Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Hine-i-tūrama Ngātiki

by Mark Tapsell

Biography

Nō tērā wehenga o Te Arawa nō Ngāti Whakaue a Hine-i-tūrama. Ko Hineatūrama Ngātīki tōna īngoa ki ōna uri whakaheke. Motuhake ko ia te tamāhine a Te Koeke rāua ko tōna tāne ko Kahana-tokowai o te motu o Mokoia i Rotorua. Ko te whakaaro ko 1818 tōna tau whānau. I whakatipua tahitia rāua ko tōna whanaunga ko Te Amohau, ki Ōhinemutu.

Ko 1830 te tau i whakatūria ai e te kaihokohoko Pākehā o Tenemaka rā, e Te Tāpihana (Phillip Tapsell), he toa hokohoko ki Maketū. Kotahi tau, e hia rānei e noho pouaru ana i te matenga o tana wahine tuarua o Ngā Puhi, ka moea e ia a Hine-i-tūrama. Kei te pokapū o ngā tau 50 ki te 60 te pakeke o Te Tāpihana i taua wā, arā, e 40 tau tōna pakeketanga ake i tana wahine taitamāhine noa iho nei. Ko te pū o te tekau tau atu i 1830 te wā e pakanga ana a Te Arawa rāua ko Ngāi Te Rangi i Te Moana-a-Toi-te-huatahi (Bay of Plenty). Ko Tūpaea te ngārahu o Ngāi Te Rangi i te tukinga i Maketū. Nā te hono whakapapa o Hine-i-tūrama ki a ia i whakaū te noho kore wehi o Te Tāpihana me tā rāua whānau, ā, i taea anō ai e ia te tū hei takawaenga i waenga i ngā hoariri. Nā runga i te whakakīkī a Te Karu Whā (Henry Williams) i te marama o Maehe 1833, ka haere a Hine-i-tūrama rāua ko Te Tāpihana ki Te Tūmū ki te whakamātau i te rongo-ā-whare. Ko Te Tūmū, he pā nō Ngāi Te Rangi, i kō tata atu o Maketū. Ka whakaotia te rangaawatea ki a Tūpaea, ka tukuna he pū ki a Hine-i-tūrama hei tohu mō ngā whakaaro mahana ki a ia mō tēnei mahi āna, ēngari, kāore i roa ka whati te rangaawatea.

Nō te tau 1836, ka kaha kē atu te pakanga ki taua rohe. Ko te take ko te kōhurutanga i a Te Hunga, te whanaunga o te ngārahu o Ngāti Hauā, o Te Waharoa. I meatia nā Haerehuka o Te Arawa i patu. Na, ko Maketū te takuahi taua o Te Arawa i Te Moana-a-Toi-te-huatahi. I te 28 o Maehe 1836, ka huakina, ka pāhorotia a Maketū e Ngāti Hauā me Ngāi Te Rangi. Ka tukitukia te whare me te toa o Te Tāpihana. I te wā e pāhuatia ana, ka whakamātauria ki te uhi i a Hine-i-tūrama ki te kahu kia mau ai hei taurekareka. Heoti, nā te wahine a Murupara, he rangatira anō nō Ngāti Hauā, i whakaputa. Ka haria atu rāua ko tāna tamāhine, a Kataraina, e Tūpaea ki te punanga o Te Tūmū. Taro ake ka tae ake ko Te Tāpihana. Ko Tūpaea te poutiriao mō rātau ki Matatā. Ko rātau anake i whanatu i Matatā ki Ōhinemutu. Nā te mea kua tata whānau te tuarua o āna tamariki me te aupiki hoki o te whenua, ka amohia atu a Hine-i-tūrama mai i Te Kapenga ki Ōhinemutu. Mō ngā marama ruarua nei, arā rātau i te motu o Mokoia e noho punanga ana. I whānau ki reira tā rāua tama tuatahi ka tapaina e Hine-i-tūrama ko Retireti (Retreat), hei whakamaumaharatanga i tō rātau rerenga i Maketū.

I te marama o Mei, ka horo a Te Tūmū ki a Te Arawa. Ka haria ake he wahine mau herehere kia patua e Hine-i-tūrama, hei utu mō te tata whakataurekarekatanga i a ia. Ka tetērongo a Hine-i-tūrama, ka kī, kāore he whakaaroha anō ēnei kōrero hua o te utu i te kanohi ki te kanohi. Nō muri i te huakinga o Ōhinemutu e Te Waharoa i te marama o Ākuhata, ka hoki te whānau a Te Tāpihana ki Matatā. Ka pau ngā wiki ruarua nei, ka rere atu rātau ki Poihākena (Sydney) ki te hoko utanga rawa hokohoko hou hei tīmata anō i tana toa. I te hokinga mai, noho kē mai ana ki Whakatāne. Nō te marama o Ākuhata 1841, ka puta ake a Pīhopa Pomaparie (J. B. F. Pompallier), o te Hāhi Katorika. Nāna i whakatapu te mārenatanga o Hine-i-tūrama rāua ko Te Tāpihana, ā, nāna anō hoki i iriiri ngā tamariki tokoono, arā, a Kataraina rātau ko Retireti, ko Philip, ko Īeni (Hans), ko Ewa me Dorathy (Tote).

Nō te tau 1864, ka haere atu a Hine-i-tūrama i Whakatāne ki Waikato ki te toro i tana tamāhine, i a Ewa, ā, ki te whakamōhou hoki i ōna hononga ki a Ngāti Maniapoto. Na, ko Ewa i moe i a Robert Hooper, he tākuta. Ko tētehi kōrero e mea ana, he tūtaki puku kē ki tana whaiāipo, ki a Rōpata o Ngāti Hauā te take o tana haere. Ahakoa rā, he tohu tāmaki tō tēnei haerenga nō te mea i uru atu ia ki ngā pakanga a te kāwanatanga ki te Kīngitanga. Ko Hine-i-tūrama rātau ko Rōpata, ko Ewa mā ētehi o te 300 i raro i a Rewi Maniapoto e wawao ana i a Ōrākau i te 2,000 pea o ngā hōia Pākehā. E toru rā e karapotia ana, ka horo i te 2 o Āperire 1864. He maha te parekura, ēngari i puta he mōrehu i raro i a Rewi Maniapoto. Nō te pāhorotanga ka whakamātau a Te Mea (William Mair) ki te rauora i a Hine-i-tūrama i ngā pēneti a ngā hōia Pākehā. Heoti, i tahuri ki te āwhina wahine kē, ka okaina a Hine-i-tūrama. Ko Ewa anō tētehi o te parekura. I nehua tahitia rātau ko ngā Māori i hinga ki te kauhanga riri.

Ko te whakaatu mai a Retireti, te tama mātāmua a Hine-i-tūrama, e kī ana, he maha ngā whakaputanga o te hinengaro hihiko o tōna whaea. He wahine tere ki te wera, he tere anō hoki ki te whakamahuru; he wahine pūkorero, he hāngai anō hoki ki te kōrero; he wā ka tīhāhā, he wā anō ka whakamōwai. He pai ki a ia te whakamau kākahu Pākehā. He pai anō hoki ki a ia te tito waiata aroha, te tito kōrero hoki hei whiti. Ka taka ki te tau 1936, ka toro atu te tokorua o ana mokopuna tāne ki te wāhi e kīia ana ko te wāhi o tōna nehunga. Ka tangohia ake he oneone, ka whakahokia ki te urupā o Wharekahu i Maketū. I reira, ka ruia ki waenga i ngā rua o ana tama, o Īeni rāua ko Retireti. Nō te tau 1978, ka huraina he kōhatu whakamaumaharatanga ki a Hine-i-tūrama e ngā uri o Te Tāpihana. I hui rātou ki te whakanui i te 200 tau o te whānautanga o Te Tāpihana.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Cowan, J. The New Zealand wars. Vol. 1, 1845--64. Wellington, 1922

    Tapsell, E. Historic Maketu. Rotorua, 1940

    Tapsell, P. Reminiscences, 1779--1869. qMS. WTU


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Mark Tapsell. 'Hine-i-tūrama Ngātiki', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1h22/hine-i-turama-ngatiki (accessed 24 April 2024)