Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Te Rei Hanataua

by Ian Church

Biography

Ko Te Rei Hanataua tonu te tino rangatira o Tangāhoe hapū o Ngāti Ruanui. Ka hoki rawa tōna whakapapa ki a Turi rāua ko Rongorongo o te waka o Aotea. Ko ōna mātua ake ko Wakataparuru rāua ko Hineao. Nō te tīmatanga o te rau tau 1800–1899 pea ka whānau ia. I pakeke ake ki te tino pā o Ngāti Ruanui, i Pūtake, he whenua tū-ā-papa i te pūkaki o Tangāhoe.

I te tau 1824 ka takina atu e Te Hanataua te puni a Ngāti Ruanui hei whakahirihiri i a Te Rauparaha e taiapuhia ana i Kapiti. Ka hoepapa te hoariri i a Te Rauparaha, ka hoki a Te Hanataua. Ka taka ki te tau 1826, ka whakapaengia ko Te Hanataua tētahi o te hunga o Pūtake, nā rātou i patu a Te Karawa o Te Āti Awa. Ka rewa te ope o Te Āti Awa me ōna uku o Taranaki, o Waikato, ki te ngaki i te mate; korekore ana i kitea a Te Hanataua.

Ka tae ki te tau 1832, ki te heke a Te Āti Awa e mōhiotia nei ko Tama-te-uaua, ka tukuna rātou e Te Hanataua kia noho ki Ketemarae kāinga, e pātata ana ki Te Hāwera o ēnei rā, mō te marama kotahi. Ka hiki, ka tae a Te Āti Awa ki Whanganui, ka karawhiuwhiua mai e ngā iwi o reira me ō Ngāti Tūwharetoa. Ka whakarewaina te taua a Te Hanataua, e 2,000 te kaha, ka hono ki a Te Āti Awa i Kokohuia i te tāmoremoretanga o te awa o Whanganui. I te korenga e whakaekea te pā i Pukenamu, hoki atu ana a Te Hanataua me tōna ope ki te kāinga. Ko Pukenamu te tūnga o te tāone nui o Whanganui i nāianei.

I ngā tau ruarua i muri mai, i Ōtaki a Te Hanataua e noho ana me tana iwi a Ngāti Ruanui. E tino hē rawa atu ana tā rātou noho tahi ko Ngāti Raukawa me Ngāti Toa i taua wā. Ka tukia te hunga o Taranaki i Pakakutu, i Haowhenua i te awa o Ōtaki. Ka pakipakia te pā o Te Rauparaha i Rangiuru e Te Hanataua. Nō te patunga i a Tūraukawa, te karere-ā-rongo a Te Hanataua, ka pāhorotia te pā, ka nohoia. Karangahia tonutia atu ko Te Pā-a-Te Hanataua. Ehara, ka puta mai a Ngāti Raukawa i te raki ki te āwhina i a Te Rauparaha. Ka taiapuhia ka riro anō a Rangiuru i a rātou. Heoi, i te mea kua whakaae ngā iwi o Taranaki nō Ngāti Toa te mana ki taua whenua, ka tukuna rātou kia hokihoki.

Noho kē mai ki Te Ruaki, he pā tū-ā-papa anō i te awa o Tangāhoe. Nō te wā atu i 1834 ki 1836 pea, ka puta mai anō a Waikato. E pākikini tonu ana hoki i te korenga o Te Hanataua i mau i a rātou i te tau 1826. Ka whakaekea a Te Ruaki, kīhai i riro. Kātahi ka awhitia te pā; ka taiepatia. E toru marama e awhitia ana, ka riro nā te mate kai i patu a Ngāti Ruanui. Nō reira tonu pea, nō te whāinga rānei ki Pātea i mau ai a Te Hanataua. Heoti, nō te matenga o Waikato i a Ngāti Ruanui rāua ko Taranaki i te pā i Waimate, ka puta rātou ko tōna iwi.

I muri mai ka noho a Te Hanataua ki te pā tūwatawata i Ōhangai i te tuawhenua ki Te Hāwera. He pā tino nui tērā. He uru karaka te paenga ā, huri noa. Nō muri mai ka hangaia he maioro, he awarua, he tātā-kai-taua. Ko te whakaatu mai a S. P. Smith i tōna toronga atu ki Ōhangai i 1858, kātahi te kāinga ātaahua rawa atu. Pekapeka ai ngā Mihingare me ngā Wēteriana ki Ōhangai, i te tekau tau mai i 1840 ki te tekau tau atu i 1850. Tae rawa atu ki te tau 1852, kua whakatipu wīti, kua hanga whare tōtika kē te iwi nei mō rātou. Ā, hei ngā wā e tika ana, kua mau kākahu Pākehā a Te Hanataua.

Ko Te Teira (Richard Taylor) te kaiwhakahaere o te mīhana atu i Whanganui ki Waitara, ki Taupō, ki Rangitīkei. Nā, i te tau 1847 ka patua ngā kaiwhakaako o te mīhana, a Te Mānihera rāua ko Kereopa, i Waokena i Te Hāwera. I patua ki Tokaanu. Ka tū ko te tama a Te Hanataua, ko Piripi, hei kaiako i Waokena. Nō te 12 o Pēpuere 1849, ka mārenahia e Te Teira a Te Hanataua rāua ko Māta Hinewai. Heoi anō ngā kōrero mō Māta. He kōrero anō, ko Hītaringa tana wahine tuarua. Tokorima ngā tamariki a Te Hanataua: ko Taiteariki, ko Piripi Wiremu, ko Te Ua Tito, ko Pita me Tamaohungia. He mokopuna kē pea a Wātikini Hanataua.

Ka taka ki a Maehe o 1849, ka haere a Piripi rāua ko Te Teira ki te hohou i te rongo ki te hunga o Tokaanu, nā rātou rā i patu ngā kaiwhakaako i te tau 1847. I te marama o Hune 1850, ka tae ake a Te Teira ki Waitōtara. E mau mai ana a ia i te hoariri o Te Hanataua, i a Tōpine Te Mamaku o Ngāti Hāua-te-rangi, ki te whakatau i te rangimārie ki a rāua.

Nō tēnei wā, kua whakawetiweti a Te Hanataua me tōna iwi ki te Pākehā. Kua kaha hoki te whakapūwhenua mai. I Oketopa o 1851, ka tū atu ia ki te whakahē i te whakaaranga o te pouhaki ki Nū Pāremata (New Plymouth). Ki tōna whakaaro he kokoraho tērā ki te whenua. Heoi, kāore ia i haere ki te hui i Manawapou i Mei o 1854. I reira hoki ka roherohea e Ngāti Ruanui, e Taranaki me Ngā Rauru ō rātou whenua, ka whakataungia ngā pou tarāwaho. Ka taka ki a Maehe o te tau 1855, ka haere rātou ko tōna iwi, ki te whakatutuki i te tono a Te Waitere Kātātore kia āwhinatia tāna tohe mō te whenua i Puketapu, ki te taiwhakararo o Taranaki. I whai wāhi tōna iwi ki ētahi o ngā whakapāpā. I Mei, ka haere anō rāua, ka whakaekea te pā i Nīnia. Ko te putanga mai tēnā o ngā hōia Pākehā ki Nū Pāremata. Na, kia tūturu ai te rohenga ki te raki ki ngā iwi o Taranaki, i Hānuere 1856 ka whakatika atu a Te Hanataua me tōna ope 100 te kaha, ki Tapuae i te tonga-mā-uru o Nū Pāremata. He manawapā kei nohoia e ngā Pākehā tērā whenua.

I Āperira o 1856, ka tū mai ko Piripi, tama a Te Hanataua me tāna hokorua o Tangāhoe, ki te āwhina i a Kātātore i tōna pā i Kaipakopako. Ka hinga a Piripi ki reira i te 16 o ngā rā. Whakatakariri tonu atu te hunga o Tangāhoe. Ka noho hōpuni mai te 300 a Te Hanataua i waho o te pā. Kātahi ka patua katoatia ngā kararehe o taua takiwā me te takatū anō hoki ki te ngaki i tōna mate, ahakoa ki a wai o roto o Puketapu. Me i kore ake a Wiremu Kīngi Te Rangitāke hei takawaenga, i whakamutua ai te riri. Ka tae mai hoki ko Te Pāriha (Robert Parris), te kōmihana hoko whenua ā-rohe mā te kāwanatanga. Nāna i whakakīkī kauaka hei whakatūngia anō he pā, kei māreherehe te iwi. Nā, huri kē ana ki te kakari ki a Īhāia Te Kirikūmara i tōna pā i Ikamoana. I te mutunga, hoki atu ana ngā toa o Tangāhoe. I te tau 1857, ka mea a Kātātore ki te hoko i te poraka whenua o Whakangerengere. Ko Nū Pāremata i te raki, ko te whenua o Ngāti Ruanui i te tonga o taua whenua. Ka haere tahi a Te Hanataua me ētahi o ngā rangatira ki te whakaohiti atu i a Te Pāriha, he mate ka pā. Eke tonu ki tā rātou.

I a Maehe 1860, ka takatū a Te Hanataua rātou ko ana toa 130 o Tangāhoe, me ngā toa o Ngā Ruahine, ka tūhono atu ki o Taranaki, i te pā i Kaipopo i Waireka. Hui katoa e 400 tōna hokowhitu, he taipakeke, he taitama. Ka pūhia te rāihe i Ōmata, ka tahuri atu ki ngā hōia a te kāwanatanga i te pāmu a John Jury. Nō te whakapaenga o te riri – ko ngā hōia ki tētahi taha, ko ngā pū o te manuao o te Niger ki tētahi. O te tokomaha i hinga, 17 o rātou he rangatira. Ko Te Rei Hanataua tonu tētahi.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Carkeek, W. The Kapiti coast. Wellington, 1966

    Downes, T. W. Old Whanganui. Hawera, 1915

    Houston, J. Maori life in old Taranaki. Wellington, 1965

    Parris, R. A narrative of some native troubles in Taranaki from 1854 to 1859. Christchurch, 1903

    Smith, S. P. History and traditions of the Maoris of the West Coast, North Island of New Zealand prior to 1840. New Plymouth, 1910


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Ian Church. 'Te Rei Hanataua', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1t76/te-rei-hanataua (accessed 26 April 2024)