Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Taki, Pāora

by Tipene O'Regan

Biography

Nō te whānau a Ngāi Te Rakiāmoa, hapū o Ngāi Tahu a Pāora Taki. Tērā pea i whānau a ia i Te Waipounamu i ngā tau tīmatanga o te rau tau 1800–1899. E ai ki tōna matua, ki a Rakiāmoa rāua ko tōna whaea, ki a Kere, he hononga anō nō rātou ki Te Ātawhiua hapū i roto o Ngā Pākihi-whakatekateka-a-Waitaha (Canterbury) me Ngāti Kurī hapū i roto o Kaikōura.

I akona e Pāora Taki ngā mahi a te toa mau rākau, ā, i haere hoki ia i te taha o te ngārahu nei o Ngāi Tahu, o Tama-i-haranui ki te pakanga, ki te Kaihuānga i tū rā i waenganui i ētahi o ngā hapū o Ngāi Tahu o Waitaha i te tekau tau atu i 1820. Kāore anō kia tino mutu noa te whawhai kaiākiri nei, ka whiua rā a Ngāi Tahu e te tokomaha tonu o ngā marau nunui a te ope taua mau pū a Ngāti Toa o te tau 1828 i raro i a Te Rauparaha. Tuatahi tonu, ka whakaekea e Ngāti Toa a Kaikōura, nō muri tonu mai ko Kaiapoi i te tonga, te wāhi i patua nei a Te Pēhi Kupe me ētahi atu o ngā rangatira o Ngāti Toa i muri i tō rātou urutanga ki roto i te pā ki te hokohoko pounamu. Ko te take i pakanga a Pāora Taki ki a Ngāti Toa nā te here i runga i a ia kia ngakia ai te mate o ōna whanaunga o Ngāti Kurī i hingahinga i Kaikōura. Ā, i roto anō a ia i tētahi pakanga hua kore ki a Ngāti Toa, i te kōkiri ohorere a tērā i runga i te kaipuke, i te Elizabeth i Akaroa i te tau 1830. Ka mau herehere a Tama-i-haranui rātou ko tōna hoa wahine me tā rāua tamāhine i Akaroa, kātahi ka mauria ki te moutere o Kapiti; ka patua kia mate.

Kua taunga rawa kē a Taki i tēnei wā ki te mau rākau, ā, i hau tōna rongo i roto i ngā waitaua rau tipua a Ngāi Tahu ki a Ngāti Toa. I te tau 1833 pea, i roto a ia i te ope taua e ahu whaka-te-raki ana i raro i a Tūtehounuku, i a Tangata Hara me Mākere Te Wharanawhana, ā, i tata mau herehere i a rātou a Te Rauparaha i Kāparatehau (Lake Grassmere). I uru anō a ia ki ngā waitaua o muri mai, arā, o 1834, 1838 me 1839, ā, whiwhi ana a ia i te tohu o te tangata rākau kawa i roto i ēnei pakanga. Nā ēnei ka noho a ia hei hoa piri pono ki ngā amorangi katoa o Ngāi Tahu o tōna wā. Ko Tūhawaiki, ko Taiaroa, ko Karetai, ko Haereroa, me Mākere Te Wharanawhana ētahi o aua tāngata.

I roto i te kaumātuatanga o Taki ka pānuitia whānuitia e ia ngā kōrero o ngā pakanga ki a Ngāti Toa ki tētahi o ngā tamāhine a Teone Taare Tīkao. Ka mutu tonu ngā kōrero e ora tonu ana nā te tangata tonu i aua pakanga i kōrero. Tērā atu ētahi o ngā kōrero nā Tāmihana Te Rauparaha o Ngāti Toa, otirā ko ēnei he rongo kōrero noa iho. He mea whakamīharo te pukapuka ā-ringa a Pāora Taki; te huhua noa o ngā kōrero mō aua pakanga, te mau hoki i a ia o ngā īngoa me ngā mahi a ngā tāngata o Ngāi Tahu me Ngāti Toa, me te taki mai hoki ōna i te pūtake whakaaro i mahi pērā ai rātou ki a rātou. Ahakoa he rākau Pākehā anō i ngā pakanga, ka kitea i taua tuhinga ngā whakaaro tuku iho o te hinengaro Māori e pā ana ki ngā tikanga o te riri.

Ka moe a Pāora Taki i a Te Kohuwai, ka puta he huatahi, ko Wikitōria Ngā Roimata; i mate urikore ia. Nō ngā rā o muri mai ka noho a Taki ki Rāpaki, ko tāna mokopuna ko Wikitōria Mokiho ki te tiaki i a ia.

Ka mahi a Pāora Taki hei āteha mō te Tari Māori mai i te tau 1865 ki te tau pea o 1875. E mau ana i tōna pōtae pere-teitei me te mau haere i tāna taiaha, ka kitea a ia i ētahi wā e noho ana i te taha o tōna hoa, o Wiremu Tānara, (William Donald), kaiwhakawā takiwā o Te Whakaraupō (Lyttelton). Kāore a ia i aro ake ki te āhua noho o Ngāi Tahu i kō ake i ngā tikanga a te rūnanga o Rāpaki. Nāna i whakanoa ngā tapu o Rāpaki kia rangatira ai te iwi, ā, i tono anō a ia kia manaakitia ngā urupā, kia kaua e onokia, e taona rānei he kai i reira. I te tau 1884 ka hainatia e J. W. Stack me Te Tipa (W. B. D. Mantell) tētahi pukapuka tautoko, e whakaatu ana he mōrehu a Pāora Taki nō te kāwai rangatira, he toa whawhai, he toa māia. E kīia ana i mate a Pāora Taki i Rāpaki i te 7 o Tīhema 1897.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Couch, A. Rapaki remembered. Lincoln, 1987

    Taylor, W. A. Lore and history of the South Island Maori. Christchurch, 1952


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Tipene O'Regan. 'Taki, Pāora', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1993. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/2t5/taki-paora (accessed 29 March 2024)