Nō te 3 o Hune o te tau 1907 i whānau ai a Joey Mātenga Āhitana (Ashton), he mea karanga anō hoki a ia ko Hōhepa (Joseph), ki Hūpēnui (Greytown) ki Te Wairarapa. Ko ia anake te tamaiti a Kiti Karaka Rīwai (Rēwai) rāua…
Search
Ko Hāriata Whakatau Pītini-Morēra (Beaton-Morel) te tino ariki nui o Ngāti Kurī, tētahi o ngā hapū matua ake o Ngāi Tahu i Te Waipounamu. Ko te tau 1871 pea, ko te tau 1872 kē rānei te tau i whānau ai ia i Ōnawe (Little…
I whānau a Robert Tahupōtiki Haddon i te rohe o Te Hokianga i te 5 o Oketopa i te tau 1866. He tama ia nā Charles Haddon, he tangata tua rākau, he kaimahi pāmu hoki nō Kōterani, rāua ko tana wahine, ko Te Paia…
See 3282 results in Te Ara Images & Media
Nō te tīmatanga o te rau tau 1800–1899 pea i whānau ai a Poutama ki Taranaki ki te tonga. Ko Tangāhoe tōna hapū, ko Ngāti Ruanui tōna iwi. I mau herehere a Poutama i tētahi marau ake a Waikato, ā, haria atu ana ki…
E ai ki te kōrero, i whānau a Maraea Mōrete i te 24 o Hūrae 1844 ki Whakaari, e pātata ana ki Tāngōio i roto o Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay). Ki tētahi kōrero ko Waikōkopu ki Te Māhia kē te wāhi i whānau ai ia. Ko Puihi…
I maea ake a Mira Szaszy i te pōharatanga kia tū ko tētahi kaihautū Māori rangatira katoa, hei kaikōkiri anō mō te mana wahine i roto i te rautau rua tekau. Mō tōna oranga katoa, i kōkiritia e Mira ngā take o te…
Ko tētahi o ngā īngoa o Te Horetā, ko Te Taniwha, he rangatira nō Ngāti Whanaunga nō tētahi o ngā hapū o te huihuinga o te iwi o Marutūāhu o Hauraki me Moehau. Kāore i roto i ngā tuhituhinga ngā īngoa o ōna mātua,…
Ko Te Hiko Pīata Tama-i-hikoia tētahi tino rangatira o Te Wairarapa mai i te tau 1840 ki 1880. Kāhore e mōhiotia ana tana wāhi whānau, me te tau i whānau ai ia. I Te Ngāpuke pea (ko Te Waitapu taua wāhi i nāianei e tata…
I whānau a Eruera Ōriwa (Edward Oliver) Haddon – nō muri iho i mōhiotia whānuitia ko Ōriwa Tahupōtiki Haddon – ki Waitōtara, ki Taranaki ki te tonga, i te 7 o Noema i te tau 1898. Ko te mea pakeke ia o ngā tama a te…
Ko te īngoa tūturu o Pōmare ko Whētoi, te tama ā Puhi o Ngāti Manu. I whānau i te mutunga o te rau tau 1700–1799. He uri nō ngā hapū o Ngā Puhi, o Ngāti Rangi, o Ngāti Rāhiri, o Ngāti Hine me te iwi tūtahi nei a Ngāti…
Ko Hine-i-paketia tētahi o ngā rangatira o Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay), me te rohe atu ki te tonga, ki te tāwhārua o Manawatū, i te rau tau mai i 1800. I whakatarangia ia i ngā huihuinga e ngā rangatira whai mana.…
He rangatira a Haerehuka nō Ngāti Whakaue o Te Arawa; he pūkorero, he tohunga kaititotito. Ko Ōhinemutu tōna kāinga noho. Ko Huka anō tētehi o ōna īngoa. He uri tōna pāpā, a Taiki Haerehuka nā Taua. Kei te ngaro te…
E kī ana te kōrero, i whānau tēnei tangata a Te Korou i ngā tau tata atu ki 1780; ā, i heke iho i a Rangitāne, i a Ngāti Kahungunu. Ko tana matua ko Te Raku pea. Ko Tawhitowhenua rānei. Ko tana whaea ko Te Kai, nō Ngāti…
He tamāhine a Turikatuku nā Mutunga II, nō Te Hikutū rāua ko Ngāti Rēhia; hei whanaunga ki a Ngāpuhi. Rere ai ō rātou whenua i Te Puna me Rangihoua i Pēwhairangi (Bay of Islands) ki Whangaroa ki te taha whakararo. He…
Na, ko Te Rauparaha te tama a Werawera o Ngāti Toa rāua ko tana wahine tuarua a Parekōwhatu (Parekōhatu) o Ngāti Raukawa. E ai ki ngā kōrero e tamariki tonu ana i te taenga mai o Kāpene Kuki (James Cook) ki Aotearoa nei…
I whānau mai a Arapeta Marukitepua Pitapitanuiārangi Awatere (ko Te Arapeta Pitameirangi Marukitepua Awatere anō te momo tuhi i tōna īngoa) i te 25 o Āperira o te tau 1910 i Tūpāroa, i Te Tai Rāwhiti. Hai tamaiti ia mā…
Nō tērā wehenga o Te Arawa nō Ngāti Whakaue a Hine-i-tūrama. Ko Hineatūrama Ngātīki tōna īngoa ki ōna uri whakaheke. Motuhake ko ia te tamāhine a Te Koeke rāua ko tōna tāne ko Kahana-tokowai o te motu o Mokoia i Rotorua…
I te tau 1800, ko Te Pahi o Ngāpuhi, tētahi o ngā rangatira mātāmua o te tapatapa-aitu o Pēwhairangi (Bay of Islands). He tamaiti ia nā Wharerau, arā, he uri nō Ngāti Awa, te iwi taketake o tēnei takiwā, me Ngāpuhi, te…
I whānau a Tiramōrehu i Kaiapoi pā. Ko te whakaaro ko ngā tau tino tōmua tonu o te rau tau 1800–1899 te wā i whānau ai a ia ki roto ki tētahi whānau kauwhau rangatira. Ko tōna, he hapū ahurei nō Ngāi Tahu e kīia nei ko…
Ko Pene Taka Tuaia he kaihautū nō Ngāti Rangi hapū o Ngāti Ranginui o Tauranga mai i te tau 1850 tae noa ki tōna matenga i te tau 1889. I te wā i tūtaki ai rāua ko Rūtene H. G. Robley o te tira hōia e kīia nei ko te…