Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Mokomoko

by Tairongo Amoamo

Biography

'Tangohia mai te taura i taku kakī kia waiata au i taku waiata.' Koia nei tā Mokomoko i mea ai ki ana kaiwhakamate e takatū ana ki te tārona i a ia i te whare herehere o Mautini (Mount Eden) i te 17 o Mei 1866. He rangatira tēnei nō Te Whakatōhea o te taha rāwhiti o te rohe o Mātaatua. I whakapaetia ko ia tētahi nāna a Te Wākana (Carl Sylvius Völkner) i patu i Ōpōtiki i te 2 o Maehe 1864. Ko te kōrero a Te Whakatōhea, he whāwhāki kē nā Te Wākana i a rātou whakamahere ki te āwhina i a Waikato, ki te whawhai ki ngā Pākehā, i patua ai. Āpiti atu i tēnā, i te patunga o Te Āporotanga ka tatari a Te Whakatōhea mā Te Wākana e whakahē; kore rawa i hamumu te waha.

Nō te 28 o Āperira 1864, i whakamātau ai ngā iwi o Te Whakatōhea, o Ngāti Porou me ētahi atu o Te Tai Rāwhiti ki te whakahono ki a Waikato. I Te Kaokaoroa, e tata rā ki Matatā, ka tū mai a Te Arawa ka taieritia a Te Tai Rāwhiti, ka mau herehere ko Te Āporotanga, he rangatira rongonui nō Te Whakatōhea. Nō muri mai ka riro nā te pouaru a Tohi Te Ururangi, nā Ngapi, a Te Āporotanga i pupuhi; ki a Mātaatua, i kōhuru. He kaha kino nō ngā iwi ka titoa he kaioraora mō Te Arawa me te kāwanatanga, ka riro nā te hunga whawhai ki te kāwanatanga i mau haere.

I mua i te matenga o Te Wākana i te 2 o Maehe 1865, ka tonoa e te poropiti, e Te Ua Haumēne, a Kereopa Te Rau rāua ko Pātara Raukatauri ki te kawe i te kupu Pai Mārire ki Te Tai Rāwhiti. I whakatūpatotia rawatia rāua, i ā rāua haere, me hora te whakapono hou nei i runga i te rangimārie. Ka tae ki Whakatāne ka mahue te kupu a Haumēne, ka tono a Kereopa kia hōmai e Ngāti Awa he pirihi Katorika ki a rāua. Kāore i whakaaetia. Ka aukatia e Kereopa mā te kaipuke ki Whakatāne, ka riro rātou ki Ōpōtiki. I te haerenga atu ko Mokomoko tētahi. I kīia, i mea ngā rangatira o te Pai Mārire, ka tae rātou ki Ōpōtiki ka whakahaungia a Te Wākana kia haere. Me ka kore ka patua. E waru rau pea i hui ki Ōpōtiki. Ahakoa i tonoa e Te Whakatōhea a Te Wākana kia noho atu, ka tae ake anō ki Ōpōtiki mā runga i te kaipuke Eclipse i te 1 o Maehe. Ka tangohia mai a ia i te kaipuke, ka mau hereheretia kia whakatauria rā anō me pēhea a ia. Ka whakaritea me patu. Ka haria a Te Wākana ki te rākau ka tāronatia. Ko tā Mokomoko, kāore ōna pānga atu ki te matenga o Te Wākana. Ko tana, he wāhi kē ia i te whakataunga kia patua. Kore rawa ia i kite e tāronatia ana. E kī ana ōna uri, i mua atu i te patunga, i whakamātau a Mokomoko ki te tuku i a Te Wākana kia rere.

Nō te marama o Oketopa 1865, a Mokomoko i whakarauora ai. Nō te 27 o Maehe 1866, ka whakawāngia ki Ākarana (Auckland). Tokotoru ngā kaiwhakapae. E ai ki a Joseph Jeans (Jennings rānei) rāua ko Wiremu Te Paki, i roto a Mokomoko i te hikuroa nāna i mau a Te Wākana kia patua. Ki te kōrero anō a Jeans, i a Mokomoko te taura. Ki tā Wēpiha Te Poono, ko Mokomoko te kaingārahu o te ope mau pū nāna i taki a Te Wākana ki te rākau. Heoti, ko ētahi atu o ngā kōrero a ngā kaiwhakapae kīhai i ōrite. Ki tētahi, i muri a Mokomoko i ngā kaitaki mau pū o Te Wākana e hari ake ana i te taura. Ki ētahi kōrero anō i tawhiti kē a ia e whai mai ana. Kīhai he tangata whakapae kotahi i kī nā Mokomoko mārika te patunga i whakahaere. I taupatupatu ētahi o ngā kōrero mō te tangata nāna i whakamau te taura ki te kakī. Ki tā Jeans, nā Wī Hura, ki ētahi atu nā Pōkeno Te Awanui kē. Kore rawa tētahi o ēnei tāngata i whakawāngia.

Ki tā Te Whakatōhea e hara kore ana a Mokomoko. E haere kē ana ia ki te hopu i tana hōiho, ka tangohia te taura. Kore rawa atu ia i whai wāhi ki te patunga o Te Wākana. Nā te taura rā i mate ai a Mokomoko, ā, i mate ai hoki a Te Whakatōhea. Nō muri tonu mai ka uru mai tēnei kupu a te 'taura' ki te pūtea kōrero a tōna iwi, hei tohu whakamaumaharatanga ki te hē o tēnei whiunga a te ture Pākehā. Kia tū a Te Whakatōhea ki te waiata i te waiata a Mokomoko, ka whakahuaina e te kaiārahi ngā kupu whakataki nei: 'Tangohia mai te taura i taku kakī', kātahi ka waiata. Pērā anō hoki ngā iwi o reira o Mātaatua waka.

He tino kino te tukunga iho ki a Te Whakatōhea i muri i te patunga o Te Wākana. Ka tomo mai ko te waitaua whiu a te kāwanatanga. Ka patua ko te maha noa atu e wawao ana i ō rātou whenua, kāinga hoki. I whakangaroa rawatia ō rātou whare noho me ngā wāhi putunga kai. Ko ngā kaipuke, te huarahi hokohoko oranga mai mō Te Whakatōhea, i tahuna ki ō rātou tumu herenga waka. Āpiti atu, ka raupatutia ngā whenua, arā, te tino pū o te oranga whakatipu kai, whakatipu kararehe hoki a Te Whakatōhea. Ka haere nā ngā tau, ka noho pononga kaimahi te iwi mā ngā rangatira hou o ngā whenua i raupatutia. Ka whatungarongaro te iwi, ka taka ki te pōharatanga.

Tokotoru ngā wāhine a Mokomoko. I te ora tonu ana wāhine tokorua me ngā tamariki tokoono ka mate nei. Ahakoa i mate, ko ia tonu te tohu nāna i whakamanawa te nonoke a tana iwi kia wetea atu te hē i ūwhia ki a rātou. Hei whakaū i ana kōrero ka tapaina ngā uri: ko Pūriri, mō te rākau whakatārewa; ko Rīpeka, hei tohu whakamaharatanga mōna i patua hara koretia, pērā i a te Karaiti i rīpekatia rā; ko Mautini, mō te īngoa o te whare herehere; ko Tauati, hei tohu whakamaumaharatanga mōna i tāronatia. E ai ki tētahi kōrero, he kupu poto a Tauati mō Tau-wati (watch chain), arā, e whakarite ana i a ia i tārewatia ki te wati e tāwēwē ana i tana tau.

Nō te tekau tau mai i 1940, ka whakaae te kāwanatanga he inati rawa te whiunga i a Te Whakatōhea. Na, ka utua rātou mō ngā whenua i raupatutia, ā, ka mutu te rangona o te waiata a Mokomoko. Ahakoa he roa te tatari, i te mutunga ka riro i a Te Whakatōhea te tāhuna. Ahakoa he take whakahirahira ki a Te Whakatōhea te whakataunga mō ngā whenua raupatu, ka mau tonu ki ō rātou ngākau te ōhākī a Mokomoko, ina rā: 'Tēnā koutou Pākehā mā. E mate hara kore ana ahau. Hei aha.'

Ko ana kupu me tana waiata i te atamira o te pou tārewa kei te mau tonu, ina rā: 'Tangohia mai te taura i taku kakī kia waiata au i taku waiata.'

Kāore te tākiri e tute nei te moenga
Kei te hori te tangata tēnei au kei te raweke
He pono te kī kei te awhi au i te moenga
Koia rā tā te tangata mate.
Kaua au ki te uira
Ka whakarewha te titiro ki te hukinga mate i Hamukete
E wareware anō te ekenga i te kaipuke
He ahi mumura tonu te paenga mai o te whakamā.
Me tiki ki tawhiti hei hōmai i te mekameka
Ko te rerenga o te rā ko te Kāwana kei Ōropi
Māna e kī mai me tau au ki te tauati
Hei tūtaki e mō te kūaha o te pouaka.

Nō te tau 1981, ka tonoa e Te Whakatōhea kia murua e te kāwanatanga te hara o Mokomoko. Pērā anō te tono a Ngāti Awa mō ērā o rātou i mau hereheretia i te tau 1865. Nō te tau 1987, i tono ai ngā uri kia tukuna mai tō rātou tipuna i Mautini e tāpuke ana. Nō te tau 1988, ka whakaaengia e te kāwanatanga ngā tono e rua nei, ā, ka murua katoatia ngā whakapae ki a Mokomoko i te tau 1992. Ka taka ki te 19 o Oketopa 1989, ka hahua a Mokomoko, kātahi ka whakahokia ōna kōiwi ki te wā kāinga. I tāpukena ki te urupā i te taketake o Mākeo maunga, ki te awa o Waiaua e karekare atu rā ki Te Moana-ā-Toi-te-huatahi.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Appendices to the Journals of the House of Representatives (New Zealand). 1865, E–5

    Daily Southern Cross 30 March, 15 May & 18 May 1866

    Webb, E. N. 'A policy of land confiscation, with special reference to the problems arising from it after the war in the Bay of Plenty'. MA thesis, Auckland, 1942


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Tairongo Amoamo. 'Mokomoko', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1m47/mokomoko (accessed 20 April 2024)