I whānau a Paremata i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899 ki Poutama, he pā nō Ngāti Tama, kei te taha marangai o Taranaki. Ko ia te mātāmua a Te Taku, te rangatira, te toa o Ngāti Tama. Ko tōna whaea ko Kauhoe, nō…
Search
I whānau pea a Te Herekiekie i te tekau tau atu i 1810. Nō ngā kāwai rangatira o Ngāti Tūwharetoa tōna matua, a Tauteka, rangatira o Ngāti Te Aho. Ko Te Kahurangi tōna whaea, he uri nō Puha-o-te-rangi, he tipuna wahine…
Nō te whakapaunga o te rau tau 1700–1799 i whānau ai a Te Peehi Tūroa. Ko Te Rākau-ā-Peehi Tūroa Papa-i-ōuru te roanga atu o tōna īngoa. Ko Te Hītaua a Tūkai-ora tōna matua, ko Tinanga tōna whaea. Nō ngā waka o Te Arawa…
See 8 results in Te Ara Images & Media
Nā Wiremu Nēra (William Naylor) Ngātai i kawe te Rongopai ki te tonga o Taranaki i te wāhanga whakamutunga o te tekau tau mai i 1830. I whānau tonu pea a ia ki Taranaki ēngari kāore i te mōhiotia ko wai ōna mātua. Nō te…
Mai i ngā tau tōmua o te rau tau 1800–1899, ā tae noa ki waenga o aua tau, ko Te Ānaua te rangatira o Ngāti Ruakā hapū o Te Āti Haunui-a-Pāpārangi. Ko Pūtiki-wharanui, e tū tata atu rā ki te wahapū o Whanganui, tōna pā…
Ko tēnei tangata a Wiremu Tako Ngātata, e mōhiotia ana ko Wī Tako, i whānau mai i Pukeariki, he pā i roto o Taranaki, i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899. I whānau mai a Wī Tako i te wahine nei i a Whetowheto, o Ngāti…
Ko te kōrero i whānau mai pea tēnei rangatira o Ngāti Toa, a Te Rangihaeata, i Kāwhia, i te tekau tau atu i 1780. Ko tōna hapū i uru atu ki roto o Ngāti Kimihia, i te taha ki tana whaea, ki a Waitohi, te tuahine o Te…
I whānau a Ngātata-i-te-rangi ki Taranaki i ngā tau tata atu ki te 1800 pea. He tama nā Te Rangiwhētiki. Ko tōna kāwai rangatira i heke mai i tōna whaea i a Pakanga, o Ngāti Te Whiti o Te Āti Awa. He karanga taina a ia…
He toa taua o Te Āti Awa tēnei tangata a Te Wharepōuri. Ko tōna īngoa tuatahi ko Te Kakapi-o-te-rangi. I whānau ia i Taranaki, i te whakapaunga o te rau tau mai i 1700. Ahakoa ko Hōniana Te Puni-kōkupu te ariki nui o…
Na, ko Te Rauparaha te tama a Werawera o Ngāti Toa rāua ko tana wahine tuarua a Parekōwhatu (Parekōhatu) o Ngāti Raukawa. E ai ki ngā kōrero e tamariki tonu ana i te taenga mai o Kāpene Kuki (James Cook) ki Aotearoa nei…
Ko Hōniana Te Puni nō ngā kāwai rangatira o Te Āti Awa. I heke mai i a Te Whiti-o-Rongomai I rāua ko Tāwhirikura. Ka puta ko te tama a Te Whiti, ko Āniwaniwa, ko tana wahine ko Tāwhirikura. Ko tā rāua mātāmua, ko…
I whānau a Hōri Kerei Taiaroa ki te kāinga o Ōtākou, i te kūiti o Ōtākou (Otago), i te tekau tau atu i 1830 pea, i te tīmatanga kē rānei o te tekau tau atu i 1840. Ko tōna matua ko Te Mātenga Taiaroa, te rangatira nui o…
Ko Te Rangitāke nō Ngāti Kura, nō Ngāti Mutunga, ā, ko tōna tino iwi ko Te Āti Awa. Nō te whakamutunga pea o te rau tau 1700–1799 ka whānau ia ki Manukorihi, i Waitara. Ko tōna matua ko Te Reretāwhangawhanga, tētahi o…