Rātana – taihoa ake karanga kētia ana ko Te Reo T. W. R. Hura – tētahi o ngā tamariki tokowhitu a Te Urumanaao Ngāpaki rāua ko tana tāne, ko Tahupōtiki Wīremu Rātana, te tangata nāna i tīmata te Hāhi…
Nō te 14 o Hepetema 1895 i whānau ai a Michael Rotohiko Jones i Poro-o-Tarao i te Rohe Pōtae. Hei tama ia mā tētehi Pākehā, mā Daniel Lewis, rāua ko Paretekōrae o Ngāti Maniapoto. I tētehi wā i muri i te whānautanga o…
I whānau a Hoani Te Whatahoro Jury ki Rākaukākā i Tūranganui-ā-Kiwa (Poverty Bay) i te 4 o Pēpuere 1841. Ko ētahi īngoa anō ōna ko John Alfred Jury, ko Te Whatahoro Jury, ko Hoani Turi Te Whatahoro, ko John Alfred Te…
E ai ki ngā tuhituhi a Matutaera Nihoniho mō ngā whawhai ki Te Tai Rāwhiti, i whānau ia i te 30 o Oketopa 1850 ki Whareponga e tata rā ki te kokoru o Waipiro. Ko Te Aowera me Te Aitanga-a-Mate o Ngāti Porou ōna hapū. Ko…
I whānau a Niniwa-i-te-rangi i Ōroi i te tai rāwhiti o Te Wairarapa. Ko tētahi tonu o ōna īngoa whakahuahua ko Niniwa Heremaia. E kīia ana ko te 6 o Āperira i te tau 1854 tōna rā whānau. Ko ia te mea pakeke o ngā…
Nō te 18 o Tīhema 1891 i whānau ai a John (Jack) Ormond ki Te Māhia; ko tōna īngoa e tino mōhiotia ana ko Tiaki Ōmana. Ko Tiaki te tamaiti tuawhā a Hōri Ōmana (George Canning Ormond), he tangata pāmu hipi, rāua ko tana…