Kōrero: Te Arawa

Whārangi 3. Ngā riri me ngā moenga

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Kāore i tino roa te wā ka pakaru mai te riri. Ka pakanga a Ngāti Pikiao a Tūhourangi, a Ngāti Whakaue mō ngā rawa me ngā whenua. Ka hia whakatipuranga te roa o ēnā whawhai. Kia whakaekea rawatia te rohe e ngā rāwaho pēnei i a Te Rangihouhiri (nō Te Tai Rāwhiti), i a Hongi Hika (nō Ngāpuhi), i a Te Waharoa (nō Waikato), kātahi anō ngā iwi ka whakakotahi.

Nā te wahine, nā te whenua, nā te utu i whawhai ai ngā iwi o Te Arawa tētahi ki tētahi. Heoi, nā ngā taumau ka tau te rangimārie. Hei tauira, nā te moenga o Hinemoa (o Tūhourangi) ki a Tūtānekai (o Ngāti Whakaue) ka tau te rangimārie ki te takiwā o Rotorua. Kei te whakanuia tonutia taua hononga i runga i ngā marae, i roto hoki i ngā waiata, te kōrero mō te kauhoetanga o Hinemoa i te waenganui pō ki tana ipo e noho mai rā i Mokoia; nā te tangi o tana pūtōrino a Hinemoa i ārahi.

Kia heke i ngā whakatipuranga e rua, ka whakanuia te panatanga atu o Tūhourangi i Rotoiti me te pito rāwhiti o Rotorua, i te moenga o Taiwere (Ngāti Whakaue) rāua ko Tamiuru (Ngāti Pikiao). Ka patua a Wāhiao, te tungāne a Hinemoa, ka rere a Tūhourangi ki Tarawera, ki Ōhinemutu, ki ngā takiwā kei te tonga o Rotorua. Nā te hononga o Ngāti Whakaue rāua ko Ngāti Pikiao, ka puta ko Pūkaki. Nā tā rāua moenga ko Ngāpuia, te mokopuna a Wāhiao, ka tau te puehu.

Ko Ōhinemutu te kāinga o Tūhourangi. Ko tēnei te wāhi pai rawa puta noa i te rohe o Te Arawa, nā ōna oneone mahana, ngā wāhi tunu kai, ngā wāhi kaukau, te taunga waka. Nāwai ā, ka pakaru mai anō te riri, ko Ōhinemutu te take. Kia panaia rawatia e Ngāti Whakaue a Tūhourangi kia rere ki te takiwā o Tarawera-Rotokākahi, kātahi anō ka mutu ngā pakanga.

Maketū

Ka whakaekengia a Maketū e Te Rangihouhiri, ka rere whakauta a Te Arawa. I roto i ngā whakatipuranga, ka whawhai a Tapuika rātou ko Waitaha, ko Ngāti Whakaue kia riro mai anō a Maketū. He tini ngā tāngata i mate i mua i te hohounga i te rongo.

Kai taka ki te tau 1829, ka tae mai te pū me te kaihokohoko a Philip Tapsell. Nā ngā whakataetae a ngā iwi ki te mahi muka hei hoko pū, ka pā anō te raruraru i waenganui i a Te Arawa me Ngāi Te Rangi (ngā uri o Te Rangihouhiri) rāua ko Ngāti Awa. I Maketū katoa ngā iwi nei e mahi muka ana hei hoko pū, ka pakaru mai te riri. Ka māharahara a Haerehuka, tētahi o ngā rangatira o Ngāti Whakaue mō tēnei. Hei utu, ka kōhurutia e ia a Te Hunga irāmutu a Te Waharoa, he rangatira o Waikato. Ka pakaru mai te pakanga i waenganui i a Te Arawa rāua ko Waikato. Hei utu, ka pāhuatia e Te Waharoa te teihana hokohoko i Maketū.

Ka tū he pakanga nui ki Te Tūmū (20 Āperira 1836). He tokomaha ngā tāngata o Te Arawa ka hinga. Ahakoa tērā, ka hinga i a rātou a Ngāi Te Rangi, ka riro mai anō a Maketū. Ka horapa te rohe o Te Arawa atu i Wairaki kei Pāpāmoa, ki Te Kaokaoroa i Matatā. Ka hipa he marama, ka whakaekea a Te Arawa e Te Waharoa ki to rātou pā, Te Mātaipuku i Ōhinemutu. Ko Pūkaki te ingoa o te pūaha o te pā; i te whakaekenga o te hoariri i taea te kati i a ia pēnei i te kūaha.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Paul Tapsell, 'Te Arawa - Ngā riri me ngā moenga', Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, http://www.TeAra.govt.nz/mi/te-arawa/page-3 (accessed 15 May 2024)

He kōrero nā Paul Tapsell, i tāngia i te 8 Feb 2005, updated 1 Mar 2017