Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Ānaru, Karauria Tiweka

by Sidney Takimoana Anaru

Biography

I whānau a Karauria Tīweka Ānaru (he mea karanga ia ko Claude) i te 2 o Hune o te tau 1901 i Raukōkore i te taha rāwhiti atu o Te Moana-a-Toi-te-huatahi (Bay of Plenty). Ko ia nei tētahi o ngā tamariki tokoiwa a Tīweka Ānaru, he tangata mahi pāmu, rāua ko tana wahine ko Paretio Heremia, tokorua nei rāua nō Te Whānau-ā-Apanui. I te wā i a ia e tamariki ana i tino aweko a ia ki ngā tikanga Māori, ki te reo me te whakapapa. I haere ia ki te Kura Māori o Raukōkore (Raukōkore Native School), ā, pai ana te haere o te ako i a ia; kitea ake ana e ōna kura māhita tōna pūmanawa, ā, nō mai i te tau 1916 ki 1919 a ia i haere ai ki te Kāreti o Te Aute, he tauira ake anō hoki tōna pāpā nō taua kura.

Nō te tau 1920 i mahi ake ai a Ānaru i te umanga ture o Hampson me Davys i Rotorua, he kaiwhakamārama reo, karaka ture nei āna mahi. Hāngai tonu ana te nuinga o te mahi ki te hoko atu i te mana ki te tope i ngā rākau a ngā Māori ki ngā kaikani rākau, ā, koia nei te take me tino mōhio tonu ko wai ngā Māori nō rātau ake ngā whenua me ngā whakahaere anō hoki o te ture. Maiohatia ake ana e ngā kaihoko atu me ngā kaihoko mai te tino pono me te ngākau tapatahi o Ānaru i kitea i a ia e whakahaere ake ana i ngā whakaritenga.

Moea ake ana e Ānaru a Hanahira Riripōtaka o Te Arawa, i Ōhinemutu, i te 8 o Hānuere o te tau 1924. Riro ana nā ngā minita rā, nā Pāora Temuera rāua ko F. A. Bennett te mārena i whakahaere. Tokoono ngā tamariki a te tokorua nei. Nō mai i te hōhipera o Ahuriri (Napier Hospital ) i puta ake ai a Hanahira hei nēhi rēhita. He wahine whakarae kē nei ia i ngā mahi a te peka o Waiariki o te Rōpū Wāhine Toko i te Ora (Māori Womens’ Welfare League); i tua atu i tēnā, he mana whakaāio anō hoki a ia, ā, he kaiwhakatangi ōkena anō rā mō te Whare Karakia o Faith (St Faith’s Church).

I noho tonu mai a Ānaru i a Hampson and Davys mahi ai, ēngari i te taenga atu ki te tau 1944 ka whakauru atu ia ki te Tari Māori (Native Department) – nō muri i whakakorea atu ai te īngoa ‘Native’, whakamahia kētia mai ana ko te īngoa ‘Māori’ – he karaka ture tonu nei te tūranga. Nō te tau 1951 i whakatūria a ia hei hēkeretari mā te Poari Kaitiaki Māori o Te Arawa (Te Arawa Māori Trust Board), ā, nāna hoki i āwhina ngā uaua o te poari i te wā e tere nui mai ana ngā mahi a te poari. Riro ana nā Ānaru rātau ko Te Reiwhati Vercoe, ko Mana Pere (Norman Perry) te mahi ki te whakatūtū haere mai i ngā kaunihera ā-rohe mō ngā rōpū whakahaere ā-iwi, ā, he wāhi nui tonu nei tā rātau ki te whakahaere i te hui whakanui i a Kuini Erihāpeti Te Tuarua rāua ko te Tiuka o Ētinipara (Edinburgh) ki te Pāka o Te Arawa i te tau 1954. He tangata hūmārika noa a Ānaru, ā, nā tana akoranga ki te ture me ngā mahi ake āna i a ia i te Tari Māori i āhei ia ki te whakahaere i ngā take ka nuku kē atu te mana o te poari. Hoi anō nā tana māuiui i whakatā ai ia i te tau 1966.

Tino mau tonu te whai ake a Karauria Ānaru i ngā mahi tōrangapū, ka noho ia hei hēkeretari mā te komiti rohe pōti Māori o Te Tai Rāwhiti mō te Rōpū Nāhinara o Niu Tīreni (New Zealand National Party). Ko ia ake anō hoki te kanohi Māori i te kaunihera tohutohu Māori o te Tominiona (Dominion Māori Advisory Council), ā, i te tau 1954, ko ia te kaiwhakauru a te Rōpū Nānihinara mō te whakataetaetanga i te rohe pōti Māori o Te Tai Rāwhiti, i rahua nei ko ia. I te takiwā o te tau 1962 i noho ake ia hei mema mō te Poari mō ngā Take Māori (Board of Māori Affairs).

He maha noa atu ngā mahinga āna me te momo anō o aua mahi ki te iwi whānui. Pērā anō i ōna mātua tana pūmau kaha tonu ki te Hāhi Mihingare, ka nuku atu i te toru tekau tau ia e kaiwēteri ana mō te Whare Karakia o Faith i Ōhinemutu. Atu i te tau 1947 ki te tau 1956 i noho ake ia hei kaikaunihera, mēa kaitiriwā atu hoki mō te tāone o Rotorua. I te whakatūnga i a ia hei mana whakaāio i te tau 1947 i whakatūria atu anō hoki a ia hei perehitini mō te rōpū o ngā mana whakaāio o Rotorua me ōna rohe (Rotorua and District Justices of the Peace Association), ā, i tua atu i tērā ko ia ake te tangata tuatahi he mea whakatau hei mema pūmau ā pau noa ōna rā. Hei mema anō hoki a ia mō te poari whakahaere o te kura tuarua o Rotorua (Rotorua High School Board of Governors), tekau mā rima tau pea te roa. He pānga anō hoki ōna ki ngā mahi ake a te Kāhui o Hoani (St John Ambulance Association) me te rōpū Rotari (Rotary), ā, huhua noa atu anō hoki ngā rōpū toko i te ora, puoro, hākinakina nei i whai wāhi atu ia. He tangata tau kē nei ia ki te tākaro, ā, eke atu ana ia ki te tīma whutupaoro o Rotorua. I ngā wā i wātea ake ia, pārekareka rawa atu ki a ia te whakamokamoka tia, te pupuhi pārera me te whakangau poaka.

Mō āna mahi mā ngā mana whakahaere ā-rohe me te iwi Māori i whakawhiwhia a Karauria Ānaru ki te mētara koroneihana a Kuini Erihāpeti Te Tuarua (Queen Elizabeth II Coronation Medal) i te tau 1953, ā, ūhia ana anō hoki a ia ki te tohu OBE i te tau 1957. Heoi anō nō te 30 o Oketopa o te tau 1977 i hinga atu ai a Ānaru, mahue ake ana ko Hanahira rātau ko wā rāua tamariki tokoono. I te marae o Tūnohopū i Ōhinemutu tōna nei tangihanga, ā, nehua atu anō hoki a ia ki te tauranga whānau i te toma o Kauae e whakaraurera atu rā ki te roto o Rotorua. I te matenga o Hanahira i te tau 1993 i reira anō hoki tōna tangihanga, ā, i te nehunga atu tīraha tonu mai ana tētahi i te taha o tētahi.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Sidney Takimoana Anaru. 'Ānaru, Karauria Tiweka', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 2000. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/5a11/anaru-karauria-tiweka (accessed 20 April 2024)