Te Tai – Treaty Settlement Stories

Kōrero: Te Mana o te Reo Māori

Te mana o te reo Māori he rārangi wā

He rārangi wā mō ngā kaupapa nui e hāngai ana ki te hītori o te reo Māori mai i te tau 1200 tae mai ki tēnei wā.

E rere atu nei ngā mihi ki a Colin Feslier nāna te kākano o tēnei mahi i whakatō, nāna hoki te nuinga o ngā kōrero i whakakao. Kua rangatira tō tātou reo i a koe.

1200–1768

Ka whakawhenua mai ngā iwi tangata whenua o Niu Tīreni i ngā tau 1300. Ko te reo o ngā tīpuna Māori nei i tō rātou taenga mai e rite ana te mārama ki tō te reo Māori. Ka rerekē haere te reo i Aotearoa i tōna reo tipuna. Nā te tapa i ngā rākau, ngā ika, ngā wāhi me ngā rawa pēnei i te kōhatu, ngā momo otaota me ōna āhuatanga katoa ka tipu he reo hou. Ka hua mai he āhuatanga noho hou, he tikanga hou i rerekē ai te tikanga o ētahi kupu. Ka kitea i roto o Tahiti ko te 'marae', he whare karakia. Nāwai, ka tipu te mana o te reo Māori. I tipu mai i konei, nō reira ka noho hei reo taketake.

1769

Ka kite a Hēmi Kuki i te ōrite o ngā reo, ka ngana ki te whakapukapuka i te reo Māori; ko 'Te Ika-a-Māui' ko 'Aeheino mouwe', ko 'Tovy-poenamu' a 'Te Waipounamu. Ka tīmata a Kuki ki te tapa whenua ki ētahi ingoa Pākehā (he rite ki a Tāhimana i mua atu i a ia). Heoi, ka mau tonu te mana o ngā ingoa Māori; i roto i te rautau 2000 neke atu i te 22,000 ngā wāhi kua tapaina ki te ingoa Māori.

1790

Hei tā Pou Temara, ko Mihi-ki-te-kapua te 'kaitito mana nui o te iwi o Tūhoe me Mataatua waka.' I whānau mai ia i te pito o te rautau tekau mā waru. Ko ōna hapū, ko Ngāi-te-Riu me Ngāti Ruapani.

1800

Ka whānau mai a Te Rangitopeora i Kāwhia i te tīmatanga o te rautau 1800–1900. Ko Waitohi tōna whaea, he uri nō Ngāti Toa me Ngāti Raukawa, ā, ko Te-Rā-ka-herea tōna matua, nō Ngāti Toa Rangatira ia. He kaitito rongonui ia.

1814

Ka kaha ake te tūtakitaki a ngāi Māori ki a ngāi Pākehā; ko te reo Māori te reo matua o Aotearoa.

Ka kaha kōrerotia i waenganui i a ngāi Māori me ngāi Pākehā. Ka rangatira ake te rārangi kupu Māori i ngā kupu Pākehā (kupu Wīwī hoki): ko te mīere, ko te parāoa. He nui ngā rangatira i haere ki Poihākenei. Koinei te kupu i whakamahia i ērā wā, kāti, i ēnei rā, ko Poihākena. I reira ka tūtaki rātou ki a Samuel Marsden, nō te Hāhi Mihingare. Kātahi ka tae mai te Hāhi Mihingare ki Aotearoa nei. He maha ngā pānga o te taenga mai o te Hāhi ki te āhua o Aotearoa i ngā tau o muri mai, waihoki te reo Māori.

Ka whakamāoritia e Ruatara te kauhau a Samuel Marsden i te rā Kirihimete. Ka kauhautia e ia a Ruka, ūpoko rua, whiti tekau, '...he kaikauhau tēnei ahau ki a koutou mō te hari nui.'

1815

Ko te pukapuka a Thomas Kendall, He korao no Niu Tīreni te pukapuka Māori tuatahi kua tāngia. E whakaarotia ana ko tēnei ingoa he whakawhitinga ā-tuhi i He korero. Ko Ako rau hoki tētahi whakapae.

Inside front pages of two early books
Ko te pukapuka tuatahi e pā ana ki te reo Māori A korao [kōrero] no New Zealand i tuhia e Thomas Kendall i te tau 1815. I te tau 1820 i tuhia e Kendall me te āwhina o ngā rangatira o Ngāpuhi, arā, ko Hongi Hika rātou ko Waikato, ko Ahorangi Samuel Lee i te pukapuka A grammar and vocabulary of the language of New Zealand.
Alexander Turnbull Library; Reference: B-K-1049-COVER (left); B-K-2-TITLE (right)

Koinei pea te tau i whānau mai ai a Wiremu Maihi Te Rangikāheke. Neke atu i te waru rau whārangi te nui o ngā tuhinga Māori i tāngia e ia. He āhuatanga mō te reo Māori, he whakapapa, he pūrākau, he tikanga ahurea, he kōrero hou, he tākinga kōrero tōrangapū, he whakataukī, he waiata, he kōrero tuku iho, he tuhinga haukiri ētahi o ngā kai o roto. Ko ngā pukapuka nei te pūtake i hua mai ai te nuinga o ngā tuhinga me ngā āpitihanga o ngā pukapuka a Tā Hōri Kerei, 'Ko ngā Mōteatea me Ngā Hakirara Māori (1853),' me te nuinga o ngā kōrero kei te pukapuka Ko Ngā Mahinga a Ngā Tūpuna Māori (1854), me tōna whakamāoritanga, Polynesian Mythology (1855). Koirā i noho ai ko ngā tuhinga a Te Rangikāheke hei puna mātāmua mō ngā tuhituhinga mō ngā tātai kōrero tuku iho me te ahurea Māori.

1816

Ka tuwhera te kura mīhana tuatahi ki Pēwhairangi. Ka whakaako ngā Mihingare ki te reo Māori.

1820

Ka tāngia A grammar and vocabulary of the language of New Zealand. Nā Thomas Kendall i whakakao mai. Nā tēnei i hua mai ai ngā tikanga ā-tuhi mō te reo Māori. Ka whakawhānuitia ēnei tikanga e te tohunga wetereo, e Samuel Lee o te Whare Wānanga o Kemureti, nōna ka noho ki te mahi tahi me Hongi Hika rāua ko Waikato.

1824

Ko te tuhinga āpiha tuatahi ki te reo Māori: nō muri ka whakahētia e te Kāwana o Niu Haute Wēra mō te rūkahu ka whai wāhi anō te ture o Ingarangi ki roto o Aotearoa, ki wāhi kē hoki. Ka whakamāoritia te rerenga 'God Save the King' ki te 'Má te atua e wāka óra te kingi.' Ka kitea i roto i tēnei whakamahinga, e ngana ana ki te whakauru i ngā oropuare roa.

1827

Nā te tokorua, te tuakana me tana teina, nā Henare rāua ko Wiremu Wiremu i tā ngā Karaipiture tuatahi i Poihākena i te tau 1827. Kei te pukapuka iti nei ka kitea ētahi tangohanga mai i a Kenehi, i a Ekoruhe, i a Matiu me Hoani.

1834

Ka tae a William Colenso ki Paihia me tētahi perehi tā tino nui, tino taumaha nei. Ā, mai i te tau 1836 ki te pito o te tau 1837 i whakamahitia nuitia te perehi, he mea tā hoki te Kawenata Hou, 5,000 te nui o ngā kape.

1835

Ko te pukapuka tuatahi i tāngia i Aotearoa i tāngia ki Paihia: he putanga 16 whārangi te roa, mō ngā Epeha me ngā Piripai, ki te reo Māori.

1839

Ko te taenga mai o ngā tāngata whai whenua tuatahi o Te Kamupene o Niu Tīreni – i ahu mai ai te tīmatanga o te hekenga, me te tāmitanga o te reo Māori.

1840

Ko te hainatanga o te Tiriti o Waitangi. Ko te reo Māori te reo matua o Aotearoa. Nā te Tiriti i puta mai ai ngā kupu pēnei me te 'kāwanatanga', me te 'rangatiratanga,' ka pakangatia nuitia i te rautau rua tekau.

1842

Ko te niupepa reo Māori tuatahi, Ko te karere o Niu Tireni, ka tāngia e te kāwanatanga.

1843

I tāngia Travels in New Zealand, nā Johann Karl Dieffenbach (Rānana, 1843); ko ētahi upoko o roto e hāngai ana ki te reo Māori, arā, he tauira, he whakamāoritanga, he wetereo me tētahi papakupu.

1844

Ka tāngia e te Perehi Mīhana A Dictionary of the New Zealand language ki Paihia, he pukapuka wetereo, kua whakaurua hoki he rerenga kīanga. Nā William Williams B.A., Ātirīkona o Waiapu, Paihia: he mea tā i te Perehi o te C.M.Society, 185 whārangi te roa.

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, te Kura o Hato Tīpene, ki Tāmakimakaurau (he kura Mihingare). Ka neke te kura ki Bombay, pātata ki Pukekohe hei te tau 1931, kātahi ka kati i te tau 2000.

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, Te Kāreti o Wesley, ki Tāmakimakaurau i te tau 1844 (he kura Wēteriana). Ka neke te kura ki Three Kings, kātahi ki Paerata i te tau 1922.

1847

Ka whakaaratia e Hōri Kerei te Ture Whakamana Mātauranga (he tikanga whakawhenumi).

1849

I tāngia e te kāwanatanga Te Karere Māori mai i te 1849 ki te 1854. He whakaara mai anō i Te karere o Niu Tīreni, ko ana mahi he ōrite. I whakatakotoria ngā kaupapa e pā ana ki te kāwanatanga me ngāi Māori, ki tā te tirohanga a te kāwanatanga.

The Maori Messenger
He reorua te niupepa o The Maori Messenger – Te Karere Maori. Paperspast; The Maori Messenger: Te Karere Maori, 14 Hurai (July), 1860, wh.1

1850

Ka nui ake te taupori Pākehā i te taupori Māori. Ka noho te reo Māori hei reo paerikiriki ki Aotearoa nei.

1852

Ka whakamāoritia te pukapuka Robinson Crusoe a Daniel Defoe.

Ka tāngia te putanga tuarua o te papakupu a Wiremu, me te huhua o ngā kupu hou me ngā kīanga, me tētahi rārangi kupu reo Pākehā, reo Māori hoki.

1853

Ka tāngia te pukapuka a Tā Hōri Kerei, a Ko ngā mōteatea, me nga hakirara o nga maori.

1854

Ka tāngia te pukapuka a Tā Hōri Kerei, Ko nga mahinga a nga tupuna Maori (The deeds of the Māori ancestors).

Ka whakatuwheratia hoki te Kura Katorika Māori, Te Kāreti o Te Aute, Te Matau-a-Māui.

1855

Ka whakaorahia mai anō te pepa: Te Karere Maori. E iwa marama i muri mai (1855–1861) ka whakaorangia mai anō te pepa, tōna hanga he rerekē. I ētitatia e Hare Reweti (Charles Davis) i te tuatahi. I haere mai i Niu Haute Wēra ki Hokianga i ngā tau 1830.

1856

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, Te Kāreti o Waerenga-a-Hika ki te rohe o Tūranganui-a-Kiwa (he kura Mihingare).

Ka whānau mai a Te Pēhi (Elsdon Best) ki Tawa, ki Poneke. He tangata matatau ki te ahurea Māori, he tangata whai i ngā tikanga, i te reo Māori hoki. Ka mate ia i te tau 1931, me te huhua o ana pukapuka me ana tuhinga i tāngia ki te hōhonutanga o te reo Māori. Ka noho ia hei Tumuaki mō te Hohaieti o Poronīhia.

1857

Ka tāngia te niupepa Te Karere o Poneke (Port Nicholson Messenger). Nō te tau 1858 ka oti. E whakapaetia ana ko Te Karere te pepa piki tūranga mō Ko te Ao Mārama, te pepa tawhito nā te Wellington Independent, i whakamutua rā i te tau 1849.

Ko Te Waka o Te Iwi he mea whakatika e Hare Reweti, he Mihingare matatau ki te kōrero Māori. Nā Wiremu Tamihana ia i taunaki. Nā Tamihana hoki tētahi o ngā kaiwhakanoho i te kīngi Māori tuatahi, a Pōtatau Te Wherowhero, ā, e kaha tautokotia ana ia e ngā iwi o Waikato.

1858

Ka tū te tatauranga tuatahi hei hopu i te tokomaha o te tangata i Aotearoa, ā, neke atu i te 56,049 te taupori Māori, 48.5% o te taupori whānui. E tokoiti ana a ngāi Māori.

Ko te Ture Arahi Ā-Rohe Māori 1858 me te Ture Kōti Porotiti Māori 1858 ngā ture kāwana tuatahi kia tāngia ki te reo Māori.

1859

Ka tāngia a Te Haeata (1859–1862) – he niupepa mō ngā whakapono i whakatikaina e Te Patara ki Onehunga. He mea whakapūmau te niupepa nei e ngā mihingare Wēteriana.

1861

Ko te niupepa a te kāwanatanga i mōhiotia i mua ko Te Karere, kua mahia houtia, engari kō tōna ingoa hou, ko Te Manuhiri Tuarangi me te Maori Intelligencer (Maehe ki te Nōema). Ka mahia houtia atu anō ko Te Karere Maori, tae noa ki tōna mutunga, i te tau 1863.

Ka tāngia a Ko Aotearoa ki roto o Tāmakimakaurau ka mutu i te tau 1862 (e rua noa ngā putanga). Ko Charles O B Davis te ētita. Hei tāna, ko āna mihi i tukuna ōkawatia e ētahi atu (Te Waka o Te Iwi, Te Whetu o Te Tau): '... engari ka kōrero tika tonu au ki a koe ma to perehi, a Aotearoa.' Kei te whārangi matua e mea ana, 'He mea ta i te Perehi o nga Iwi Māori.'

1862

Ka tīmata te kite i ngā raru nui i roto i ngā Kura Māori. Hei tā te pūrongo a te kaitirotiro i ngā Kura ki ngā Mema Pāremata, 'kāore nei pea tēnei momo ahurea, tēnei momo Mātauranga e tau ki a ngāi Māori nā te mea mā te raupā o ngā ringa e whai oranga ai rātou, kaua mā te raupā o te hinengaro’.

Ko Patara Te Tuhi, he whanaunga ki a Kingi Tāwhiao, te ētita mō te niupepa tuatahi i tāngia rawatia ki te reo Māori, arā, Hokioi o Niu Tīreni e Rere atu ana (1862–1863), (Parkinson me Griffith, 2004:759). Nāna ngā tuhinga mō Te Kīngitanga, ā, nā tana teina hoki ia i hāpai, nā Honana Maioha.

1863

Ka tāngia te niupepa, Te Waka Maori o Ahuriri, ki Ahuriri tonu. I whakaarahia ngā kaupapa whai take e ai ki te kāwanatanga me te tautoko atu a te hunga Māori.

Ko John Gorst te ētita, nāna hoki te niupepa Te Pihoihoi Mokemoke i runga i te tuanui i tā. He Kaikōmihana ia i te rohe o Waikato mō te kāwanatanga. Ka tāngia hei whakahē i te niupepa a te Kīngi Māori, i tapaina hoki ki tētahi momo Īkara. Ko tōna taitara i ahu mai i ngā Waiata 102, whiti 7: 'Ka mātai au ānō he kāhu noho tuanui.' E rima ngā putanga, nō te 23 o Poutūterangi, 1863 tāngia ai te putanga whakamutunga. Nā Kāwana Kerei tonu te putanga tuatahi i whakatika.

1865

Ka puta mai ngā panonitanga kawa a te whare Pāremata, kia whakamāoritia ngā petihana reo Māori i mua i te tukunga, ko ngā kauhau a te Kāwana ki te aroaro o Ngā Mema Pāremata o Aotearoa, me ngā pire hoki e hāngai pū ana ki a ngāi Māori, ka hurihia ki te reo Māori.

1867

Ka whakapūmautia te Ture Māngai Māori 1867 kia whā ngā rohe pōti Māori.

Ka mana te Ture mō ngā Kura Māori, ka riro mā ngāi Māori ngā whenua e takoha, mā te Kāwanatanga ngā kura e hanga. (Ko tā te Ture, ko te reo Pākehā te reo matua hei whakaako i ngā tamariki Māori, engari nō te takiwā o te tau 1900 tēnei ka whakatinanatia). Ko te aronga he whāngai i ngā kaupapa auraki.

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, te Kura Tuarua o Hato Hōhepa ki Ahuriri (he kura Katorika).

1868

Ko te Paipera Tapu. Ko te whakaputanga tuatahi tēnei o te Paipera Tapu katoa.

I whakatauhia kia tāngia tētahi 'pukapuka iti nei' mō ngā tikanga pāremata, kia whakamāoritia, kia tāngia ngā pepa whai mana, whai take hoki.

Ko Tāreha Te Moananui (Ngāti Kahungunu), te Minita tuatahi mō te rohe Tairawhiti Māori, i tuku i te kōrero tuatahi ki te reo Māori ki te Pāremata. I whakapākehātia ana kōrero.

I puta te amuamu a Walter Mantell, he mema mō te Legislative Council mō te kore e whakamāori i ngā pire, e ai ki ngā whakaritenga o te wā. Ko tana whakapae mā te whakamāori i ngā pire, e tau ai te āio. Ahakoa tēnei amuamu āna, hei te tau 1879 rā anō ka whakamāoritia ngā pire.

1872

Ka whakamāoritia te pire tuatahi (te Pire Kaunihera Māori). Kāore tēnei pire e turehia.

1874

Ko te ētita o te pukapuka Te wananga (1874–1878) ko John White, te hēkeretari o tau kē a Kāwana Kerei, he kaiwhakamāori ā-waha hoki mō Te Kōti Whenua Māori. I kohia e ia ngā kōrero tuku iho ka tāngia hei pukapuka, arā, ko The ancient history of the Maori. Ko te whāinga o te niupepa nei i kōrerohia i te putanga tuatahi: 'Ka horapa te Perehi nei ki te whenua katoa ki nga iwi katoa o mohoa nei, koia i tapaina ai ki te ingoa Te wananga ... ko te wairua o te niupepa he whakakotahi i nga whakaaro, he taonga na tatou katoa.’

I mōhio whānuitia te ētita mō te Niupepa o Te Matau a Maui, a R Coupland Harding, mō tana kawe i ngā kaupapa Māori ki roto tonu i te reo Māori. I kitea ngā pūrongo 'Nga Hua o te Mohiotanga ma nga Tangata Maori' ki te whārangi tuatoru i ngā Rātū me ngā Rāmere mō te hia marama i te tau 1874.

1875

Ka tuwhera te kura hāhi Māori mō ngā taitamāhine, a Hukarere ki Ahuriri (he kura Mihingare).

1876

Ka whānau mai te tohunga tito waiata a Paraire Tomoana, he uri nō Ngāti Whatuiāpiti me Ngāti Kahungunu. Ko ngā waiata ēnei kīhai i rite rawa ki te tangi o te mōteatea, ka tangohia kētia ngā rangi o tāwāhi, ā, i whakamahia hoki ngā rangi waiata Pākehā. I ngā wā o te Pakanga Tuatahi o te Ao, nā ōna pukenga waiata i tareka ai te mahi moni mā ngā hōia me ā rātou whānau. Ko ētahi o āna tino waiata, ko te waiata aroha rongonui, ko 'Pōkarekare ana', ko 'Hoea rā te waka nei.' Ko tētahi atu ko 'E pari rā' he waiata whakamaumaharatanga ki ngā hōia i mate i Te Pakanga Tuatahi o te Ao.

1877

Ka whakatūria te Tari Mātauranga. Nāwai rā (1879), 57 te nui o ngā kura i noho ki raro i te maru o tēnei Tari.

1878

Ka whakaritea e Tā Hōri Kerei kia whakamāoritia te hīmene a Thomas Bracken e kīia nei ko 'God Defend New Zealand'.

1879

Nā te none Katorika nā Suzanne Aubert i whakaputa te pukapuka īnoi Māori, katikīhama hoki, Ko te ako me te karakia o te hahi katorika romana (1879). Nō muri mai ka tāngia e ia tāna tuhinga New and complete manual of Maori conversation (1885), me ētahi kārawarawa ture wetereo, rārangi kupu hoki.

Ko te whakatau a te Legislative Council me tāpae me rau hoki ngā pire ka whakamāoritia ki te whare pukapuka o Pāremata, hei rauemi mā ngā Minita Māori. Mai i tēnei wā ki tua, ka whakamāoritia, ka whakaurua ki te whare pukapuka hoki.

1880

Ka whakarewangia te Native School Code e te Kaitirotiro Kura.

Ka puta ngā tauira o Te Kāreti o Te Aute i te kura, ka haere hei paetahi Māori mō ngā whare wānanga i roto i ngā tau 1880.

Mai i ngā tau 1880, tokotoru ngā kaiwhakamāori ā-waha ki te Pāremata: tokorua kei te House of Representatives ko tētahi kei te Legislative Council.

Ka tuhia ngā kawa o te whare Pāremata ki te reo Māori, i raro i te taitara Ture whakahaere kōrero me ngā tikanga mahi a Te Whare i Pōtitia, mō ngā mahi a Te Katoa.

1881

Mai i te tau 1881 ki te tau 1906 i puta te whakamāoritanga tuatahi mō ngā kōrero tautohe a te whare Pāremata o Aotearoa. I kitea ngā kauhau a ngā mema Māori mō ngā hanganga ture e hāngai ana ki a ngāi Māori.

Ka tāngia Te Matariki, e māharahara noa ana ki ngā take whenua i te rohe o Tūranga-nui-a-Kiwa. Ka tautoko te ētita kia mau ki te whenua, kia kaua e hokona. Ko te aronga nui o Te Matariki he werowero i ngā mahi hoko whenua a William Lee Rees rāua ko Wī Pere ki roto o Te Tai Rāwhiti.

1883

Ka tāngia te niupepa Takitimu. Nā Charles Webb i whakatika, he tama nā H. E. Webb, te kaihoko whenua ki Ahuriri, nāna hoki te niupepa o Tūranga-nui-a-Kiwa i tīmata. Ko Takitimu tētahi o ngā pepa i tuhia ki te reo Māori i taua wā. E aro ana ki te pāho i ngā kaupapa o te ao hurihuri ki a ngāi Māori, kia rite ki tā ngā niupepa Pākehā: E rua noa iho ngā niupepa Māori kei tēnei whenua ināianei: ko Te korimako me tana teina, me Takitimu.

1885

Ka tāngia e Suzanne Aubert (he none Katorika, he rangatira nō te kāhui o Ngā Tamāhine o te Whaea Pūaroha) tāna tuhinga mō ētahi whakawhitinga kōrero Māori, ko ngā tikanga whānui mō te wetereo me te whānuitanga atu o te rārangi kupu. Ka arotakengia, ka tāngia tuaruatia i te tau 1926 e Tā Apirana Ngata hei pukapuka pupuri i ngā tikanga kārawarawa wetereo, rārangi kupu Māori hoki.

1887

Ka tāngia te niupepa, Te Hoa Maori. Ko te ētita mō Te Hoa Maori kāore e mōhiotia ana. Ko ngā pepa e ono i tuhia tuatahitia ki te reo Māori, ka tahuri ki te reo Māori, Pākehā hoki. E mōhiotia ana i tāngia mai i te tau 1885 ki te tau 1897. He puka maheni whakapono, e whakapaetia ana nā te Plymouth Brethren i tā.

1888

Ka tāngia te putanga whakamutunga o Te korimako ki Tāmakimakaurau i te 1 o Mei. Tekau mā waru marama i muri mai ka hahua mai Te korimako hou (1890) ki Opotiki, ko Minita George Maunsell te ētita. Te āhua nei i tāngia te putanga whakamutunga i te 10 o Hepetema, i te tau 1890.

1889

Tāngia ai ngā rārangitanga Ture mō te tau ki te reo Māori tae noa ki te tau 1910.

1891

Ka puea ake he toi whakaari hou ki roto i ngā hapori Māori. Nā te uri o Ngāti Porou, nā Apirana Ngata, ā, ka whai mai ko Te Puea Hērangi, nō Waikato. Ko te Kapa Haka tēnei, he kawainga ki te ao kapa haka o ēnei rā. Ka maewa haere ngā rōpū waiata me ngā kaihaka ki ngā kāinga Māori i runga i te kaupapa whakaū i te tuakiritanga me te kotahitanga, tae atu hoki ki ngā kaupapa mahi moni mō ngā kaupapa ā-hapori.

Ka tāngia te papakupu Maori-Polynesian comparative dictionary e Edward Tregear. Ahakoa te rerekē o ētahi o āna tuhinga (The Aryan Maori), he pukapuka tēnei e whakamahia nuitia ana i ēnei rā.

1892

Ka tāngia te putanga tuawhā o te papakupu Wiremu, ā, ka whakaurua atu ētahi kupu hou. I taua wā tonu, i tāngia hoki te Journal of the Polynesian Society; e haere tonu ana i ēnei rā.

1893

Ka puta Ngā Waiata Māori Rongonui: i titoa e ētahi tāngata Māori nō te rohe o Waikato, i te tau 1864. Ko te kaituhi, ko John Henry Field, tētahi o ngā tūtei mō ngā Māori i mauheretia i runga kaipuke i muri mai i te pakanga ki Rangiriri, i kīa ia nā rātou ngā waiata rā i whakaako ki a ia.

1894

Ka whakaturetia te haere a ngā tamariki Māori ki te kura.

1896

E ai ki tā te tatauranga a te kāwanatanga, i heke te taupori Māori ki tōna tino pāpakutanga. Tōna 42,113 tāngata noa te nui o te taupori Māori, ā, he 5.7% o te taupori whānui, 743,214 te nui.

1899

Ka tāngia anō he putanga mō te Paipera Tapu.

1901

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, te kura o Kuini Wikitōria ki Tāmakimakaurau i te tau 1901 (he kura Mihingare). Ka piki haere te nui o te taupori Māori ki te 45,549 tāngata, ā, he 5.6% o roto i te taupori whānui, tōna 815,862 te nui.

Hei tā te Kaiwhakawā Mana Tuarua o te Pāremata kāre ngā Minita e āhei ki te whakaroa ake i ā rātou wā kōrero kia pai ai te whakapākehā, e poro hauruatia te wā kōrero.

1903

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, te Kāreti o Hikurangi ki Clareville, ki Te Wairarapa i te tau 1903 (he kura Mihingare).

1905

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, Te Kāreti o Turakina ki Mātene i te tau 1905 (he kura Perehipitīriana).

1907

Ka whakamanahia te Ture Tāmi Tohunga, he ture aukati i te whai atu a ngāi Māori i ngā rongoā Māori ā-tipua, ā-wairua rānei.

Ka tāngia te pukapuka Hinemoa: he mea tuhi e Minita Henry James Fletcher (1868–1933), arā, he whakarāpopototanga o te kōrero roa, me tōna rārangi kupu. Ko tana hiahia kia tahuri ngā tāngata katoa o te motu ki te ako i ētahi kupu Māori hei kōrero mā rātou.

1908

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, ko Te Kāreti Māori o Otaki i te tau 1908 (he kura Mihingare).

1909

Ka whāiti noa mai te hunga kaiwhakamāori ā-waha i te whare Pāremata ki te tangata kotahi noa.

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, Te Kāreti mō ngā Taitamāhine Māori o Te Waipounamu i te tau 1909 (he kura Mihingare).

1910

Ka whānau mai a Tuini Ngāwai, nō Ngāti Porou, ki Tokomaru. Tekau mā whā tōna pakeke ka puta i a ia tana waiata tuatahi, ā, nō te tau 1931 neke atu, e 200 te nui o ngā waiata i titoa e ia. Ka tino rata a Apirana Ngata ki tōna waiata tuatahi, 'He Nawe kei Roto,' ā, i te tau 1934 ka tīkina atu e ia a Tuini ki te waiata i tana waiata i te tuwheratanga o te whare Te Hono-ki-Rarotonga ki roto o Tokomaru. Nō te tau 1939 ia ka hūnuku ki Tāmakimakaurau noho ai, ka hau te rongo o ōna waiata mō tētahi tira waiata ki ngā pāhotanga irirangi puta noa. I te wā o te Pakanga Tuarua o te Ao ka hoki ia ki Tokomaru, ka whānau mai a Te Hokowhitu-a-Tū, he rōpū whai tāne uru atu ki te ope taua. I tērā wā ka puta i a ia āna waiata rongonui rawa atu, pērā i te waiata 'Arohaina mai e te Kīngi nui.'

1913

Iwa tekau ōrau o ngā tamariki Māori e haere ana ki te kura he matatau ki te kōrero Māori.

Ka tau te ture a te kaiwhakataki kōrero mō te Pāremata, a Frederic W. Lang me kōrero Pākehā ngā mema Māori mēnā e mōhio ana ki te kōrero Pākehā.

1914

Ka tīmata te Pakanga Tuatahi o te Ao. Neke atu i te 2,000 te nui o ngāi Māori i haere ki tāwāhi. Tōna 350 i mate atu, me kī, tata ki te katoa he kōrero Māori.

1915

He kaupapa here tikanga whakawhenumi a Te Tari Mātauranga mō ngāi Māori, me te whāiti hoki o te titiro ki ngā tauira Māori. Kei te Pūrongo ā-Tau ka kitea te whakatau a te Kaiarotake i Ngā Kura Māori e mea ana, 'i tēnei wā kāore ngā (tamatāne) Māori e akiakitia kia whai i ngā umanga whai take. Ko te whāinga kia tahuri atu rātou ki ngā mahi a te ringa raupā, kei reira te ara tika mō rātou.' Ka tāngia anō te papakupu Wiremu. (te wāhanga Māori-Pākehā).

1917

Ka tāngia te putanga tuarima o A dictionary of the Māori language nā H. W. Williams. Nā Hāpata Wiremu te kōrero: 'Nā Tā Francis Bell i tāpae te whakaaro, i a ia i te tūranga Minita mō ngā Take Taiwhenua, kia tukuna au mō te tekau mā rua marama kia pai ai taku whakaoti i te papakupu. Nā runga i tēnei, i oti wawe tonu ngā mahi perehi i te tau 1915, ā, kua puta te pukapuka ki ngā ringa o te kaiperehi i te marama o Hanuere, i te tau 1916.'

1920

Ka tīmata te huri haere a Apirana Ngata ki te kauhau ki ngā hapori kia kaha tonu ki te whakatairanga ake i te reo Māori ki roto ki ngā kāinga me ngā hapori, me te akiaki tonu i ngā kura Māori kia kaha tonu te whai i te reo Pākehā.

I ngā tau mai i 1920, i muri mai hoki, he ruarua noa iho ngā kura i ako i ngā tikanga wetereo Māori.

I tēnei tau ka mutu ngā kaiwhakamāori ā-waha o te whare Pāremata.

1921

Ka whānau mai a Ngoi Pewhairangi, he irāmutu nā Tuini Ngāwai. Ko ētahi o āna waiata, ko 'Kia kaha ngā iwi;' ko 'Ka noho au;' me 'Whakarongo.' Ko te nuinga o āna waiata, he huihuinga te kaupapa, arā, ko te taenga mai o te piriniha me te pirinihi o Wēra, koia te kaiwhakatikatika i te haka pōhiri. Ko āna waiata rongonui, ko 'E Ipo,' nā Piriniha Tui Teka i waiata i te tau 1981, ko 'Poi E,' he waiata rongonui i titoa tahitia me Dalvanius Prime mō Te Karapu Māori o Pātea i te tau 1982. He kaiwhakaako hoki a Ngoi, i whakapau werawera ki te whakatairanga i te reo Māori. Ka piki haere te taupori Māori ki te 56,988 tāngata, he 4.5% tēnā o roto i te taupori whānui, 1,271,667 te nui.

1924

Ka whakaakona te reo Māori hei Tohu Paetahi i Te Whare Wānanga o Aotearoa (i tīmata mārika te whakaako kaupapa ako ki Te Whare Wānanga o Tāmakimakaurau i te tau 1951).

1925

Ka tāngia he putanga hou o Te Paipera Tapu.

1928

Ka kotahi te marautanga ā-motu mō ngā tamariki Māori, tauiwi hoki.

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, Te Kāreti o Hato Pētera, ki Tāmakimakaurau (he kura Katorika).

1930

Ka tono te Rōpū Kaiako o Aotearoa kia whakamanatia te reo Māori ki roto ki te marautanga, engari ka whakahēngia e te Kaitohutohu Mātauranga. Ko tāna, 'kāore he aha ki a ngāi Māori o te whakakorenga o te reo tupuna.' Ko te whakatau a te Kaitohutohu Mārauranga, 'me whai te taitama Māori i ngā mātauranga ahuwhenua, ā, me noho noa ngā taitamāhine ki te tiaki i te kāinga.'

Ka noho te reo Māori hei reo matua ki roto ki ngā kāinga me ngā hapori. Ka nui ake te kōrerotanga o te reo Māori, ka kaha ake hoki te tautoko a ētahi kaiārahi Māori kia whānui ake te kōrerotanga o te reo Pākehā.

1931

Ka pā mai he raru nui ki te Kura Ahuwhenua Māori (he kura i whakatūria e te Hāhi Moromona, 1912) me Te Kāreti o Te Aute i te rū whenua ki te Matau-a-Māui, ā, ka katia te kura ahuwhenua mō ake tonu atu.

1932

Nā ngā ahi ka katia Te Kāreti o Hikurangi.

Ka tāngia anō te papakupu a Wiremu.

1933

Ka āhei ngā mema Māori kia paku noa te kōrero Māori ki roto i te Whare, mēnā ka whakapākehā wawe i ā rātou kōrero.

1936

Ka tīmata te pāhotanga o te whare Paremata – he tuatahitanga tēnei puta noa i te ao. Ka aro nuitia te reo Pākehā.

1937

Ka whānau mai a Tīmoti Kāretu, nō Ngāti Kahungunu, nō Tūhoe hoki. Ka noho ia hei Tumu mō te Tari Māori ki te Whare Wānanga o Waikato, ka noho hoki hei Kaikōmihana mō Te Taura Whiri i te Reo Māori (1987–1999). He Aka Matua a Kāretu mō Te Panekiretanga o Te Reo, 2003. I noho hei Heamana ki te Tarahiti mō te Kōhanga Reo. Ka whakahōnoretia hei Tā i te tau 2017.

Ka kati te Kāreti o Waerenga-a-Hika (i pau i te ahi).

1939

Ka tīmata te Pakanga Tuarua o te Ao.

Ka kōrerotia te reo Māori i roto i ngā mahi whakaurunga. 3600 ngā Māori ka haere ki te pakanga i tāwāhi. 650 i mate, ko te nuinga he matatau ki te reo Māori, ā, nō muri mai i te pakanga ka tīmata te tāmatetanga o te reo.

WW2 poster.
He pānui whakaahua mai i te tau 1941 e whakatenatena ana i te iwi Māori kia penapenahia, kia kohikohia ā rātou pūtea hei tautoko i te Pakanga Tuarua o te Ao i runga i te kaupapa o te Kōmiti Penapena o Aoteraoa. Te Papa; Reference: GH015341 Poster, 'Taringa Whakarongo!'

1940

Ka tīmata a ngāi Māori ki te hūnuku ki ngā tāone. Nā tēnei ka kitea ōna pānga mai ki te reo Māori.

1943

Ka kopoua te kaipāho rongo kōrero Māori tuatahi o Aotearoa, a Wiremu Parker, nō Ngāti Porou. Ka pāoho tonu ngā karere whakamōhio e pēhea ana ngā hōia. He nui ngā kupu hōia, ngā kupu whakaingoa wāhi ka uru mai ki te rārangi kupu.

1945

Ka mutu te Pakanga Tuarua o te Ao.

Ka mana te reo Māori hei kaupapa Kura Tiwhikete.

1946

Ka whānui ake te hūnuku o ngāi Māori ki ngā tāone noho ai.

1948

Ka whakatuwheratia te kura hāhi Māori, te Kāreti o Hato Paora ki Aorangi (he kura Katorika).

1949

Ka whānau mai a Hirini Melbourne, nō Ngāi Tūhoe. I rangona whānuitia ngā mahi toi whakairo a te tohunga tito waiata nei mai i te tau 1980, kia mate rā anō ia i te tau 2003. I hau tōna rongo i ana tini waiata mō ngā kura, ā, e waiatatia tonutia ana i ngā tau mai i 2000. Ko ētahi o ana waiata rongonui ko 'Purea nei,' ko 'Whiti te marama,' ko 'Tihore mai'. He tāngata rongonui a Hirini Melbourne rāua ko Richard Nunns, nā ā rāua mahi whakaora taonga puoro. Ko tā rāua kōpae puoro i tāngia i te tau 1994, ko 'Te Kū, te Whē' tētahi kōpae whakahirahira. Ko tā te kōpae nei he whakarauora mai i ngā oro puoro i roto i ngā mahi tito waiata ki Aotearoa.

1950

Ka kaha tonu te hūnuku a ngāi Māori ki ngā tāone. Ka whakawhenumihia a ngāi Māori ki ngā takiwā i uaua ai te kōrero me te ako a te tamariki i te reo. Ka riro ko te reo Pākehā hei reo matua, ā, ka whakatipuria mai ngā tamariki Māori hei tamariki kōrero Pākehā.

1951

Ka tīmata te Whare Wānanga o Tāmakimakaurau ki te whakaako i te reo Māori

Ka whakaūngia anō e te Māngai o te Whare Pāremata, e Matthew H. Oram te whakatau a Māngai Lang i te tau 1913, arā, me kōrero Pākehā ngā mema Māori i te Whare. Ka whakamāmātia te ture i ngā tau 1960 e āhei ai ngā mema Māori kia paku te kōrero Māori, me te whakapākehātanga e hāngai ana i taua wā tonu. Ka tīmata te Whare Wānanga o Tāmakimakaurau ki te whakaako i te reo Māori.

Ka whānau mai te Rōpū Wāhine Māori Toko i te Ora.

1952

He kiriata i kaha tohea a Broken barrier, ko tōna kaupapa ko te aroha o tētahi tāne Pākehā ki tētahi wahine Māori. Ahakoa he tohu nō te whakawhanaunga ā-iwi te moe tangata o iwi kē, nā konei ka kaha ake te whakamahinga o te reo Ingarihi i roto i ngā kāinga Māori.

1953

26% te nui o ngā tamariki Māori e kōrero Māori ana.

1957

Ka tāngia te putanga tuaono o te papakupu Wiremu; he arotakenga nui. Ko ngā kaiarotake, ko (Jock) McEwen, ko Tā Apirana Ngata (i mua mai i tōna matenga, i te tau 1950) te Heamana; ko M.R. Jones te Heamana tuarua, ko J.M. McEwen te Hēkeretari, me ngā mema e whai ake nei, ko Messrs William Cooper rātou ko Raniera Kingi, ko Pei te H. Jones, ko H. U. Marumaru, ko Rongowhakaata Halbert, ko Rangi Royal, ko Eru Pou W. T. Ngata, ko Minita Canon Te Anga Kaa, ko Minita P. Temuera, ko Bruce Biggs, ko Keepa Ehau, ko A. Morris Jones, ko Minita. J. G. Laughton, ko Morris Jones.

1960

Ka puta te Hunn Report e whakamārama mai ana he taonga te reo nō te ao tawhito, ka nui hoki tōna aro ki te rerekētanga taumata mātauranga o ngāi Māori i a ngāi Pākehā. Kīhai hoki ngā kaupapa here i aro ki te 'kotahitanga.' (Mai i te tau 1900 ki te tau 1960, ka heke te nuinga o ngāi Māori e kōrero ana i te reo, i te 95% ki te 25%).

Ka tīmata te Kāpeka Whakaputanga mō Te Tari Kura ki te whakaputa i ngā pukapuka reo Māori ki ngā kura e whakaakona ana te reo Māori.

Nō te 1 o Hune puta ai te pāhotanga pouaka whakaata tuatahi ki Aotearoa nei. Ka hōrapa ki te motu, ko te reo matua ko te reo Pākehā mō ngā tau maha, haere ake nei.

Ka whakatenatenatia ngā mātua Māori e ngā kaitautoko i ngā kura kōhungahunga kia kōrerotia te reo Pākehā ki ā rātou tamariki, e rite ai rātou ki te haere ki te kura.

1961

Ka tīmata te whakatairanga mā runga pouaka whakaata i roto katoa i te reo Pākehā. Ka hua mai te pouaka whakaata ki roto o Pōneke me Ōtautahi.

1962

Ka tīmata ngā pāhotanga kawe pūrongo. I mua i tēnei, ko ngā pūrongo BBC me ngā whakatau a te kāwanatanga noa iho ka pānuitia. Nā te whakatūnga o te pāhotanga pūrongo me te NZBC i pēnei ai ngā panonitanga. Ka pāhotia ake ngā karere ki te reo Pākehā anake, ka whai mai ko ētahi reo irirangi, whai muri mai ka rangona te reo Māori ki ngā pāhotanga ā-motu, ahakoa iti. Ka rewa te pouaka whakaata ki roto o Otepoti.

Ka whakakorea te Ture Tāmi Tohunga.

1963

Ka kitea i roto i te Rīpoata a Currie e tika ana kia arotakengia ngā take e hinga nei ngā tamariki Māori i roto i ngā kura, me te tahuri hoki o te aro ki ētahi atu huarahi hei whāinga mā rātou.

Ka pāhotia te pānui 'Te Reo o te Māori' ki te irirangi (te Kaupapa ā-Motu i taua wā).

1965

Ka pau ngā tārua katoa o te Papakupu Wiremu. Ko tīmata ngā mahi a te komiti mō Te Tari mō Ngā Kura ki te tārai i te putanga hou, ā nāwai rā, ka oti, 499 ngā whakatikatika. Ko te kōrero a te heamana o taua komiti, a G. A. Kelly: 'E pāpouri ana nā te mea, i te whitinga o te Tari Perehi a Te Kāwanatanga ki wāhi kē, ka tutengia ngā poraka tā o te pukapuka, me te aha, ka noho marara ētahi o ngā kupu o ngā poraka tā i muri. Nā tēnei, nā te kore kaimahi reo Māori i reira hei whakatikatika, ka tau te whakaaro a te Kaiperehi Matua kia tukuna kētia mā ngā mema o te komiti whāiti e tapitapi ngā kupu.

Ka rangona te reo Māori ki te pānui waiata i whakarewangia i te tau 1965, ko Songs of their forefathers.

Ka tīmata ngā whakataetae Korimako hei whakahau i ngā ākonga Māori kei ngā kura tuarua ki te kōrero tika i te reo Pākehā. I ngā tau i muri mai ka tāpirihia te reo Māori, me ngā wāhanga teina-tuakana i roto i ngā whakataetae, hei whakahōnore i a: Pei Te Hurinui Jones, he rangatira no Waikato; Te Rāwhiti Ihaka, tohunga whaikōrero, kaiako ki te Kura o Hato Tipene; Sir Turi Carroll, rangatira nō Ngāti Kahungunu. I te tau 1987, ka tapaina ngā whakataetae nei ki Ngā Whakataetae mō Ngā Manu Kōrero o Ngā Kura Tuarua; e mōhiotia nei ko Ngā Manu Kōrero.

1969

Ka tāngia e Bruce Biggs tāna pukapuka Let's learn Maori: a guide to the study of the Maori language (Reed).

1970

Ka whakatakotoria e Ngā Tamatoa me te Rōpū Reo Māori tā rātou take, kia whakaurua atu te reo Māori ki roto ki ngā kura.

Nā te putanga tuawhitu mō te papakupu a Wiremu, i hua ake ai a 'Pupuri Rā' i te tau 1970, he raupapa pānui toi whakaari.

1971

Ka puta te pūrongo a Te Komiti Tohutohu ā-Motu mō Ngā Kūra Māori, kia whānui ake te titiro ki te ako tikanga rua.

Ka tāngia te putanga tuawhitu o te papakupu a Wiremu.

Ka piki te taupori Māori ki te 10%, 289,887 tāngata o roto i te 2,862,630.

1972

Ka whakatakotoria e Hana Jackson o te rōpū Ngā Tamatoa, rāua ko Lee Smith o te Hōhaieti o Te Reo Māori te petihana reo Māori ki mua i te aroaro o te whare Pāremata, i waitohungia e ngā tāngata 30,000. E karanga ana te petihana kia whai mana te reo Māori ki roto ki ngā kura.

Ko Rawiri Paratene te kaiwhakahaere o te Rōpū Tauira Māori, ka mutu ko te ia o tana kōrero ko te whakamana i te petihana. Whai atu i a ia ka tuku a Hana Te Hemara Jackson o Ngā Tamatoa i te petihana ki ngā māngai pāremata a Whetū Tirikātene-Sullivan rāua ko Matiu Rata. TVNZ Television New Zealand
 

Ka manatōpūtia a Te Matatini i te tau 1972 kia whakatipu, kia whakawhanake, kia tiaki i ngā mahi a Tānerore. Ka toa ko Te Waihīrere.

1973

Ka huri a Richard Benton me tōna ohu i te Ika-a-Māui. 6,470 te nui o ngā whānau i uia e rātou. Hui katoa, 6,916 ngā kāinga i whai wāhi mai ki te uiui, e whakaputa ana i ō rātou mōhiotanga ki te reo Māori, ōna horopaki, ō rātou whakaaro me ngā wheako e hāngai pū ana ki te reo Māori. Nā ēnei uiuinga i hua mai ai te rangahau e rongonuitia nei, ko te NZCER sociolinguistic survey for Māori language use. Ko ngā kitenga e whakaatu ana e tāmatemate ana te reo Māori, ā, e tata mai ana tōna ngaronga. E ai ki te titiro atu me panoni ētahi āhuatanga e ora mai anō ai te reo Māori mō ngā reanga o muri mai.

Ka whakaakona ngā kaupapa Māori ki roto i ngā Whare Takiura e whitu.

1974

Ka whakatūria e te Kāwanatanga tuatoru o Te Rōpū Reipa he kaupapa whakaako mō ngā kaiako e matatau ana ki te kōrero Māori.

Ka puta te whakaaturanga e mōhiotia nei ko Uenuku ki te reo Māori.

Ka tuhi a Minita Kingi Ihaka ki te niupepa o te Auckland Star ki te tono kia rahi ake ngā pānui reo Māori i te pouaka whakaata.

Ka puta te hōtaka reo Pākehā Tangata whenua, ko Barry Barclay te kaiwhakahaere, ko Michael King te kaiwhakataki.

1975

Ka tū te wiki tuatahi mō Te Wiki o te Reo Māori.

Ka whakapūmautia Te Ture mō Te Tiriti o Waitangi kia arotakengia e Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi ngā kerēme hou.

Ka toa Te Roopu Manutaki i te whakataetae tuatoru mō Te Matatini i tū rā ki te rohe o Whangārei.

Ka rewa te hongere tuarua i te pouaka whakaata.

Ka tū te hīkoi mō ngā whenua ki te Whare Pāremata, nā Kahurangi Whina Cooper i ārahi.

Iti iho i te 5% o te hunga tamariki Māori e kōrero ana i te reo Māori.

Ka whakarewangia e Ngāti Raukawa, Ngāti Toa me Te Atiawa te kaupapa o Whakatupuranga Rua Māno, he kaupapa whakawhanake ā-iwi, ā, ko tētahi o ngā aronga matua ko te reo Māori.

Ka whakarewangia (i ngā tau 1970) ngā ratonga kaupapa whakaako i te Māoritanga mō ngā kaiako e ako tonu ana, me ngā tāngata matatau ki te kōrero Māori. Ka whakatūria he tūranga motuhake mō ngā kaiako hanga rauemi hei kaiārahi tohutohu ki ngā kura mō ngā kaupapa reo Māori, me ōna tikanga. Ka whakatūria ngā kaiārahi Māori ki roto i ngā kura tuarua.

1976

Ka whakatakoto te heamana o Te Kaunihera Māori o Aotearoa, a Graham Latimer, i tētahi tāpaetanga mō te Pire Pāho, kia whakarewaina ake he raupapa pānui iti mō te iwi Māori me ngā iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa, arā, he pānui whakaako e rima meneti nei te roa mō ngāi Māori, me tētahi teihana reo irirangi Māori hoki.

1978

Ko te Kura o Rūātoki te kura reo-rua tuatahi i Aotearoa.

Ka whakatakotoria he petihana e te Rōpū Reo Māori e tono ana kia whakatūria he tari whakaputa pānui Māori ki roto o te Kāporeihana Pāpāho o Aotearoa. E tono ana te petihana kia kitea ngā kaupapa Māori i te pouaka whakaata, mā te whakatū tari waihanga pānui ki Te Reo Tātaki, hei whakarewa, hei hanga pānui Māori hoki. Ko tētahi o ngā mahi mā te tari i tonoa rā, he pāho pānui kawe pūrongo reo Māori, he whakarite tikanga hoki e kitea ai ngā āhuatanga Māori i roto i ngā pāhotanga.

1979

Ka whānau mai a Te Ataarangi, he kaupapa whakatō i te reo ki roto i te reanga mātua.

Kīhai a Te Ringa Mangu Dun Mihaka i whakaaetia kia kōrero Māori ki roto i te kōti. Ka takoto te kēhi ki mua i te aroaro o te Kōti Pīra, engari auare ake. Nō muri ka āta tirohia tēnei āhua i te whakawākanga a Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi i te take mō te reo Māori, i te tau 1985.

Ka puta ngā kitenga o te Kaupapa Rangahau mō ngā Reo ā-Iwi (tirohia te tau 1973).

Ka kitea ētahi whakarāpopototanga hōtaka, me ngā pānui whakamārama whai tāraro reo Māori, reo Pākehā hoki, mō Te Wiki o te Reo Māori.

1980

I te wā o Te Wiki o te Reo Māori, i whakahaeretia he hīkoi, ko te kaupapa he tono kia taurite te mana o te reo Māori ki te reo Pākehā.

Ka whānau mai te raupapa pānui o Koha. Ka whakaaturia tae noa mai ki te tau 1985.

Ka whānau mai ngā hōtaka whakaako reo i ngā tau 1980; ko Kōrero mai me te reo.

1981

Ka hua mai te petihana e mea ana me reo whai mana ā-ture te reo Māori. I waitohungia te petihana e ngā tāngata 2,500.

Ka tau te take a Te Hui Whakatauira mō ngā Kaiārahi Māori kia whakatūria te Kōhanga reo tuatahi hei rongoā mō te tāmatenga o te reo Māori.

Ka whakatuwheratia a Te Wānanga o Raukawa ki Otaki i te tau 1981, e Te Atiawa, e Ngāti Raukawa me Ngāti Toa Rangatira.

He tokomaha ngāi Pākehā e aro atu ana ki ngā kōrero whakawhanaunga ā-iwi, tae atu ki te reo Māori, i runga i ngā porotēhi mō te haerenga o te kapa whutupōro Piringa Pāka ki Aotearoa.

Ka tāngia te pukapuka a Bruce Biggs, Complete English-Māori, nā Oxford University Press.

Nā te hangarau rorohiko ka hurihia te rārangi kupu o te Wiremu, e kitea ai he kupu kīhai i tino whakamahia i mua. Kāhore he tohutō o te pukapuka hou, arā, i tāruatia ngā oropuare. Kei tana kupu whakataki ka puta te kōrero a Ahorangi Biggs, 'Ko tēnei mea te rangahau i te reo Māori kāore e whāiti noa mai ki Aotearoa. Kua puta ētahi rangahau Kairangi i Te Whare Wānanga o Harvard, i ngā Whare Wānanga o Karepōnia, o Hawaii me Tāmakimakaurau nei'.

Ka piki te nui o te taupori Māori ki te 12.2% o roto i te taupori whānui - 385,221 o roto i te taupori 3,143,307.

Ko ‘Te Piriti’ te waiata tuatahi i te reo Māori i tae ki te rārangi waiata matua o Aotearoa. Ko Deane Waretini te kaiwaiata, i tuhia e te uri a Waretini, a George Tait, kaumatua o Te Arawa. Ko te rangi e hāngai ana ki te waiata Itariana o 1965, arā, a ‘Silenzi,’ arā, ko ngā kupu e hāngai ana ki te hangaia mai o te piriti o Mangere, he hono i ngā tapanga Māori me ngā tapanga Pākehā.

1982

Ka tuwhera te Kōhanga Reo tuatahi ki Wainuiomata.

He whakamārama: a full self-help course in Māori he mea whakaputa e John Foster, nā Tā Peter Tapsell ngā kōrero whakataki i tuhi.

Nō te tau 1982 i te wā o Te Wiki o te reo Māori, ka kohi pūrongo a Derek Fox. Ka pāhotia ki te reo Māori mō te rua meneti, i mua tonu i ngā pūrongo matua o te motu i te ono karaka, i te hongere tuatahi.

1983

Ka tīmata te pāho o te reo irirangi reo Māori tuatahi, arā, ko Te Reo o Pōneke. He kaupapa tēnei nā Ngā Kaiwhakapūmau, ā, he whakamātautau noa i te tuatahi, mea rawa ake ka noho tūturu te teihana, ka kīia ko Te Upoko o te Ika.  

Ka tīmata te pāho o Te karere. Ko ngā kaiwhakataki ko Derek Fox rāua ko Whai Ngata.

1984

Ka tīmata te kī 'Kia ora' atu te kaiwhakautu waea nei, a Naida Glavish ki te hunga waea mai ki a ia. Ko te whakatau a tōna kaiwhakahere ki a ia, me mihi te marea ki te reo Pākehā, engari kāore ia i whakarongo. Ko te take tērā i whakahekea ai tōna tūranga. Ka tautohetohe te motu katoa mō tēnei take. Āhua nui tonu kāore i whakaae ki tā te wahine nei me āna mihi, engari i reira anō te hunga e tautoko ana i ngā mihi Māori. Ka waea mai ētahi me te hiahia kōrero ki te 'wahine kia ora'; Ka mihimihi ngā kaihautū rererangi ki ngā pāhihi ki te reo Māori. Nā te whakahē a Pirimia Robert Muldoon ka hoki a Glavish ki tana tūranga mahi o mua. Nāwai rā, ka whakapikia ia ki tētahi tūranga i te tari waea ki tāwāhi, ki reira mihi anō ai i āna mihi ki te hunga e waea mai ana i tāwāhi.

Ka whakatuwheratia Te Wānanga o Aotearoa ki te Kuratini o Waipā, ki roto o Te Awamutu.

Ka tāngia te Reed dictionary of modern Māori (te putanga tuawhā) nā Peter M. Ryan.

I eke a ‘Poi E’ ki te waiata tuatahi o te rārangi waiata o Aotearoa. I tuhia e Dalvanius Prime (Ngaa Rauru, Ngāti Ruanui, Te Pakakohi, Tainui, Ngāpuhi, Ngāti Tūwharetoa me Ngāi Tahu) me Ngoi Pewhairangi (Ngāti Porou me Ngāti Koi (Hauraki)) i waiatahia e te kapa o Pātea Māori Club. Ka puta anō te waiata nei i te tau 2010 i te putanga o te kiriata a Taika Waititi, arā, a Boy.

1985

Ka tuwhera te kura kaupapa Māori tuatahi ki Hoani Waititi Marae. Ko te take, he whāngai tonu i te reo ki ngā tamariki e puta mai ana i ngā Kōhanga Reo.

Ka whakatakotoria e te rōpū e kīa nei ko Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo Māori te Kerēme WAI11 mō te Reo Māori ki mua i te aroaro o Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi. E rua ngā ingoa i te kerēme, ko te heamana o te rōpū o Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo, ko Huirangi Waikerepuru, me te ingoa o tana rōpū. Nā konei ka hua mai te Ture mō Te Reo Māori 1987.

Ka āhei ngā mema Pāremata ki te kōrero i te reo Pākehā me te reo Māori hoki i raro i ngā ture o te whare Pāremata.

Ka ngana te Kaunihera Māori kia mau i a rātou te raihana pouaka whakaata tuatoru, mō te rōpū pāho a Te Kaunihera, mō Aotearoa Broadcasting Systems, engari auare ake.

Ka pāhotia te kiriata The makutu on Mrs Jones ki te pouaka whakaata – ko Larry Parr te ringatohu.

1986

Ka tāngia te pūrongo mō Te Kerēme Reo Māori (WAI11) e Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi. E mea ana te pūrongo, he taonga te reo, e mana ana i roto i te upoko tuarua o te Tiriti o Waitangi, ā, e tono hoki ana kia whai mana i roto i te ture, e āhei ai te kōrero i te reo Māori ki roto i ngā kōti. Ka tūtohu hoki te Rōpū kia whakatūngia tētahi rōpū tautiaki i roto i tētahi ture, hei manaaki, hei atawhai hoki i te whakamahinga o te reo Māori.

Ka whakatūria e Whai Ngata te wāhanga Māori o TVNZ.

Ka tohua he kaiārahi reo hei tautoko i ngā raukura kōhanga reo e puta atu ana i ngā kura.

Ka pāhotia te hōtaka Ngā take e TVNZ, he hōtaka 10 meneti te roa, he kawe pūrongo mō ngā take o te wā.

1987

Ka whānau mai a Waka Huia, he pānui nā TVNZ. He hōtaka kotahi hāora te reo, kei roto katoa i te reo Māori.

Ka whakamanatia te Ture mō Te Reo Māori ki te whare Pāremata, ā, ka whakamanaia te reo Māori hei reo mana ā-ture.

Ka whakatūria Te Taura Whiri i te Reo Māori hei Kōmihana mō te reo Māori. Ko Tīmoti Karetu te Kaikōmihana matua, ko tāna he whakakotahi i ngā mahi whakahaere katoa. Ko ngā Kaikōmihana ko Tā Kingi Matutaera Ihaka rātou ko Koro Wētere, ko Kāterina Te Heikōkō Mataira, ko Ānita Moke, ko Ray Harlow.

Ka whakatūria Te Kōhanga Reo National Trust.

Nā ngā whakamātautau pāho kaupapa Māori ka whānau mai a Te Upoko o te Ika, Te Reo Irirangi o Ngāti Porou, Te Reo Irirangi o Tautoko, Te Reo Irirangi o Kahungunu, me Te Reo Irirangi o Te Arawa.

1988

Ko te 'Whakapuaki o Matawaia' tētahi karanga nā ngā hapori kura reo-rua kia tū he uepū Māori motuhake whai mana i raro i te ture, kia whai mana hoki ngā whakahaere Māori i roto i te pūnaha kura.

1989

Ka whakamanaia te Kura Kaupapa Māori hei kaupapa mātauranga i raro i te Ture Mātauranga. Kei te wāhanga (s61(3)) o te Ture te kī, me kite he wāhanga o ngā kawa o ngā kura e mea ana 'ka whāia he hātepe kia tohutohutia ngā tamariki e hiahia ana, ki ngā tikanga Māori me te reo Māori.

Ka hangaia mai e Te Taura Whiri tā rātou kaupapa arotake hei whakamātau ake i te pakari o te hunga e ako tonu ana, ka whakahāngaitia ki te reo Māori. Ka hua mai he tahua utu i te pakari o te reo Māori i roto ngā Tari Kāwanatanga, ā, mā Te Taura Whiri tonu e kawe ngā whakamātautau. Ka hangaia e Te Taura Whiri he kupu motuhake mō ngā āhuatanga hauora, hākinakina hoki, me ētahi atu āhuatanga o te ao o nāianei.

Ka tīmata te take rawa pāpāho, ā, ka rangona e te Kōti Teitei i te tau 1991, ā, ka tau rā anō ki mua i te Privy Council i Ingarangi i te tau 1993, He take tēnei i aukati i te whakawhitinga o ngā rawa pāpāho a te kāwanatanga ki ana kāporeihana pouaka whakaata arumoni hou, kia pūmau rā anō te te tiaki, te pāpāho hoki i te reo Māori.

Ka tau te kōrero a Te Uniana Kaikawe Kōrero mō Aotearoa kia kaua ōna mema e whakamahi i ngā kupu kikorua Pākehā (te ‘s’) mō ngā kupu Māori.

Ka whai Te Reo Tātaki kia eke te 10% o ngā kaupapa i ngā hongere e rua, he kaupapa reo Māori. Nā tēnei i piki ai te hunga kaimahi Māori ki te 10%.

1990

Ka whakahē te Karauna ki ngā kerēme ki ngā iarere, ā, ka whakamanaia tana Ture hou i te tau 1989 hei hoko i ngā raihana katoa mō te moni. I kī te hunga kerēme he taonga ngā iarere pāho, ahakoa kāore anō kia kitea i te tau 1840, i reira tonu, ā, ka tautokona te kerēme e Te Rōpū Whakamana. Ka kapi katoa ngā iarere i te Upoko 2 o te Tiriti. Ka rāhuitia e te kāwanatanga he iarere pāpāho FM āhua ngoikore, hei whakamahinga mā ngā reo irirangi Māori i te tau 1991.

Ka whakatikaina te Ture Mātauranga, kia whai mana ngā wānanga Māori hei whare mātauranga, ā, ka āhei hoki te Minita mō Te Mātauranga te tautuhi i tētahi kura kāwanatanga hei kura kaupapa Māori.

2,500 ngā kupu hou kua puta i Te Taura Whiri mai i te tau 1987. Ka tāia e Te Taura Whiri i te Reo Māori te puka rau kupu tuatahi ko Ngā kupu hou.

Hei tā te Kaiwhakawā Mana Tuarua o te Pāremata kāre ngā Minita e āhei ki te tuku kupu Pākehā, ina kōrero Māori ana rātou.

1991

Hei tā te Kautetanga, 435,618 tāngata te nui o te taupori Māori.

Ka whakatakotoria te Kerēme WAI262 ki mua i te aroaro o Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi. Ko te kaupapa o te kerēme he titiro ki te ahurea Māori, te tuakiritanga me te mātauranga Māori ki roto i te ture, me ngā kaupapa here a te kāwanatanga i roto i ōna tū mahi katoa. E pā ana te kerēme ki te mana mō te mātauranga Māori, ki ngā mahi toi pērā i te haka me te waiata, ki ngā tamariki a Tāne, me te taiao nāna hoki i hua mai ai te ahurea Māori.

Te Ture Whakatika i te Reo Maori 1991 i huri ai te ingoa o Te Komihana Mo Te Reo Maori ki Te Taura Whiri i te Reo Māori.

1992

Ka tāngia e Te Tāhuhu o te Mātauranga Te Marautanga o Aotearoa (1992).

Ka Te matatiki: ngā kupu hou a Te Taura Whiri nā Te Taura Whiri i te Reo Māori Te Whanganui-a-Tara, Aotearoa, 1992. Ka tāia Te Matatiki: ngā kupu hou a Te Taura Whiri nā Te Taura Whiri i te Reo Māori, Te Whanganui-a-Tara, Aotearoa, 1992. Ko tā te pukapuka he whakahau i ngā kupu hou i hangaia e rātou nō tā rātou tīmatanga.

Ka ora tonu te reo Māori hei reo kōrero. E ai ki tētahi pūrongo, 58% o ngāi tauiwi, 89% o ngāi Māori e whakaae ana ka ora te reo Māori hei reo kōrero.

Ka tuwhera Te Wānanga o Awanuiārangi, ka whai mana ki te whakaako i ngā tohu Kairangi, he tuatahitanga tēnei.

1993

Ka whānau mai te umanga tuku pūtea e kīa nei ko Te Māngai Pāho, hei whakatairanga ake i te reo Māori me te ahurea Māori, i muri i ngā kōkiri a Te Kaunihera Māori o Aotearoa me Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo.

1994

Kua nui atu ngā kōhanga reo (819) i ngā kindergarten, pūtahi kōhungahunga hoki. Neke atu i te 14,000 ngā mokopuna o roto, ko ngā mokopuna i ngā Kōhanga Reo kotahi haurua o taua rahi.

Ka whakapae a Derek Fox 'o ngā hāora pāpāho, he iti iho i te 1% ngā kaupapa Māori kei te pouaka whakaata.'

Ka tāngia e Learning Media Te Papakupu a Ngata, H. M. (1993). He papakupu reo Māori, reo Pākehā hoki.

Ka kitea te reo Māori ki roto i ngā Uruwhenua o Aotearoa, ā, ki runga hoki i te Kōpaki mai i te tau 2009.

Ka mutu ngā ratonga ā-rohe o Aotearoa Māori Radio Trust, he teihana i tīmataria i te tau 1989.

Ka tīmata te ratonga tuku pūtea, Te Reo Whakapuaki Irirangi (Te Māngai Pāho) ki te tautoko i te reo me ngā tikanga ki roto i ngā mahi pāho. 20 ngā reo irirangi ā-iwi ka tautokona ā-pūteatia e Te Māngai Pāho.

E ai ki tētahi pūrongo, 10,000 tāngata e matatau ana ki te kōrero Māori.

Ka tāngia e Te Taura Whiri āna tikanga kārawarawa ā-tuhi e whakamārama ana i ngā tikanga tuhi.

1995

Ka tāngia He kupu arotake: he rārangi kupu mō ngā kaiarotake mātauranga, nā Ian Cormack i whakaemi, e Te Tari Arotake Mātauranga.

Ka tāngia te papakupu The Reed dictionary of modern Māori (Ryan P.), nā Reed i tā.

Ka whakatauhia e Gavin Ellis, te etitā o te niupepa nui rawa o te motu, Te hērora o Niu Tīreni, kia kaua rawa ngā kupu kikorua e whakamahia mō ngā kupu Māori.

Ka tāngia e Te Taura Whiri i te Reo Māori te papakupu Te Matatiki: Ngā kupu o Te Ao Hou.

Ka whānau mai te ratonga kawe pūrongo ā-motu, a Ruia Mai.

Ka whakanuia He Taonga Te Reo (Te Tau o te Reo Māori). I te otinga o te kaupapa nei ka whakatūhia he Hui Taumata Reo Māori ki Te Whanganui a Tara.

1996

Ka tāpae aukati Te Kaunihera Māori me Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo ki te Kōti Matua, hei ārai i te hoko o ngā whatunga irirangi ZB/ZM o RNZ, i mua i te whakatinanatanga o ngā tikanga tautiaki i te reo i whakarārangitia e te Karauna i mua i te Kōti Tiketike o Ingarangi. Nā konei ka whakaaetia kia tū tētahi rōpū mahi tahi, ko te iwi Māori me te Karauna kei roto, mō te reo irirangi me te pouaka whakaata. Ko te whāinga kia kitea he ara whakamua e whakaaetia ana, ā, e rua ngā pūrongo i puta i roto i te tau. Engari i tahuri ohorere te Karauna me te Māngai Pāho ki te tuku kirimana ki te ao pāho kia whakatūria he pouaka whakaata whakamātautau, i te iarere UHF, i Tāmakimakaurau, mō te utu ngāwari. Ko te ingoa ko Aotearoa Television Network, ā, ka haere hei whakamātautau atu i te marama o Mei ki Oketopa 1996, ā, ka haere hei kaupapa ā-rohe mō Tāmaki taea noatia te Pēpuere 1997. Ka kitea ētahi mahi ātaahua i runga, he pānui reo Māori, me te hihiri o tana tira kaimahi, engari ka raru te taha whakahaere. Kāore i whakaaetia te kōkiri aukati ki te hoko o ngā whatunga ZB/ZM e te Kōti Pīra.

I roto i ngā whakawhitiwhiti kōrero ki te iwi nui tonu i 1997, ka rangona ngā whakaaro tautoko i tētahi ratonga pouaka whakaata ā-motu motuhake.

14.5% te rahi o te taupori Māori i roto i te taupori whānui – 523,731 i roto i te 3,618,303 tāngata.

Ka puta te puka tatauranga ki te reo Māori. Ko te wā tuatahi tēnei, ka tukuna te pātai ‘ko tēhea tō reo kōrero nei koe ia rā, mō ngā āhuatanga katoa?’, ko te reo Māori tētahi o aua kōwhiringa.

1997

E whakaae ana te Kāhui Minita he haepapa nui tō te Karauna me ngāi Māori i raro i te Tiriti o Waitangi ki te whai i ngā āhuatanga, me ngā huarahi katoa e ora rawa ai te reo Māori.

I tēnei tau, hokika whakaputaina ngā pukapuka nei:

Mataira, K. (Ed.) (1997). A modern Māori picture dictionary: He papakupu whakaahua mō te reo Māori. Auckland, New Zealand: Oxford University Press.

The Reed reference grammar of Māori, nā Winifred Bauer, nā Reed Publishing.

54 ngā kura kaupapa Māori, e toru ngā wānanga Māori. Neke atu i te 32,000 ngā tauira Māori e whai ana i te kaupapa Mātauranga, ā, 55,399 ngā tauira e ako ana i te reo Māori. Hui katoa, 675 ngā Kōhanga Reo e whanake tonu ana, ā, kei tōna 13,505 te tokomaha o ngā tamariki.

Ka puta te kī a te Kāwanatanga ka wehea tētahi pūtea kia tū he pouaka whakaata Māori ka whakanui ake hoki te tahua pūtea ki Te Māngai Pāho.

Ka whakatauria e te Kaikōrero a te Pāremata, e Doug L. Kidd, ka āhei ngā mema pāremata ki te kōrero i te reo mēnā e hiahia ana, engari me whai kaiwhakamāori ā-waha ia.

1998

Ka pānuitia e Ahorangi Whatarangi Winiata, nō Te Wānanga o Raukawa, ka whakakāhoretia te Tominiana e Te Wānanga o Raukawa, i roto i āna mahi whakatairanga, nā te whakatau a te niupepa kia whakaurua te pūriki 's' ki ngā kupu Māori. Ko te whakautu a te etita, a Richard Long: 'E hē ana koutou i tā koutou e whakapono nei, e rite ana ngā kupu kikorua Māori o roto i ngā rerenga Pākehā, ki ngā kupu kikotahi.’ Ko te whakamutunga tēnei o te pakanga kupu kikorua nei – i roto i ngā tau e rua e haere ake nei, ka whai ngā niupepa matua nei i te tauira Māori.

He mea urupare e te Karauna te tahua pūtea $15 miriona nei i tētahi kēhi hou, arā, ko te kēhi iarere (te kerēme 3G – nā Rangiaho Everton). Ka wikitōria a ngāi Māori i te kerēme WAI776 ki mua i Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi (Te Taraipiunara) i te tau 1999. Nā tētahi o ngā mema whakahē, a Tiati Savage i whakatau he hēnga tēnei nā te Karauna ki te whakahaumanu i te reo Māori. Ko tāna i whakapae ai kia kaua a ngāi Māori e whiri i te take tūāwhiorangi hei taonga, engari kē kia utua pea e te Karauna he wāhanga o ngā pūtea i te hokonga atu o te 3G, he tata ki te $100 miriona te wāriu, hei whakahaumanu i te reo Māori. Nā whai anō, ka tauākitia te Karauna he $15 miriona hei mea urupare i te whakataunga a te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi mō te kēhi tūāwhiorangi. Me te aha ka puta te tauha pūtea Mā te Reo.

Ka whakatau te Kāwanatanga ka rohea he pūtea $15 miriona hei tautoko i ngā kaupapa whakawhanake i te reo i ngā hapori Māori – ko te tahua pūtea Mā te Reo tērā.

Ko Te Reo Tupu: he mātāpunenga reo Māori, reo Pākehā hoki, ka hangaia mai he kōpae pānui e ngā ētitā, e M.C Gough rāua ko Karaitiana Taiuru.

1999

Ka pānuitia e te Kāwanatanga ōna whāinga me ngā tikanga aromātai i te Rautaki Reo Māori. Ko ngā whāinga:

  • Kia whakapikia ake te hunga mōhio ki te reo mā te titiro whānui ki ngā huarahi ako i te reo Māori;
  • Kia whakapikia ake ngā taumata reo mō te hunga kōrero Māori; te pānui, te tuhi hoki i te reo Māori;
  • Kia whakawhānui ake i ngā āheinga kōrero Māori mā te whakanui ake i ngā horopaki kōrero Māori;
  • Kia whakahohorotia te whanaketanga o te reo Māori, e kaha ake ai te kōrerotanga o te reo Māori i roto i ngā tū mahi katoa;
  • Kia whakatōkia he waiaro papai ki roto ki a ngāi Māori me tauiwi, kia mārama ki nga āhuatanga me ngā painga o te reo Māori, e whai mana ai ngā reo e rua huri noa i Aotearoa.

Ka pāhotia te hōtaka reo Māori Tumeke i runga i a TV4. Ko Matai Smith, rātou ko Te Hamua Nikora, ko Reikura Morgan, ko Pirihira Hollings, ko Quinton Hita ngā kaikawe kōrero. I panonihia te ingoa o te hōtaka ki Pūkana, ā, ka hūnuku te raupapa pānui ki TV3 pāho ai i te tau 2000.

Ka whakatauhia e Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi ka taea te manaaki, te whakatairanga hoki i te reo Māori hoki mā roto mai i ngā iarere (arā, ko WAI776).

Ka tīmata tētahi kaiwhakawhiti reo Māori ā-kirimana ki te whakawhiti i ngā kōrero o te whare Pāremata.

Ka tāngia e Te Taura Whiri te pukapuka He kohinga kīwaha (Reed).

Ka waiatatia e Hinewehi Mohi te Waiata ā-motu i te Kapu Whutupōro o te Ao ki Twickenham, Ingarangi.

Ka mutu te tūranga o Timoti Kāretu hei Kaikōmihana Matua mō Te Reo Māori, 12 tau ia e noho ana ki tērā tūranga. Ka wehea ngā rōpu whakahaere me te Poari, ka hua mai he Poari, ka whakatūria he tūranga kaikōmihana, he tumuaki hoki. Ko Holden Hohaia te Pou Whakahaere tārewa. Ko Tākuta Miria Simpson anake ka noho tonu mai o ngā kaikōmihana o mua. Ko ngā kaikōmihana hou, ko Waireti Tait-Rolleston, ko Ruka Broughton rātou ko Quinton Hita. Ko Tākuta Patu Hohepa te heamana, ka mutu ko Haami Piripi te Tumuaki.

2000

Ka tāia te putanga tuarima me te whakamautunga o Ngā Tāngata Taumata Rau. Neke atu i te tekau tau tēnei kohinga pukapuka e whakaouta ana i ngā rongorau reo Māori 500 neke atu nō te Dictionary of New Zealand biography. Koia nei te hautaka reo Māori nui rawa atu, i utua e te kāwanatanga, ā, e mōhiotia whānuitia ana mō te kounga me te whānui o te reo kua whakamahia.

Ka whakarewaina te ratonga whakamāori ā-waha ki te rūma o Māui Tikitiki-a-Taranga i te Whare Pāremata.

2001

Ka whakarewaina e te Minita Māori rāua ko te Minita mō ngā take Mātauranga, me Ngāti Tūwharetoa ētahi hui Taumata hei kōrero mō ngā take nui, ngā uauatanga me ngā huarahi anga whakamua. Ka tirohia anō te rautaki mō te mātauranga Māori, nā te kaupapa 'Māori Potential Approach', nā Te Puni Kōkiri i ārahi.

Ka puta te Tiro Whānui mō te Ora o te Reo 2001 e whakaatu ana 136,700 te nui o te hunga kōrero i te reo Māori. He rangahau waiaro ki te reo Māori tēnei, e whakaatu ana, 94% o ngāi Māori, 90% o tauiwi e whakapono he āhuatanga pai tā te Māori kōrero i tōna reo ki runga i ngā mārae, ki roto hoki i ngā kāinga. 60% o ngāi Maori (40% o tauiwi) e whakapono ana he pai tā te Māori kōrero i tōna reo ki ngā wāhi tūmatanui, ki ngā wāhi mahi hoki. 14 % te rahi o te taupori Māori – 526,281 i roto i te 3,737,277 tāngata.

Ka puta Te Aka, Māori-English dictionary and index, nā John Moorfield.

Ka puta te Māori reference grammar, nā Ray Harlow, he mea tā e Longman. Ka tāngia te putanga e Huia Publishers hei te 2015.

Ka whakarewaina e te Kāwanatanga he hongere Māori, he whakatikatika haere hoki i te tūāpapa i te taha o Te Awhiorangi, nō muri mai ka whakakorea te rōpū nei. Ka haere anō ngā whakawhitiwhiti a ngā rōpū kaikerēme, ngā rōpū Māori whai pānga me te kāwanatanga. Ka whakatūria tētahi Kareti Pōti, ko tāna, he mahi tahi me te Karauna kia whakaurungia he ture whakatū i tētahi teihana whakaata Maori.

Ka kati te Kāreti o Kuini Wikitōria.

Ka puta te pukapuka Q’s course in Māori, nā Quinton Hita i tuhi, nā Zak Waipara ngā pikitia i tā (Harper Collins).

Ka tautoko e te Māngai Pāho ngā reo irirangi ā-iwi 21.

2002

Ka arotakengia te Ture mō ngā Oati me ngā Whakapuakitanga 2002 kia whai wāhi ai te tuku i ngā oati me ngā whakapuakitanga ki te Reo Māori.

Ka puta te pūrongo a Te Taura Whiri i te Reo Māori ki te kāwanatanga e mea ana: 'Nā ngā ngoikoretanga o te tari kāwanatanga ki te aro pū ki te whanaketanga me te whakatinanatanga o te Mahere Reo Māori a te Kāwanatanga, i ngākau rua ai, i tautauā ai hoki ngā tari kāwanatanga. Nā tēnei āhuatanga i ruhi ai te mana o te reo Māori hei reo matua ki roto o Aotearoa.'

Ka whakatūria te tahua pūtea tautoko i te whanaketanga o te reo Māori ki ngā hapori.

Ka puta te kiriata, Te tangata whai rawa o Wēneti.

2003

Ka whakarewaina te Rautaki Reo Māori hou a te Kāwanatanga. Ko ngā whāinga me whakatutuki i mua i te tau 2028:

  • Kia mōhio te nuinga o ngāi Māori ki te kōrero i te reo Māori ki tētahi momo taumata, ngā pukenga whakarongo, ngā pukenga pānui me ngā pukenga tuhituhi hoki kia piki ki taumata kē.
  • Kia nui ake te kōrero i te reo Māori ki runga i ngā Marae, ki roto i ngā kāinga, me ētahi atu wāhi e tirohia ana.
  • Kia whai wāhi hoki a ngāi Māori, otirā te motu whānui, ki ngā kaupapa whai mātauranga teitei rawa atu.
  • Mā nga iwi, ngā hapū me ngā hapori te haepapa ārahi i ngā kaupapa whakarauora i te reo Māori.
  • Ka tautokona hoki ngā reo ā-iwi.

Ka tū te rauna tuatahi mō ngā whakamātautau reo. 17 tāngata ka whakamātauria, ā, e ono ka whakamātauria ki te whakamātautau mō Ngā Tari Kāwanatanga.

Ka mana te Ture mō Te Aratuku Whakaata Irirangi Māori ki te whare Pāremata, i whakatūria ai a Whakaata Māori.

Ko te whakarewanga o irirangi.net – e pāho mataora ana i ngā Reo Irirangi ā-Iwi

Ka whakahaeretia e Te Taura Whiri i te Reo Māori te Hui mō Ngā Reo Taketake tuawhitu mō Te Kāhui mō Ngā Reo Taketake ki Pōneke.

I muri i i te whakaaetanga a te Rūnanga o te Kāwanatanga, ka tāngia e Te Taura Whiri i te Reo Māori me Te Puni Kōkiri te Rautaki Reo Māori. Ko te pae tawhiti o tēnei Rautaki ko te anamata o te reo Māori, ko te whakarārangi hoki i ētahi whāinga nui e rima mō te reo Māori. Ka tohu hoki te Rautaki i ngā tūmomo mahi hei mahinga mā te kāwanatanga hei taunaki i ēnei whāinga nui. Ko te pūrongo a Te Taura Whiri ki te Pāremata e mea ana kāore anō kia whakapikia te pūtea ki a ia, mai i te tau 1987. I arotakengia e Te Ratonga Reo Māori o Te Taura Whiri te kounga o ngā pāhotanga, 10 hāora te roa, 40 ngā tuhinga ā-ringa, ā, 15 hoki ngā kiriata kōhukihuki a Te Māngai Pāho, ka pāhotia ki Whakaata Māori.

Ka mahi tahi Te Taura Whiri me Te Māngai Pāho, Te Ratonga Reo Māori me ētahi kaihanga kiriata motuhake ki te waihanga i ētahi tūtohu mō te kounga o te reo Māori.

2004

I te 29 o Poutūterangi i pāhō tuatahitia a Whakaata Māori, he reo Māori te nuinga o te ihirangi. He kaupapa tēnei e mātua kōkiri ana i te whakarauora o te reo Māori.

Ka tū ngā Tohu Reo Māori ki Poneke, i te 14 o Hepetema.

Ka whakapūmautia he tūranga kaiwhakamāori ā-waha, ā-kōnae ororongo, ā-tuhi hoki ki te whare Pāremata. E toru ngā kaimahi.

Ka whakatairangatia e Te Taura Whiri te kaupapa 'Give it a go, Kōrero Māori' hei kaupapa mō Te Wiki o te Reo Māori, 26 o Hurae ki te 1 o Akuhata, 2004.

Ka tīmata te kaupapa rangahau a MAONZE, ko tōna whāinga he titiro ki te whakahua o te reo Māori.

Ka tāngia te papakupu Te Reo Pāngarau: A Māori Language Dictionary of Mathematics, nā Ian Christensen, e te Tāhuhu o te Mātauranga.

Ko ngā mema mō te Poari Matua o Te Taura Whiri: Hana O'Regan rātou ko Iritana Tawhiwhirangi, ko Tākuta Patu Hohepa, ko Wayne Ngata, ko Ruakere Hond.

2005

Ka whakarewangia e Te Taura Whiri i te Reo Māori te paetukutuku pāhekoheko Kōrero Māori.

Ka whakamāoritia te pūnaha Windows me te Microsoft Office. I mahi tahi a Te Taura Whiri, Te Wānanga o Waikato me Microsoft hei whakaoti i te kaupapa.

Ka tāngia e Aotahi LTD tā rātou papakupu pakihi, Taking Care of Business: Business Terms in Aotearoa. He mea tuhi ki te reo Māori, ki te reo Pākehā anō hoki.

Ka mahi tahi Te Taura Whiri i te reo Māori, ki te Kōmihana Tika Tangata me Progressive Enterprises Ltd ki te hanga i ētahi rauemi reo Māori. Nā ngā hokomaha o Foodtown me Woolworths ngā rauemi Māori nei i tohatoha puta noa i Aotearoa, hei whakaaweawe i te iwi kia whakamātauria te kōrero Māori.

Ka kitea e te Heamana o Te Taura Whiri, e Tākuta Patu Hohepa, ētahi tohu pai: ‘Kua kitea i roto i te tau kua taha nei, e hōrapa haere ana te reo Māori ki te motu. E kitea ana a Matariki i roto i ngā hapori me ngā tari, he kaupapa hirahira. E whakamahia ana ngā kāri NZ Reo NZ Pride e te tini, e te mano tāngata e ngākaunui nei ki te hākinakina. Ko ngā kaipānui rongo kōrero auraki nei e whakamahi ana i te rerenga "kia ora" me te "pō marie" hei rerenga huataki, whakakapi hoki. Kua hōrapa ngā reo irirangi Māori me Whakaata Māori ki te motu. Rangona ai te Kāwana Tianara, te Pirimia, ngā Minita, ngā mema Pāremata, ngā rangatira hoki kei ngā hui nui e whakakotahi ana i te reo Māori me te reo Pākehā.’

2006

Ka puta tuihono te Dictionary of the Māori Language, nā Williams, (1957) ki te 'Electronic Text Centre' ki Te Whare Wānanga o Te Herenga Waka.

Ka tāngia e Huia Publishers te papakupu Tirohia, Kimihia: he papakupu ako i te reo Māori.

Ka whakaatu ētahi rangahau mō te hauora o te reo Māori me ngā waiaro ki te reo, nā Te Puni Kōkiri, kei te piki haere ngā pūkenga reo Māori, waihoki ngā whakaaro pai o te tangata mō te reo.

14% tonu te rahi o te taupori Māori – 565,329 i roto i te 4,027,947.

2007

Ka heke haere te nui o ngā Kōhanga Reo ki te 464 (i nui rawa i te tau 1993, 819 te nui).

Ka whakatūhia e ngā kaiārahi o ngā kura ā-iwi, te rōpū o Ngā Kura ā-Iwi, hei tautoko i ngā kura ā-iwi. Mai i te tau 2013, e 32 ngā kura ā-iwi.

2008

Ka tāngia e Te Taura Whiri te pukapuka, He Pātaka Kupu: Te Kai a Te Rangatira, he papakupu hou, tōna 12,000 te nui o ngā kupu matua. Hui katoa, he paku iho i te 24,000 ngā kupu i whakamāramatia, me ngā tauira hāngai pū o te whakamahinga o ia kupu. Ka toa hoki te pukapuka i te wāhanga reo Māori i ngā Tohu Montana Book Awards.

Nō te 24 o Hūrae 2008 whakarewatia ai tētahi mata reo Māori mō Google i whakamāoritia katoatia ki Te Wānanga o Aotearoa.

I whakarewatia te hongere tuarua o Whakaata Māori, a Te Reo.

Ka whakanui a Te Māngai Pāho i te ekenga ki te 500,000 hāora pānui reo Māori.

Ka whakawhiwhia te tohu toa whakaihuwaka mō ngā tohu reo Māori mō Te Wiki o te Reo Māori ki Te Rūnanga o Ngāi Te Rangi me Hongere 3.

Ka eke a Te Karere ki tōna tau 25.

2009

Ka arotakengia te Ture mō Te Aratuku Whakaata Irirangi Māori 2003 e Te Kāhui o Māhutonga.

Ko tētahi hauwhā o ngāi Māori, 15–64 te pakeke, e mōhio ana ki te kōrero i te reo Māori.

Ka tohua he kaiwhakamāori tuawhā ki te whare Pāremata.

E 28,231 ngā ākonga e ako ana i te Marautanga Māori, e 394 ngā kura e ako ana i te Marautanga Māori.

Ka pānuitia e te Tari Ture i Te Whare Wānanga o Te Herenga Waka tāna pātaka kupu Māori mō te ture, me tōna rārangi kupu Māori hoki.

Ka wātea te whakamāori tukutahi mai i te reo Māori ki te reo Pākehā, ki roto i te Whare, ki ngā rūma huihuinga, ki te hongere hoki o te whare Pāremata.

Ka riro mā Te Taura Whiri i te Reo Māori te kirimana mō te kaupapa o Te Ataarangi e kawe, arā, He Kāinga Kōrerorero, mō nga tau 2009/2010, he kirimana nā Te Puni Kōkiri.

Kei tōna 73 te nui o ngā kura kaupapa Māori, ā, e 6,000 te rahi o ngā tauira.

Ka whakamāoritia e Shakil Ahmad Monir te pukapuka tapu, 'The Koran', 25 tau e whakamāori ana i te Kur'anu Tapu, ā, 7 tau ia e ako ana i te reo Māori.

Ka mahi tahi Te Taura Whiri i te Reo Māori ki Air New Zealand.

Ka whakawhiwhia a Kāterina Te Heikōkō Mataira ki te tohu Linguapax Award i te tau 2009 ki Barcelona, i Peina.

Ka tāpiritia e Telecom ētahi kupu Māori kotahi rau nei ki te papakupu waea pūkoro ki ngā pūrere matihiko e hokona ana e rātou. Ka taea te whakauru kupu Māori mā te whakamahi i te kuputuhi matapae me te waea ā-waha hoki.

2010

Ka whakatikahia e Ngā Pou Taunaha o Aotearoa te hē o te tuhi i te kupu wāhi o Whanganui. Ka whakatauhia e Te Taura Whiri, 'he hua tino nui tēnei kua puta ki ngā iwi, me te reo Māori. He koanga ngākau hoki te maha o ngā rōpū whakahaere, tūmatanui, tūmataiti hoki kua tahuri ki te whakatika i tēnei hapa’.

He tata ki te haurua (48.7%) o ngā kaumātua Māori he mōhio ki te kōrero Māori.

Te haere ngātahi o te reo Pākehā me te reo Māori i ngā wā whakamāori ana i te whare pāremata, i runga hoki o Pouaka Whakaata Pāremata.

2011

E whakapae ana te kerēme a Te Kōhanga Reo (WAI2336) kua whakawhenumitia te kaupapa o te Kōhanga Reo ki te kaupapa o ngā Kura Kōhungahunga i raro i te maru o Te Tāhuhu o te Mātauranga, nā tēnei i pōturi ai te whakatairangatanga o te reo Māori.

Rua tekau tau i muri mai i te whakaaetanga, ka whakapūmautia te pūrongo mō te kerēme WAI262. Ka tūtohu te Rōpū Whakamana kia whakanuia ake te mana o Te Taura Whiri i Te Reo Māori kia noho ko ia hei Tari ārahi i te rautaki whakaora i te reo ki roto ki ngā tari kāwanatanga.

Ka puta te pūrongo mō Te Reo Mauriora e whakaū ana i Te Mahere Rautaki Reo Māori, e tono ana kia kopoua he minita mō te reo Māori, kia whakatūria hoki Te Mātāwai hei whakatinana i ngā kaupapa katoa e pā ana ki te reo Māori. E mea ana ko te ūkaipōtanga o te reo kei roto i ngā kāinga, me noho ko te kāinga te aronga matua e ora ai te reo. E whakahau ana hoki kia tukua mā ngā iwi e ārahi ngā kaupapa reo.

Nui ake i te kotahi i te ono Māori (35,148) i raro i te 15 tau te pakeke ka āhei te kōrero i te reo Māori.

2012

Ka puta te whakatau mō te kerēme a Te Kōhanga Reo (WAI2336) he ngoikore te Karauna ki te whakatutuki i ngā matea o ngā Kohanga Reo i āna tikanga tuku pūtea, āna tikanga tātari kounga, āna turukitanga, ā, nā ēnei āhuatanga kua tūkinotia te Tiriti.

Ka whakatauhia e te kaiwhakawā o te Taraipiunara o Waitangi, e kore ngā rōia e āhei ki te arohaehae i ngā tāngata kōrero Pākehā mā te kōrero Māori, nā te poto o te wā, me te iti hoki o ngā rauemi.

I whakatikatikahia te putanga o te Paipera Tapu 1952, ka tāngia e te Rōpū Paipera. Kitea ai hoki ngā kōwae kōrero, nga tohutō, me te tika hoki o te rere o te kōrero kia mārama ake ai te tuhinga.

Ko te whakaaritanga o te whakaari a 'Troilus and Cressida,' te tuatahitanga mō te reo Māori, i whakaaria ki te Globe Theatre, ki Rānana i te marama o Āperira, i te tau 2012. Nā Te Haumihiata Mason te whakaari i whakamāori.

Ka puta i a Whakaata Māori tētahi paetukutuku reo Māori hei tautoko i tā rātou hōtaka o Mīharo. Kei te paetukutuku ētahi pūrākau, ētahi tūmahi hoki mō te hunga tamariki 5 ki te 10 te pakeke.

2013

Ka puta ngā kōrero o te rangahau waiaro e pā ana ki te reo Māori, 98% o te hunga Māori, 96% o tauiwi e rata ana ki te rere o te reo i runga i ngā marae, ki roto hoki i ngā kāinga. Ko tētahi 94% o te hunga Māori (80% o te hunga tauiwi) e whakapono ana he pai kia rere te reo Māori ki ngā wāhi tūmatawhānui, ki ngā wāhi mahi hoki.

Ka harikoa Te Taura Whiri ki te whakatau a te Kāwanatanga i pānuitia i roto i te Tahua Pūtea 2013 e whakarahia ake ai te tahua mō te reo Māori. Ko te tahua Mā te Reo anō tērā, ko 'He Kāinga Kōrerorero' anō tērā, ko tētahi kaupapa ārahi i ngā kaupapa o te kāinga anō tērā, me tētahi tahua rangahau i te reo Māori anō tēra i whai wāhi ki roto ki ngā pānuitanga Tahua.

Ka whakarewangia a Google Māori, te tūtakitanga o te reo Māori ki te mīhini kimikimi nei, a Google.

Ka aratakina e Tatauranga Aotearoa tētahi kohinga rangahau e kīa ana, ko Te Kupenga. Ka kohia ngā kōrero mō ngā kaupapa huhua e kitea whānuitia ai ngā take ā-iwi, ngā take ahurea, ngā take oranga ahurea, ohaoha hoki, tae atu ki te oranga o te reo Māori.

E ai ki te Tatauranga 2013, e 125,352 te hunga Māori (21.3%) ka ‘taea te kōrero au noa mō ngā āhuatanga o ia rā ki te reo Māori’ – kua 4.8% te taka iho mai i te tau 2006.

E 17,343 ngā ākonga kei ngā kura arareo Māori, kua piki atu ki te 6% mai i te tau 2001.

Te wā tuatahi, i whakahautia e te Komiti Take Māori kia whakamāoritia ngā pire. I mua hoki, kua pōtihia ngā pire reo Pākehā, kātahi anō ka whakamāoritia. Ko te Pire Mokomoko (Te whakahoki i te Āhua, i te Mana, me te Rongo), he whakahoki i te mana, i te āhua, i te rongo mō te rangatira nei o Te Whakatōhea, a Mokomoko me ōna uri. Koinei te pire tuatahi i pōtihia te reo Māori me te reo Pākehā.

2014

Ka pūmau te Kōti Teitei ki tā Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi kia whakahēngia ngā rōia e arohaehae ana i te hunga kōrero Pākehā mā te reo Māori. Ka whakatauhia e Te Taura Whiri i Te Reo, 'ko te whakatau a Te Kōti Teitei he āhuatanga takahi i te mana o te reo Māori. Kei tūpono ka maninohea noa o te mana o te reo Māori ki roto i te ture.'

Rua rau tau i muri mai i te kauhau tuatahi a Samuel Marsden ki Aotearoa, ka tāngia e te Rōpū Paipera tō rātou whakamāoritanga tuatahi mō Te Rongopai a Ruka hei tautoko i te kaupapa kia waihangatia mai he putanga hou mō Te Paipera Tapu ki te reo Māori o nāianei.

Nō te marama o Mei kitea ai te whakaaetanga o te Mahere Rautaki mō Te Reo Māori, e rima ōna whāinga matua, me te aro pū hoki ki ngā mahi e tika ana hei whakatipu i te reo Māori ki roto i ngā whānau, i ngā hapū me ngā iwi.

Ka waitohungia he kirimana, 5 tau te roa, i waenganui i Te Taura Whiri me Te Ātaarangi hei whakaako i te kaupapa hou e kīa nei, ko Te Kura Whānau Reo, he kaupapa i ahu mai i te tahua pūtea mō Ngā Kaupapa Reo ā-Hapori.

Ka whakatūhia e Te Taura Whiri i te Reo Māori, He Puna Whakarauora, he pokapū rangahau e hāngai ana ki te rauoratanga o te reo Māori.

E ai ki te pukapuka Borrowed words: a history of loanwords (Oxford University Press, 2014), ko te reo Māori tētahi o ngā reo 15, e kapohia ana ōna kupu hei whakamahi ki te reo Pākehā.

2015

Ka whakatūhia te Rōpū Kaitohutohu Reo Māori hei hāpai hei tuari i ō rātou whakatakotoranga whakaaro e pā ana ki te Pire mō Te Reo Māori.

Ka puta i a Scotty Mōrrison tāna pukapuka, Māori Made Easy, 'he pukapuka whakaaweawe i te kaipānui i runga i tōna huarahi ako i te reo Māori. Mā te 30 meneti ia rā mo te 30 wiki, ka māmā te ako a te tangata i roto i āna mahi o ia rā'.

Ka tāngia te pukapuka a Ray Harlow, A Māori Reference Grammar (te putanga tuarua) , nā Huia Publishers i tā.

Ka kopoua a Ngahiwi Apanui hei Tumuaki mō Te Taura Whiri i te Reo Māori.

2016

Ka whai mana te Ture mō Te Reo Māori i te marama o Āperira. Ko te tuarua o ngā Ture Reo-Rua he tuatahitanga tēnei mō te reo Māori. E whāki ana te Karauna i ōna tāmitanga i te reo Māori, me tōna manawanui ki te oranga o te reo. Ka whakatūria Te Mātāwai e tēnei ture, hei kawe i ngā hiahia o ngā iwi. E kore Te Taura Whiri e whakatairanga i ngā kaupapa reo ā-hapori, engari ka riro māna te Maihi Karauna e whakatinana ki roto i ngā tari kāwanatanga, ki roto hoki i Aotearoa whānui.

Ka puta i a Te Puni Kōkiri me Te Taura Whiri i te Reo Māori āna Aratohu Tohu Reo-Rua e āki ana kia whakamahia ko ngā tohu wāhi Māori anake i roto i te wā, he whakaahua Māori, Pākehā rānei hei āpitihanga. E 200 te nui o ngā tohu i tāngia hei whakaū i ngā kaupapa ārahi.

Ka whakanuia Te Wiki o te Reo Māori me tōna hīkoi whakangahau tuatahi (ka whakahaeretia anō i ngā tau 2017, 2018, 2019).

2017

Ka tū te hui tuatahi a Te Mātāwai. Ko tā Te Mātāwai he whakarite i te wāhanga Maihi Māori o te kaupapa Te Whare o te reo Mauriora. He hāngai ki ngā: kaupapa Māori, ngā mahi rangahau, arotake hoki, me ngā rautaki arataki.

Ko Vincent Olsen-Reeder, te tauira tuatahi a Te Whare Wānanga o Te Herenga Waka ki te tuhi i tāna tuhinga kairangi ki te reo Māori. Ko te aronga matua o ngā mahi rangahau a Vincent he titiro ki te pakari o te reoruatanga hei ariā matua mō te whakarauora reo, me ngā huarahi ka whakawāteatia e te reoruatanga hei ārai āmaimai mō te whakamahinga o te reo Māori i waenganui i ngā tauira ako.

Ka whakaputaina te kiriata Moana nā Disney ki te reo Māori, he mea whakamāori nā Katarina Edmonds, Waldo Houia rātou ko Vicky Demont. He kaupapa tautoko nā Te Mangai Pāho, ā, ko Tweedie Waititi te tumu whakaputa ki te taha o Walt Disney Studios. Ka puta te kiriata i Te Wiki o te Reo Māori me te aha anō ka whakaatu ki ētahi whare pikitia puta noa i te motu. I te tau 2020, ka whakaputaina e Walt Disney Studios te ritenga reo Māori hei āhuatanga motuhake mā te kiriata rangi a Disney+.

Ka mahi tahi a Tukurau ki Te Taura Whiri i te Reo Māori ki te hanga i ētahi pane kuīni e whakanui ana i te tipu me te urutau o te reo Māori. He mea hoahoa ēnei pane kuīni e David Hakaraia rāua ko Elisabeth Vüllings.

Ka whakarewahia te pāhorangi a Taringa, e Te Wānanga o Aotearoa i te wā o Matariki 2017. He pāhorangi reo rua tēnei e whakakōrero ana i ngā kaupapa Māori huhua, ko ngā kaiwhakataki ko Paraone Gloyne rātou ko Te Puaheiri Snowden ko Erica Sinclair – ka whai wāhi atu hoki ētahi kaikōrero manuhiri. Ko te manuhiri tuatahi ko Tākuta Rangi Mataamua.

Ko Moetū te whakamāoritanga a Hēmi Kelly i te pukapuka Sleeps Standing, nā Witi Ihimaera.

He pūrākau te pukapuka a Moetu mō te pakanga whakamutunga o ngā pākanga o Waikato; e hāngai ana te aro ki te pakanga ki Ōrākau i te 30 o Poutū-te-rangi ki te 2 o Paengawhāwhā 1864. E mōhiotia ana tōna ingoa e te nuinga o Aotearoa, ko Rewi’s Last Stand, he mea hanga hei kiriata takirua i te tīmatanga o te rautau rua tekau, i muri, hei pakimaero nā A.W. Reed.

Ka whakarewaina e Huawei te waea atamai reo Māori tuatahi o te ao. Ko te Huawei P10 me te P10 āpiti hoki ngā waea atamai reo Māori hōu e para ana i te huarahi hurinoa i te ao. Koianei te waea atamai tuatahi o te kamupene o Huawei e whai ana i ngā kīanga me ngā kupu Māori toru tekau mā rua mano. Ka taea e te tangata te kōwhiri kia reo Māori anake te waea, kia reo rua rānei.

Ko te taone o Rotorua te taone tuatahi ki te kī, he taone reo rua.

Ko te whakahau a te Rūnanga Whakakotahi i ngā Iwi o te Ao mō te Committee on the Elimination of Racial Discrimination, e tika ana ‘kia kaha ake tā Aotearoa whakauru i te reo Māori ki tōna marautanga mō ngā ākonga katoa o Aotearoa, me te whakaputa i te reo Māori ki te motu katoa’.

2018

Ka whakawhiwhia a Ahorangi Tīmoti Kāretu ki te tohu Tā mō āna mahi rangatira ki te whakaora, ki te whakapūmau hoki i te reo Māori me ōna tikanga i roto i ngā tau.

Ka whakarewaina te kaupapa mō Te Wiki o te Reo Māori, arā, ko 'Kia Kaha te Reo Māori'. Ka whakarewaina hoki te hoahoa hou mō Te Wiki, arā, ko te Hei Tiki, he mea hoahoa nā Kāterina Kerekere rāua ko Tim Hansen nō Fay & Walter Design. Ka toka tēnei kaupapa me te hoahoa nei mō ngā tau karapipiti e rua, ka mutu ka māhorahora te whakatairanga o te tohu mō ngā kaupapa reo Māori a te marea.

E ai ki Te Kupenga (Statistics) he kotahi i roto i te ono pakeke Māori ka taea te kōrero Māori. He hautoru e mea ana kei te tino mārama rātou ki te reo Māori.

Ka whakahōnoretia a Ahorangi Whatarangi Winiata, te kaiwhakaū o Te Wānanga o Raukawa, ki Te Tohu Oranga Angitu i Ngā Tohu Reo Māori mō āna mahi whakarauora reo Māori, neke atu i te 50 tau.

E ai ki a Tatauranga Aotearoa, e 53% o te hunga e noho ana ki Aotearoa i kī me noho te reo Māori hei kaupapa tūturu ki ngā kura tuatahi.

I kitea e Te Rangahau Mātauranga o Aotearoa ‘Kāre i tutuki tika te ritenga a te Kāwanatanga ki te tautoko i te reo Māori, ā, me te āhuatanga ki te iti o ngā kaiako reo Māori. Tae atu ki ngā kaiako i te reo, me te hunga whakaako ki te reo Māori’.

2019

Ka whakamoea Te Panekiretanga o te Reo Māori i tōna tau whakamutunga ka puta ngā ihu o ngā ākonga 33. I muri tonu ka whakamutua te kaupapa. He kaupapa rangatira tēnei i raro i te parirau o Te Wānanga o Aotearoa, i whakapakaritia ai te hunga matatau ki te reo Māori, kia matatau kē atu, nā te whakawhanake i ngā pūkenga whaikōrero, karanga, tikanga hoki. Neke atu i te 350 ākonga kua puta i te wānanga nei i ngā tau kua hipa, me te mea anō, me tono te ākonga kia whai wāhi atu ia ki tēnei whare rumaki reo, tikanga hoki. O te hunga i puta, ko te nuinga e mōhiotia whānuitia ana i Aotearoa hei mātanga reo, hei kaiwhakaako reo Māori hoki.

Ka whakarewaina te kōpae a Waiata Anthems, he kohinga waiata rongonui nō Aotearoa kua whakawhitia ki te reo Māori. Ko ētahi o ngā waiata kua whakawhitia ki te reo Māori nā Shapeshifter, nā Six60, nā Sons of Zion, Kings, Drax Project, me Bic Runga.

Ka whakamāoritia te pukapuka Anne Frank (The Diary of a Young Girl) nā Anne Frank. Ko Te Rātaka a Tētahi Kōhine te taitara reo Māori, nā Te Haumihiata Mason i whakawhiti.

Ka whakahōnoretia a Rahera Shortland rāua ko Te Waihoroi Shortland ki Te Tohu Oranga Angitu i Ngā Tohu Reo Māori mō ā rāua mahi whakarauora reo.

Ka puta Te Rātaka a Tama Hūngoingoi, te whakamāoritanga a Hēni Jacob i te pukapuka Diary of a Wimpy Kid, nā Jeff Kinney.

Ka whakarewaina e Kotahi Rau Pukapuka Trust me Auckland University Press he kaupapa whakawhiti i ngā pakimaero 100 rongonui ki te reo Māori, i ngā tau tekau kei mua i te aroaro. Ko tētahi o ngā pukapuka ko te pukapuka rongonui nā J.K. Rowling, arā, ko Hare Pota.

Ka whakarewatia te rautaki reo Māori a te Karauna, te Maihi Karauna. Tōna tikanga hei te tau 2040:

  • Āhua 85% o te hunga o Aotearoa ko te reo Māori tōna tuakiri;
  • Kia kotahi miriona ka taea te paku kōrero i te reo Māori;
  • E 150,000 Māori, 15 neke atu te pakeke, ka rite te whakamahi i te reo Māori pērā ki te reo Pākehā.

2020

Kotahi miriona tāngata ka whakanui i te reo Māori i te Wā Tuku Reo Māori i te wā kotahi, i te 14 o Mahuru (12 pm).

Ka whakamāoritia e Leon Blake te pukapuka a J.K. Rowling, a Harry Potter and the Philosopher's Stone, ko Hare Pota me te Whatu Manapou.

I te marama o Paengawhāwhā, i puta i Te Taura Whiri i te Reo Māori he rārangi kupu e hāngai ana ki te mate Kōwheori hei āwhina i te hunga kōrero Māori me ngā kaiwhakamāori hoki i ngā wā rāhui.  

Ko te wā tuatahi kua eke te hunga ākonga e ako ana i te reo Māori i te 30,000.

I puta i te Dominion Post te pane reo Māori mō te wā o Matariki, koinei te ingoa ‘Te Pūrongo o te Upoko-o-te-Ika’.

2021

Kua whakaputa i te kāwanatanga te kaupapa o Te Ahu o te Reo Māori. E hāngai ana ki te whakapakari ake i te reo Māori me ōna āhuatanga ki te rāngai mātauranga.

Ka puta i Te Mana Whanonga Kaipāho,  kua mutu tā rātou aro ki ngā amuamu mō te reo Māori. E mōhio ana rātou he reo taketake te reo Māori ki Aotearoa nei, kua whakamanatia, kua tāwharautia e te ture.

Ka tū te kaupapa a Te Taura Whiri i te Reo Māori, arā, the Māori Language Moment, ka whakawhiwhia ki te taonga Grand Prix Award e te International Public Relations Association. Koinei te wā tuatahi kua whakawhiwhia tēnei taonga ki tētahi o Aotearoa, tōna tikanga ka ū kē tēnei taonga ki ngā kamupene nui o te ao.

I tino horapa te waiata ‘35’ nā Ka Hao i runga i te pūhara tuari o TikTok. Neke atu i te 20, 000 ngā wā kua whakamahia te waiata nei, me te maha o te hunga o Aotearoa me te ao hoki e mahi ana i ngā kanikani o te kiriata.

Māori