He wahine irawhiti, he kaiwhakangahau para huarahi hou a Carmen Rupe, he tuakiri tōna i aro nuitia, he kaimahi kairau, he tipua araara ia nō te hunga LGBTIQ+. Ko ia te rangatira o ētahi karapu pō mōiriiri maha i Te…
Search
Ko te whakaaro i whānau a Tame Haereroa Parata i waenga i ngā tau 1832 ki 1838 pea, i te motu o Ruapuke i Te Ara-a-Kiwa (Foveaux Strait). Ko Kāpene Terāpu (Trapp) tōna pāpara. He kaipatu tohorā nō te wāhanga whenua o…
Ko tētahi o ngā īngoa o Pōmare ko Pōmare Ngātata. I whānau a ia i ngā tau tuatahi o te rau tau 1800–1899. Ko te whakaaro e 30 tōna pakeke i te tau 1834. Kāore i te mōhiotia ngā īngoa o ōna mātua. Ko te pēnei ko tōna…
See 3282 results in Te Ara Images & Media
Ko Tama-i-hara-nui (Te Maiharanui rānei) te ngārahu o Ngāi Tahu i te taha raki o Te Waipounamu i ngā tau tuatahi o te rau tau 1800–1899. I whānau ia i mua noa atu i te paunga o te rau tau 1700–1799 i te rohe o Ngā…
Tae rawa atu ki te tekau tau mai i 1850, kua noho ko Āperahama Tama-i-parea te rangatira aporei o Ngā Rauru i te whārua o Waitōtara ki te tonga o Taranaki. I whānau ia i ngā tau tōmua o te rau tau 1800–1899. Kei te…
Ko Hira Te Popo anake te tamaiti tāne a Tāne Whirinaki, ā, ahakoa i kimihia ake kei te ngaro tonu te īngoa o tōna whaea. Nō Te Whakatōhea o Ōpōtiki a ia. I whānau a Te Popo i te wā e whakamātautau ana te iwi nei ki te…
Ko Āperahama Taonui te kaihautū matakite o Te Popoto, he karangatanga hapū nō Ngā Puhi kei Utakura, kei te taha whakarunga o Te Hokianga. Ko ia tētahi o ngā tāngata nā rātou i tīmata te Kotahitanga o ngā iwi Māori o ngā…
Tētahi īngoa atu anō o Te Maiharoa, ko Hipa. E ai ki ngā kōrero, i whānau ia i Te Wai-a-Te Ruatī, i te rohe o Arowhenua, e tata ana ki Te Umukaha (Temuka) i ngā tau tīmatanga o te rau tau 1800–1899. Ko tōna matua ko Te…
Nō te tau 1843, 1844 pea i whānau ai a Hoani Parāone Tūnuiārangi i te awaawa o Whakatomotomo e pātata ana ki te kokoru o Palliser, ki Te Wairarapa ki te tonga. Ko te kī, he tangata hopu parāoa tana pāpā a John Robert…
I whānau a Golan Haberfield Maaka, ko Te Kōrana tētahi o ōna īngoa, i te 4 o Āperira 1904 i te teihana o Ōruawharo i Takapau, i Te Matau-a-Māui (Hawke's Bay). Nō Ngāi Tahu ki Takapau tōna pāpā a Aritaku Maaka; ko tētahi…
Ko te āhua nei i whānau a Te Tirarau Kūkupa, te tama a Kūkupa rāua ko tana wahine tuatahi, ko Whitiao, i ngā tau whakamutunga o te tekau tau atu i 1790. He uri whakaheke nō Rāhiri, he tupuna nō Ngā Puhi, ā, nō Toa o Te…
Nō te 23 o Ākuhata o te tau 1896 i whānau ai a Te Rangiātaahua Kiniwē Royal (Roera) i Muhunoa, he wāhi kei Ōhau kei te takiwā o Horowhenua. Ko ia te tuawhitu o ngā tamariki tekau a Te Kiniwē Roera Te Ahukaramū rāua ko…
Ko Tupu Atanatiu Taingākawa Te Waharoa te tuarua o ngā tama a Wiremu Tāmihana Tarapīpipi Te Waharoa rāua ko Pare Te Kanawa (ko Wikitōria rānei). Nō Ngāti Hauā te tokorua nei, ēngari he hononga anō ō rātou ki a Ngāti…
I whānau a Manga ki Waikato i te tīmatanga o te rau tau 1800–1899; nō muri nei ka kārangarangatia tōna īngoa ko Rewi Maniapoto. Kei runga i te kōhatu whakamaharatanga mōna, i Kihikihi, e mau ana ngā kōrero i whānau ia i…
Ko Iwikau te tama tuarua a Herea, te tuatahi o ngā Te Heuheu i tohungia e Ngāti Tūwharetoa hei ūpoko ariki mō te iwi. Ko Rangiaho o Ngāti Maniapoto tōna whaea. E whakamutumutu ana te rau tau 1700–1799, ka whānau a…
Nō te 2 o Pēpuere 1894 i whānau ai a Rongowhakaata Pere Halbert i Waerenga-a-Hika, e tata atu rā ki Tūranga (Gisborne). Ko ia anake te mea ora o ngā tama a te tangata mahi pāmu nei, a Hetekia Te Kani Pere (Halbert rānei…
E ai ki te kōrero a te whānau, nō te 8 o Ākuhata o te tau 1881 i whānau ai a Materoa Ngārimu i Maraeke, i Whareponga i Te Tai Rāwhiti. Ko te mātāmua ia o ngā tamariki tokorua a Mākere Rāiri rāua ko Tuta Ngārimu, he…
Nō ngā tau 1830 pea a Hōne Wētere Te Rerenga i whānau ai ki Māniaroa, ki Rangitoto kē rānei, i te takiwā o Awakino. Ko Waitara tōna pāpā, he puninga tahi nā Hoturoa rāua ko Maniapoto. Ko Mākareta Hakahaka tōna whaea; ko…
Ko Whetū Tirikātene-Sullivan te wahine Māori tuatahi kia eke ki te kāhui minita pāremata o Aotearoa, ko ia anō te wahine i roa katoa te noho hai mema pāremata i Aotearoa. He kaihāpai mārohirohi i ngā take Māori i te…
Ko te whakaaro i whānau a Wiremu Hīroki i ngā tau pokapū o 1850, i Waitōtara ki te tonga o te rohe o Taranaki. I tana taiohinga ka noho a ia ki a Ngāti Pourua, tētahi tonu o ngā hapū nui o Ngā Rauru whānui, arā, i…