I whānau a Tiramōrehu i Kaiapoi pā. Ko te whakaaro ko ngā tau tino tōmua tonu o te rau tau 1800–1899 te wā i whānau ai a ia ki roto ki tētahi whānau kauwhau rangatira. Ko tōna, he hapū ahurei nō Ngāi Tahu e kīia nei ko…
Search
Nō te tīmatanga o ngā tau tekau atu i 1840 i whānau ai a Taonui Hīkaka, i Paripari pea, e tata ana rā ki te tāone e kīia ana i nāianei ko Te Kūiti. He uri whakaheke ia nō Rakataura nō runga i a Tainui waka. Ko Taonui…
Ko te whakaaro i whānau a Tame Haereroa Parata i waenga i ngā tau 1832 ki 1838 pea, i te motu o Ruapuke i Te Ara-a-Kiwa (Foveaux Strait). Ko Kāpene Terāpu (Trapp) tōna pāpara. He kaipatu tohorā nō te wāhanga whenua o…
Ko Hira Te Popo anake te tamaiti tāne a Tāne Whirinaki, ā, ahakoa i kimihia ake kei te ngaro tonu te īngoa o tōna whaea. Nō Te Whakatōhea o Ōpōtiki a ia. I whānau a Te Popo i te wā e whakamātautau ana te iwi nei ki te…
Kāre i te mōhiotia ngā mātua o Kereopa Te Rau me tōna rā whānau, ēngari kei te mōhiotia nō te tekau tau mai i 1840 ka iriirihia a ia hei Katorika e te pirihi, e Te Reina (Euloge Reignier). Nō konei tōna īngoa a Kereopa…
Nō te matawaka o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi a Mete Kīngi Te Rangi Paetahi. Ko Ngā Poutama, ko Ngāti Tūmango ōna hapū. He pānga ōna ki te iwi o Ngāti Apa. Ko ia te tama a te rangatira o Whanganui, a Paetahi. Ko Utaora…
I whānau a Tāraia Ngākuti i ngā tau whakamutunga o te rau tau 1700–1799. Ko tētehi o ōna īngoa ko Te Tumuhuia. He tama ia nā Te Kaharunga rāua ko Rewa, te tamāhine a Te Rangitūmamao. I heke iho ōna mana i a Hineipu, te…
I whānau a Hoani Te Whatahoro Jury ki Rākaukākā i Tūranganui-ā-Kiwa (Poverty Bay) i te 4 o Pēpuere 1841. Ko ētahi īngoa anō ōna ko John Alfred Jury, ko Te Whatahoro Jury, ko Hoani Turi Te Whatahoro, ko John Alfred Te…
Te āhua nei i whānau ki Te Wairarapa tēnei tangata a Te Rangi-taka-i-waho. He uri nō Rangitāne, mai i a Te Whakamana. He uri anō hoki nō Kahukura-awhitia, te hunga i heke iho i Heretaunga ki Te Wairarapa e hia ngā rau…
Ko Te Huinga tētahi o ngā īngoa karanga o Hēni Materoa. I whānau ia ki Makauri, e ruarua māero noa te tawhiti atu i te taha māuru o Tūranga (Gisborne). Kāore i te tino mārama me ko te 27 o Oketopa 1852, ko te 29 o…
Ko Hine-i-paketia tētahi o ngā rangatira o Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay), me te rohe atu ki te tonga, ki te tāwhārua o Manawatū, i te rau tau mai i 1800. I whakatarangia ia i ngā huihuinga e ngā rangatira whai mana.…
Ko Te Rapa te toi whenua o Horonuku. He wāhi e tū tata ana ki Tokaanu, e tū mai rā i te tonga mā uru o Taupō moana. Ko te whakaaro ko te tekau tau atu i 1820 pea te wā o tōna putanga hei tama mā Mananui Te Heuheu Tūkino…
He rangatira a Te Kirikūmara nō Ōtaraua hapū o Te Āti Awa. I whānau ia ki Taranaki. Ko Piriraukawa tōna matua. I a ia e taitamariki tonu ana, kua mau rākau kē ia i roto i ngā pakanga a tōna iwi. Nō Noema o 1821, nō te…
He ariki ihorei a Te Matakātea nō Ngāti Haumiti, karangatanga hapū o te iwi Taranaki. Nōna ka whānau, ki Taranaki pea, i ngā tau tīmatanga o te rau tau 1800–1899, ka mōhiotia tōna īngoa ko Moki. Nō ngā tau e rua tekau…
Nō ngā tau 1830 pea a Hōne Wētere Te Rerenga i whānau ai ki Māniaroa, ki Rangitoto kē rānei, i te takiwā o Awakino. Ko Waitara tōna pāpā, he puninga tahi nā Hoturoa rāua ko Maniapoto. Ko Mākareta Hakahaka tōna whaea; ko…
Kāhore e mōhiotia ana mehemea ko 1832, ko 1833 kē rānei te tau i whānau ai a Hirini Rāwiri Taiwhanga, ki Kaikohe pea, e tū mai rā ki te uru o Pēwhairangi (Bay of Islands). Nō Te Arawa tōna whaea a Mata Rawa. Ko Rāwiri…
He tama a Wēpiha Apanui nā Apanui Te Hāmaiwaho rāua ko Mīria Tārei o Ngāti Awa. Arā anō tētahi o ōna īngoa ko Wēpiha Te Mautaranui. Ko ia te mātāmua o ngā tamariki, tokorua he tāne, tokorua he wāhine; kāore i te tino…
I whānau a Manga ki Waikato i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899; nō muri nei ka kārangarangatia tōna īngoa ko Rewi Maniapoto. Kei runga i te kōhatu whakamaharatanga mōna, i Kihikihi, e mau ana ngā kōrero i whānau ia i…
E ai ki te kōrero tonu a Henry Matthew Stowell – ko tōna īngoa Māori ko Hāre Hongi – nō te 4 o Pēpuere 1859 a ia i whānau ai ki Te Waimate (Waimate North) i Pēwhairangi (Bay of Islands). Ko te tama ia a John Shephard…
He tama a Hōne Mohi Tāwhai nā Mohi Tāwhai rāua ko tōna hoa wahine, ko Rāwinia Hineikoaia (arā, a Hārata). Nō Te Māhurehure a Mohi e pupuri rā i te ahikāroa o Waimā ki Te Hokianga-o-Kupe (Hokianga), ā, he karangatanga…