Kōrero: Te tāhere manu

Whārangi 2. Ngā wā o te tau

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Te wā mō te mahi manu

Ko te wā mō te hopu manu atu i te Mei ki te Hūrae. Atu i te marama o Maehe ka tirohia e te hunga mahi manu te ora o ngā kai a ngā manu, kia taea ai te ine i te ora o ngā manu ā tōna wā. Hei te marama o Paengawhāwhā ka tīmata te hopu weka ki Te Wai Pounamu.

I te pokapū o te wā hopu manu kua mōmona te kākā, kua heke ki te ketuketu kai i te papa o te ngahere. Māmā noa te kohikohi i tēnei manu mā te ringa. Atu i te Haratua ki te Hereturikōkā, kei te mōmona te tūī – ko te kōkō tōna ingoa i tēnei wā. Tatū ki te paunga o te hōtoke (Hōngongoi ki te Hereturikōkā), kua kawa te kiko o te kererū nā tana kai i runga i te kōwhai.

Hei te ngahuru, kua mōmona te kererū, te kākā, te kōkō (tūī), te korimako ki Te Wai Pounamu. Eke rawa mai ki te tau rua mano, i te mahia tonutia te tītī i te ngahuru ki Ngā Motu Tītī e 36 kei waho atu o Rakiura.

Raumati

Hei te raumati (Tīhema–Pēpuere) ka noho te kererū ki runga i te tawa kai ai; hopukina ai ēnei. Hei te marama o Hānuere, ka noho te kākā me te tūī ki te kai i ngā hua o te rātā. Tae rawa ki te tōmuatanga o te hōtoke ka mau te kākā me ngā mutu kākā. I tēnei wā o te tau ko te kākā anake te manu kei te ora.

Te emu o Aotearoa

Whakamahia ai ngā huruhuru o te kiwi hei whatu i te korowai kīia ai he kahu kiwi. He rite ngā huruhuru o te kiwi ki ngā huruhuru o te emu, me te aha, ka whakapae ētahi Pākehā tōmua he emu kei Aotearoa. I te tau 1820 ka tuhi tētahi kaihōpara Pākehā, ‘Hāunga tē kitea, he emu kei Aotearoa.’ 1 Tērā anō tētahi kaihōpara Pākehā i ngā tau o 1830 i whakapae he emu kei Te Wai Pounamu.

Te tunu i ngā manu

Ki te kainga wawetia te manu, ka tao ki te hāngī. Ki te kore e kainga wawetia, ka tutua te manu ki tōna anō hinu. Ka kōhiti a Matariki, e, ko te tau hou (takiwā o te marama o Pipiri). Koinei te wā mō te tahu manu hei huahua. Ka mahia ngā manu ki te ahi mātiti. Arā te whakataukī, ‘Matariki, kua maoa te hinu’.

Kīia ai te whakahuahua manu ko te kōtutu manu. Ka hūtia ōna huruhuru, kātahi ka horoia te manu. Ka mākiria ngā manu rarahi me he kokota, he pāra, te ngutu rānei o te kākā. Ka hukihukia tēnā me tēnā manu. Kohia ai te hinu ki tētahi ipu rākau. Whāia, ka tutua ngā manu ki te tahā, ki te pōhā, ki te pātua hoki. Nō muri ka whakawera anō te hinu ka tutua ki runga i ngā manu, taupoki rawa.

Whatua ai ngā huruhuru o ngā manu pērā i te kiwi me te kākāpō hei kākahu. Ko ngā rau o te huia me te kōtuku hei rākai makawe.

Kupu tāpiri
  1. I takoto te kōrero ki Elsdon Best, Forest lore of the Maori. Te Whanganui-a-Tara: Te Papa Press, 2005, wh. 165–6 (nō te tau 1942 tāngia tuatahitia ai). › Back
Me pēnei te tohu i te whārangi:

Basil Keane, 'Te tāhere manu - Ngā wā o te tau', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-tahere-manu/page-2 (accessed 19 March 2024)

He kōrero nā Basil Keane, i tāngia i te 24 Sep 2007