Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Waitāoro

by Angela Ballara

Biography

E ai ki ngā kōrero tuku iho a tōna ngare, i whānau a Waitāoro o Ngāti Tama i Wharekauri, arā, i Rēkohu (Chatham Islands) i te takiwā ki 1848, 1849 rānei. I heke mai tōna whaea a Rongorongo o Ngāti Toa i a Werawera, te matua o Te Rauparaha, rāua ko te wahine tuatahi a Werawera, ko Waitāoro. Ko Rāniera o Ngāti Tama tōna matua, ā, he pākanga anō ōna ki a Ngāti Maniapoto.

Ko te mea e kaha ana i ngā tau tōmua o te whanaketanga o Waitāoro ko te whakatau a Ngāti Tama ki te hoki ki te whenua tupu o ō rātou tūpuna. I heke mai rātou i te tekau tau atu i 1820 i te raki o Taranaki ki te takutai moana i Kapiti ki te tonga, ki Wairarapa me Te Whanganui-a-Tara (Wellington Harbour). Ko te wā anō tēnei o ngā heke o Ngāti Toa me Ngāti Mutunga. E noho kino ana a Ngāti Mutunga ki a Ngāti Toa i raro i a Te Rauparaha i tā rātou rarahutanga i te kaipuke te Lord Rodney i Te Whanganui-a-Tara, hei hari i a rātou ki Rēkohu. Ka whakatauria e ētahi o Ngāti Tama me whakauru atu rātou ki taua hekenga. Ko ngā mātua tonu pea o Waitāoro ētahi o te ope a Ngāti Tama i rere atu i te 14 o Noema 1835 ki te moutere matua o Wharekauri.

Ū ana ki Wharekauri ka kōwhakiwhakia ngā whenua i Waitangi. Whati tonu atu te whakarite me tatari kia tae rawa atu te ope tuarua a te hunga heke, ko te nuinga nei o rātou ko ngā amokapua o Ngāti Mutunga. Ko te mutunga ka tutū te puehu, ka meinga a Ngāti Tama kia whakatahi i te pā whakarua o Waitangi kia haere ki Waikere me Kaingaroa. Tērā pea koia nei te wāhi i whānau ai a Waitāoro, me te wāhi i tupu ake ai ia. Kore rawa he kōrero kotahi mōna e tamariki ana mō tōna whanaketanga rānei, ēngari, hei ngā kōrero tuku iho a te whānau i tūtaki ia ki tana tāne, ki a Tāhana Takiroa Coffee, Kawhe rānei, i Wharekauri. He kaipatu kekeno te matua o Takiroa. Nō ngā kāwei o Ngāti Tama me Ngāti Mutunga tōna whaea, ā, he hononga anō ōna ki a Ngāi Tahu.

Nā runga i te tono a Wiremu Nēra Te Awa-i-taia o Ngāti Māhanga i te tau 1848 kia hoki atu ki Taranaki, ka tīmata ngā mahuetanga o Ngāti Tama i Te Whanganui-a-Tara me te takutai moana o Kapiti e noho ana ki te hokihoki. He tono, he mea whakaae i muri iho e Pōtatau Te Wherowhero me ērā atu o ngā taniwha o Waikato, o Ngāti Maniapoto. Ko tēnei tono te take pea i tukua ki Wharekauri he tao, ko Poutama te īngoa. Nō tēnei mea e whakatakoto kaupapa ana te iwi o Waitāoro mō te hoki ki ō rātou whenua e mōhiotia ana ko Poutama. Kei waenganui taua wāhi i te awa o Mōhakatino me Waikāramuramu, e pātata ana ki Pukearuhe. Nā rātou i hoahoa te hokinga i Pēpuere o te tau 1866, ā, i rewa atu ai te ope nui i te tau 1868. I tonoa atu tētahi o ngā ope i raro i a Tāmati Makarati ki a Wētere Te Rerenga o Ngāti Maniapoto kia tukua rātou kia noho ki Poutama. Kīhai a Wētere i whakaae. Hei tāna, puritia ana e ia a Poutama mōna anō. Ko te whakaaro ko te Despatch te kaipuke nāna i hari mai te amokapua o te ope o Waitāoro a Tūpoki Te Herewini Ngāpiko me āna apataki ki Pōneke (Wellington). Tērā pea i noho a Waitāoro ki ōna whanaunga i Porirua i taua wā, he wāhi taihoa ake ka nohoia anō e ia. Ko Takiroa Kawhe i noho i a Ngāti Mutunga i te pā o Mimi.

I runga i te whakaae a Rewi Maniapoto, ka hiki atu a Waitāoro me tōna iwi ki Te Kauri, arā, kei te taha whaka-te-raki o Mōkau, kia tūtaki ki te Kīngi Māori tuarua, ki a Tāwhiao. Ka tono ki a Tāwhiao kia tukua rātou kia noho ki Poutama. I huri a Rewi Maniapoto kia tohutohungia mai ia e Wahanui Huatare o Ngāti Maniapoto. Nō muri mai ka kokoraho a Ngāti Maniapoto kīhai i kī taurangitia e rātou a Poutama ki a Ngāti Tama. Mā tā rātou tautāwhi anake i te Kīngitanga e whakahokia atu ai ētahi o ō rātou whenua. Heoti, ki te ope o Waitāoro mā, he āe mai te tikanga o ngā whakautu a Tāwhiao rāua ko Wahanui. Kātahi ka aratakina atu e Tūpoki he ope 35 te rahi, ā, ko Waitāoro tētahi i roto, ki Rapanui wāhi o Poutama noho ai.

He wāhanga a Poutama nō te poraka o Mōhakatino–Parininihi. Na, nō te whakawākanga a te Kōti Whenua Māori i te kēhi o taua poraka i te tau 1882, i rerekē ngā kōrero a ngā kaiwhakaatu o Ngāti Maniapoto i ērā o Ngāti Tama e pā ana ki te haerenga mai o te tokomaha o Waitāoro mā ki Poutama, nō te roa o tō rātou nohoanga i reira. Ko te kī a Wētere Te Rerenga poto iho i te kotahi tau rātou i reira, he poro papa rākau hei takotoranga mō te rerewē te mahi, ā, i toua ngā whare ki te ahi, kātahi ka peia e Ngāti Maniapoto. Tērā atu anō ētahi kaiwhakaatu o Ngāti Tama me Ngāti Maniapoto i kī, atu ki te whitu tau a Ngāti Tama e noho ana i reira, e wheta tonu ana i te whenua, ā, nō te tau tata nei o 1879, e ahu whenua tonu ana rātou i ngā māra. He mea kī, nā te hiahia o Ngāti Maniapoto ko Ngāti Tama hei tauārai i te Pākehā i rata ai rātou ki te noho a tērā iwi. I noho hei take whakatū raruraru i waenga i ngā iwi e rua te whakataunga kia riro i a Ngāti Maniapoto te poraka. Kore rawa i whakahokia ngā whenua muru o Ngāti Tama ki a rātou, nā runga i tō rātou peinga e Ngāti Maniapoto i te tekau tau atu i 1830. I te kōmihana a Sim o 1927 e uiui ana i ngā whenua Māori i murua, ka tū a Takiroa Kawhe ki te whakaatu, i nōhia tonutia e Ngāti Tama ō rātou whenua tupu puta noa i te rau tau 1800 ki 1899.

Nā te mea kīhai i tukua e Tāwhiao te katoa o tana toko ki te noho a Ngāti Tama i Poutama, me te mārakerake hoki o te mautohenga a ētahi o ngā taniwha o Ngāti Maniapoto, ka huri a Waitāoro me te maha ōna ki a Te Whiti‑o-Rongomai i Parihaka. Ko te whakaaro, i pau ētahi tau i a Waitāoro ki Parihaka noho ai. Kei tētahi whakaahua o rāua ko tana tāne, ko Takiroa ewhakaatu mai ana i tērā e mau ana i te titi raukura, te tohu o Parihaka, i tana pare.

Taro ake, ka noho a Waitāoro ki Pukearuhe. I whakaaro nuitia ia e tōna iwi i a ia ka kaumātuatia, ā, e huaina ana e rātou i ētahi wā ko tō rātou rama kaiārahi. Kāore āna tamariki ake, ēngari i a ia e toro ana i a Ngāti Toa i Porirua ka atawhaitia e ia a Matehuirua Horomona, te tamāhine a Ringi Horomona rāua ko Ria Wīnēra Horomona. I tukua he whenua mōna i Porirua, ā, i taea e ia te whakawhiti tētahi wāhanga o taua whenua ki Pukearuhe kia pai ake tana pāmu i reira ki te whakaputa oranga mōna. He wāhanga anō o te whenua i Porirua nāna i hoatu ki a Ngāti Toa hei urupā.

Nāna i taurima te maha noa o te tamariki. Ko Rangirere Te Kapo tētahi, hei tamāhine mā Mae Tāniora o Waikōrara hapū o Ngāti Maniapoto. He mokopuna a Rangirere nā Tāniora Parauroa Wharau, nāna rā i tū ki te whakaatu i te whakawākanga o Mōhakatino–Parininihi, te take i autōia, i kaikiritia rā. Nā ēnei atawhainga i āwhina ki te whakaora i ngā mamaetanga mō temurunga o ngā whenua o Ngāti Tama. Nāna i taurima a Ārihia (Alice) rāua ko Ruihi (Lucy) Batley i ngā tau 191O me 1911. He tamāhine nā Rangirere rāua ko Ernest Riu Batley o Moawhango. I moe a Ruihi i a Kīngi Patrick Wētere i te tau 1936, e whakapiri haere tonu ana te mahi nei i ngā whānau ko Poutama rā te take i tutū ai te puehu i waenga i a rātou.

Ko te titiro a ngā whānau maha o Ngāti Tama, o Ngāti Mutunga, o Ngāti Toa me Ngāti Maniapoto ki a Waitāoro anō nei he kaumātua tūturu nō rātou, ahakoa kāore he uri e toro tika ana ki a ia. He wahine tino mōhio rawa atu ki ngā mahi kaipakihi, ahakoa te kore mōhio ōna ki te pānui, ki te tuhituhi rānei. Nā tana tamāhine whāngai, nā Matehuirua a ia i tiaki i tōna ruahinetanga. Nō te 26 o Maehe 1929 a Waitāoro ka mate, ā, i nehua ki Pukearuhe. Nō te tau 1931 ka mate ko Takiroa, ā, i nehua anō ki reira. I whakaarahia rā tētahi pou whakamaumaharatanga ki a Waitāoro.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Hamer, D. & R. Nicholls, eds. The making of Wellington. Wellington, 1990

    King, M. Moriori. Auckland, 1989

    N.Z. Native Land Court. Minute books: Mokau--Waitara, 1882--1891. Micro MS Coll. 6. WTU


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Angela Ballara. 'Waitāoro', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2w3/waitaoro (accessed 20 April 2024)