Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Taiaroa, Te Mātenga

by Steven Oliver

Biography

Ko ngā hapū o Taiaroa, tama a Kōrako rāua ko Wharerauaruhe, ko Ngāi Te Ruahikihiki mē Ngāti Moki o Ngāi Tahu. Kei te pito tonga o Waihora (Lake Ellesmere) ko Taumutu te kāinga i noho tahi ai ēnei hapū. Nā tōna tipuna, nā Te Ruahikihiki i whakanoho te iwi ki Hakaroa (Banks Peninsula) i ngā tau e potapotae ana i 1700. Kāore e mōhio tūturutia ana menā i whānau a ia i ngā tau o mua tata atu i 1800, menā i te kāinga rānei o tōna kōkā i Waikākahi, i te pito marangai o Waihora. I kīia ōna tau i 1826 e rite ana ki te 27 atu ki te 30.

Heoi i ngā tau mai i 1830 ki 1860, ko rāua ko tana whanaunga, ko Karetai, ngā amorangi mātāmua o te rae o Ōtākou. Te tūrangawaewae e kaingākautia ana e ōna uri i tēnei rā. Ko ngā kōrero tuatahi a te Pākehā mō Taiaroa e mea ana mō tō rāua tūtakitanga ko Kāpene John Kent o te kaipuke Mermaid i te tau 1823. Arā a Taiaroa i te taha rāwhiti o Rakiura e nanao tītī ana. Nā tētahi rangatira tauwhāinga ki a Taiaroa, nā Te Wera, i kōrero ki a Kent ko Taiaroa tētahi o te hunga nā rātou i āpiti ngā hēramana o te Sophia i te tau 1817. Nā te kāpene o te Sophia, nā James Kelly, i taieri te rōpū Māori kairiri i te poti ki te oka. Kātahi ka tahuna a Ōtākou kāinga hei utu. Ko te whakaaro i takea mai tēnei raruraru i tērā atu ūnga mai o te Sophia, nā te mea nā ētahi o ngā hēramana o taua kaipuke i tāhae ētahi mōkaikai. Heoti ngāwari noa iho te tūtakitanga o Taiaroa rāua ko Kent. Ka whakahaua e Taiaroa ngā kaihokohoko kia peka ki Ōtākou. Ka tīmata rāua ko Karetai ki te mahi muka mā Kent hei tuku ki New South Wales mā runga i tana kaipuke. Me te aha hoki, ka tere te piki o te mahi hokohoko me te tini o te tangata haere mai ka noho ki Ōtākou.

I te pokapūtanga o te tekau tau mai i 1820 ka uru a Taiaroa ki ngā riri haupārua a Ngāi Tahu ki Ngā Pākihi-whakatekateka-a-Waitaha (Canterbury Plains). Tērā te rangatira o Ngāi Tahu, a Tama-i-haranui, e whakawehi ana i te iwi o Taiaroa i Taumutu. Ko tōna tuahine, ko Te Parure tonu tētahi i reira. Ka whakatū mai a Taiaroa i tāna taua i Ōtākou, ka ārahina ki Wairewa (Lake Forsyth), ka momoho te whawhai i reira. Kātahi ka pāhuatia te pā o Tama-i-haranui i te motu o Rīpapa, i Te Whakaraupō (Lyttelton Harbour). I ēnei pakanga, whakatūpato tonu a Taiaroa i ana whanaunga kia wawe tā rātou puta i mua i te tukinga a tāna taua. He wā anō kua rere i mua i tāna taua me te tīwaha haere: 'E rere! Whakaora i a koutou! He pū ā mātou!' I tere ai te whiwhi pū a te hunga ki te taitonga, nā Kent me ngā kaihokohoko o Poihākena (Sydney) i hoko mai mā rātou. Heoti, kāore ngā riri haupārua a Ngāi Tahu i whati pērā ki te taitonga. Inā rā i pupau i muri tata i te tau 1828. Nā te mea kua urutomo mai a Te Rauparaha o Ngāti Toa ki Te Waipounamu. Mai i te tau 1829 ka tīmata ngā rangatira o Ngāi Tahu ki te taitonga ki te hokohoko whenua kia riro mai anō ai he pū, he kariri mā rātou. Kua āpititia hoki a Kaikōura e Te Rauparaha i taua wā. I te tekau tau atu i 1830 ka whakamahia ngā waka whaiwhai tohorā hei waka taua. Whakamau rawa he pū repo ki aua waka.

I te tau 1831, i te wā i awhitia ai a Kaiapoi e Ngāti Toa, i reira a Taiaroa. Na, i muri i tētahi haerenga āna ki Kaiapoi torotoro ai, ā, i a ia e hoki atu ana ki Ōtākou me ētahi toa o tēnā kāinga, arā, o Kaiapoi, ka tae atu te kōrero kua huakina e Ngāti Toa. Ko tōna hokinga ki Kaiapoi ka whakatika ki te tahu i ngā waka o Te Rauparaha. Whāia, ka ua. Ka tomo atu a Taiaroa ki te pā ki te āwhina i a Ngāi Tahu kua taka nei. Ka taka ngā marama ruarua nei, ka wehe atu anō a ia i Kaiapoi i mua i te pāhorotanga anō e Ngāti Toa. Kāore kē he wāhi ki a ia o te patunga o Te Pēhi Kupe, te rangatira o Ngāti Toa. Koia rā hoki te tino kaupapa o te riri.

Ka haongia a Kaiapoi me Ōnawe pā i Akaroa, ka kōrero whakawetiweti a Te Rauparaha ki te raupatu i te katoa o Te Waipounamu. Ko Taiaroa tonu tētahi o ngā amorangi nā rātou i whakahanepī tēnei take. Tū tahi tonu atu ā rāua waitaua ko Tūhawaiki ki a Ngāti Toa. Ā, ko wai ka hua, tērā pea ko ia tonu tētahi o te taua i heipū ohorere atu ki a Te Rauparaha e māhanga pārera ana i Kaparatehau (Lake Grassmere). E ai ki ngā kōrero i mauherehere a Te Rauparaha, ēngari nā Taiaroa i tuku kia rere. Nāna hoki a Taiaroa i tuku i te awhinga a Ngāti Toa i a Ngāi Tahu i Kaiapoi. Ka kauhoe atu a Te Rauparaha ki tētahi waka e whanga mai ana ki a ia. Ka whawhai haere anō a ia i mua i tana rerenga ki Te Awaiti i Te Koko-a-Kupe (Cloudy Bay).

Ka eke ki ngā tau 1834–36, tata whatungarongaro ana te tangata o Ngā Pākihi-whakatekateka-a-Waitaha me Kaikōura i ngā pakanga. Kua haria te mura o te ahi e ngā taua a Ngāi Tahu mai i Ōtākou, i Murihiku ki a Ngāti Toa i te raki, ki te takiwā ki Marlborough. Kore rawa tētahi o rāua i toa. I te tau 1834 ka huakina e Taiaroa a Rangitāne i Tōtaranui (Queen Charlotte Sound). Nā Rangitāne hoki i tautoko a Te Rauparaha me Ngāti Toa i te awhinga i a Kaiapoi. I reira anō rātou i te huaki whakamutunga. Nō te mea kāore i kitea e ia a Te Rauparaha i tēnei haerenga, ka whakaaitōtia e Taiaroa te teihana hopu tohorā i Te Koko-a-Kupe. Ko te tukunga iho, nā te pakanga nei i panaia ai a Ngāti Toa i te whenua o Ngāi Tahu.

Ko Te Pūoho-o-te-rangi o Ngāti Tama te uku o Te Rauparaha. Nāna i tāwhai Te Tai-o-Poutini, ka whakawhiti mā Tīoripātea (Haast Pass) ki Tūtūrau. Ka pāhorotia e ia tērā o ngā kāinga o Ngāi Tahu i te paunga o te tau 1836, i te tīmatanga rānei o 1837. Ka rere ētahi o Ngāi Tahu ki te motu o Ruapuke. Ka whakatū mai a Tūhawaiki rāua ko tana irāmutu, ko Tōpi Pātuki, i tā rāua taua ngaki mate. Ko Taiaroa tonu tētahi o rātou. He taua mau pū, mau rākau. Ka rangatū rātou ki te tuawhenua, ā, i te pāhorotanga i te taua a Ngāti Tama ka pūhia a Te Pūoho, ka mate. Nā te toanga o Ngāi Tahu ka mutu te whakaekea o Te Waipounamu e ngā hokowhitu a iwi o te raki.

I te tekau tau mai i 1830 kāore i pērā rawa te pai o te rata o te noho tahi a Taiaroa me ngā tāngata hopu tohorā e nohonoho ana i te takutai o Ōtākou. I ētahi wā whakaaitōtia ai e ia ngā kaihopu tohorā e noho ana i Waikouaiti i raro i te maru o Tūhawaiki. E kīia ana he nui ngā taiaritanga i a ia mā te waiwaipū. I te tau 1834 ka tahuri rāua ko Te Whakataupuka ki te pāhua i te teihana a Edward Weller rāua ko tana tuakana me ngā whare o ngā kaihopu tohorā i te whanga o Ōtākou. He wā anō ka pāhorotia e Taiaroa tētahi kaipuke Marikena, ko Pearl te īngoa. Ka hopukina a ia ki te herehere, ka whakamaua ki te mekameka. Kia puta rā anō te kaipuke ki waho o te kūrae o Ōtākou, kātahi anō a ia ka tukuna.

I te tau 1838 ka haere a Taiaroa ki Poihākena, ka tahuri ki te hoko i ngā whenua, ko Hakaroa tonu tētahi, ki a John Jones, ki a George rāua ko Edward Weller. He mahi tonu nāna te hokohoko whenua me te mahi nanakia anō hoki. Ko ētahi o ngā whenua kua hokona noatia atu e ia, ā, ka hokona anō! Nā te pēnei i taupatupatu ai ngā take whenua atu i 1840.

Ko te whakaaro i hokona mai e ia he taputapu whawhai i Poihākena, nō te mea i te tau i muri mai ko ia tētahi o te hunga nāna i ārahi he ope taua nui tonu ki Te Moana-a-Raukawa (Cook Strait) ki te eneene kawe a riri ki a Te Rauparaha. Kāore i momoho tēnei wawata ōna, heoti, ko Te Āti Awa ki uta o Tōtaranui e noho wehi ana kei tukia rātou e Ngāi Tahu. Ka tahuri rātou ki te whakapakari i tō rātou pā i East Bay. Heoti kua whakanunumi te kawe a riri ki Te Waipounamu.

I te mutunga o ngā pakanga i waenga i a Ngāti Toa rāua ko Ngāi Tahu i Wairau, i te tau 1843, nā Taiaroa te nuinga o ngā mahi whakaaio whenua. Ka noho taupatupatu ko tauiwi ki a Ngāti Toa. Te āhua nei i whakaaro a Taiaroa ki te haumi ki a Te Rauparaha hei hoa whawhai i te Pākehā. Ka haere a ia ki te torotoro i a Te Rauparaha i te pā o Taupō i Porirua. Ka whakamoemoeā ētahi o rātou hei whakamana i te hohounga o te rongo i waenga i ō rāua iwi.

Ahakoa kei te mau te īngoa o Taiaroa ki te Tiriti o Waitangi i kawea rā ki te takiwā o Ōtākou i a Hune 1840, kāore kē a ia i haina. Ko ia tonu tētahi o ngā kaiārahi i te mahi hokohoko whenua ki te Karauna, ā, i Pēpuere o 1840, ko ia hoki tētahi o te kāhui amorangi o Ngāi Tahu i tūtaki ai te kāwana, a George Gipps, me te tūmanako kia whiriwhiria e rātou he tiriti, ēngari kāore he hua ka puta. Ahakoa ki tāna anō kī, he tangata rata a Taiaroa ki te Pākehā, ēngari e noho āhua hihira ana ia ki te haere mai o tauiwi ki konei noho ai. Heoti, nā te ngaro haere o ngā kāinga riki o Te Waipounamu i te mate, nā te ngoikore hoki o tō Ngāi Tahu mana whenua, ka nunumi i nāianei te whakatopatopa a Ngāi Tahu ki Te Waipounamu. I Hune 1844 ka whakakīkīa a Taiaroa me ētahi o ngā rangatira o Ngāi Tahu e te kairūri a te Kamupene o Niu Tīreni (New Zealand Company), e Frederick Tuckett, kia hokona te poraka i Ōtākou mō te £2,400. I ngā whakarite mō te hoko ka kīia taurangitia ka wehea mārire ake ngā wāhanga tekau mā te iwi. Kāore i tutuki. Haere ana a Taiaroa me te kāhui rangatira o Ngāi Tahu ki Pōneke (Wellington) ki te whakahē. Taka rawa iho ki te tau 1848 ka tukuna e Taiaroa tana mana whenua i Ngā Pākihi-whakatekateka-a-Waitaha. Pērā anō i te tau 1853, i te hokonga o te whenua i Murihiku, ko ia anō tētahi o ngā kaihaina.

He maha ngā wāhine a Taiaroa. Ko te wahine matua ko Hineiwhāriua, he tuahine nō Karetai. I te tau 1840 e noho tahi ana rāua ko Tarotaro. Te āhua nei, tokorua ā rāua tamariki ko Hineiwhāriua, nā Tarotaro i taurima. E ai ki te kaihōpara Wīwī rā, ki a Dumont d'Urville, e mate kohi ana a Tarotaro. Ko Māwera te tuatoru o āna wāhine. He tamāhine anō, ko Nīkuru i moe i a Edward Weller. Ko te tama i tapaina ki a Hōri Kerei.

I mate wawe te maha noa atu o ngā rangatira o Ngāi Tahu, pērā i a Tūhawaiki, i a Tahatū rā. Nō reira ka piki te awe o Taiaroa i te tekau tau mai i 1850. Ka tū te hui ā-iwi ki Pūkawa i Taupōnui-a-Tia i a Noema 1856, ka haere a Taiaroa hei reo mō tana iwi. I reira ka tohungia ko Pōtatau Te Wherowhero hei Kīngi Māori tuatahi.

Nō te 3 o Āperira 1859 ka iriirihia a Taiaroa e te minita Wēteriana, e George Stannard. Ka tapaina tōna īngoa ko Te Mātenga (Marsden). I taua rā anō ka mārenahia rāua ko Kararaina te tamāhine a Ngātata-i-te-rangi o Te Āti Awa. I te tau i muri mai ka karangahia e te kāwanatanga he hui mō ngā amorangi o ngā iwi ki Kohimaramara (Kohimarama) i Ākarana (Auckland). Ko Taiaroa te kanohi o Ngāi Tahu i taua rūnanga. Kātahi ka tū mai hoki te kawe a riri ki Taranaki. Ka haere te wā ka whakatau a Taiaroa ko ia hei kaiwawao mō te hunga tauwhāinga i reira.

I tōna kaumātuatanga, ka wehea ake e ia te whenua tekau eka i Ōtākou, ka whakatūria e ia he whare karakia ki reira. Ēngari i noho kē mai a ia i tana kāinga i Wakaroa (Pigeon Bay) i Hakaroa. E toru kē ōna reo. Ko te reo Māori, ko te reo Wīwī, ko te reo Pākehā. Ko tērā tangata he pakari tōna tinana, kāore i tino tāroaroa rawa. He tangata whakatuma. Nā te kaingākau ki te waipiro, ka tino whakaawetia tana hauora. Nō te 4 o Pēpuere 1863 ka mate a Taiaroa ki Ōtākou. I te 17 o Pēpuere, i tāpukena ki Ōtūpā, ā, i whakaīngoatia anō tēnei wāhi ki a ia tonu, ko Taiaroa Head. Anei tana ōhākī ki āna uri: 'Kia noho tahi me te Pākehā i runga i te rangimārie. Āta tirohia ngā hinonga a te Pākehā.'


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Howard, B. H. Rakiura. Dunedin, 1940

    McLintock, A. H. The history of Otago. Dunedin, 1949

    Olssen, E. A history of Otago. Dunedin, 1984


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Steven Oliver. 'Taiaroa, Te Mātenga', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990, updated o Hune, 2018. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1t2/taiaroa-te-matenga (accessed 28 March 2024)