Te Tai – Treaty Settlement Stories

Kōrero: Te Mana o te Reo Māori

Kahurangi Kāterina Mataira

DNZM (1932–2011)

He ringa rehe, he kaituhi, he pouako, he kaiwhakaū o Te Ataarangi.
Kahunrangi Kāterina Mataira
He whakaahua o Kāterina Mataira, 19 Hōngongoi 2011.
Fairfax NZ, Waikato Times, Stuff
‘He wahine whakaharahara, totoko hoki a Katerina Mataira, he wahine Māori i te haputa o te whakahaumarutanga o te reo, tōna hautūtanga, āna tohutohu, whakahaumaru hoki. Ko āna tuhituhi, ōna pukenga toi e kore e warewaretia e Aotearoa nui tonu.'

He ringa rehe, he kaituhi, he pouako, he kaiwhakatū o Te Ataarangi.

Ko Kahurangi Kāterina Te Heikōkō Mataira o Ngāti Porou tētahi o ngā tīno kaiwhakahaumanu i te reo Māori e kitea tonutia ana āna mahi e te mano, kaumātua mai, rangatahi mai. Nā rāua tahi ko Ngoi Pēwhairangi a Te Ataarangi i tīmata. E mōhio whānutia ana tēnei kaupapa ko ‘Te rautaki rākau’. E whakamahi ana tēnei tikanga whakaako i ngā rākau karakara hei ako i te reo whakawhitiwhiti kōrero.

Inā kē te huhua o ngā pukapuka i tuhia e ia, ngā mahi whakamāori me ngā mahi tā pikitia. Ko āna kupu, ko āna pikitia e whakaaweawe ana, e whakaongaonga ana, e whai takoha tonu ana ki te whakarauoratanga o te reo Māori.

He mema poari nō mua hoki a Kāterina Mataira o Te Taura Whiri i te Reo Māori, ā, i whakawhiwhia hoki ia ki Te Tohu Tākutatanga Hōnoretanga i Te Whare Wānanga o Waikato i te tau 1996.

Kua whakawhiwhia kētia ia ki te Tohu Tāpui (CNZM), ā, i mua tonu i tōna matenga, ka whakawhiwhia ia ki te Tohu Kahurangi i te tau 2011.

Ko ngā kupu whakamānawa a te Minita mō ngā Take Māori a Pita Sharples mōna, ‘ko ia te whaea o ngā Kura Kaupapa Māori.’

I te tau 2001, i whakapuakina ēnei kōrero e Elizabeth Ellis, te Tumuaki o te Te Waka Toi, te Poari mō ngā Mahi Toi, Mahi Totoko o Aotearoa, ‘He wahine whakaharahara, rehe hoki a Katerina Mataira, he wahine Māori i te haputa o te whakarauoratanga o te reo, he kaiurungi, he kaitohutohu, he kaiwhakahaumaru hoki. Ko ōna tuhituhi, ko ōna pūkenga Toi i rangona whānuitia i te papori o Aotearoa.

He kōrero anō

Selected bibliography from Storylines.org.nz

Maui and the Big Fish (Whitcombe and Tombs 1972).

Māori Legends for Young New Zealanders illustrated by Clare Bowes (Lansdowne 1975).

The Warrior Mountains illustrated by John Ford (Te Ataarangi Publications 1982).

The River Which Ran Away illustrated by John Bevan Ford (Ahuru Press 1983).

Cry-baby Moon with Terewai Kemp, illustrated by Hone Iho-o-te-rangi Ngata (Mallinson Rendel/Ahuru Press 1992). Te reo edition: Marama Tangiweto.

Modern Māori Picture Dictionary = He Papakupa Whakaahua mo te reo Maori o Naianei editor Katerina Mataira (Oxford University Press 1997).

Rangi and His Dinosaurs illustrated by Ali Teo (Huia Publishers 1998). Te reo edition: Nga Mokonui a Rangi.

Kapa Haka illustrated by Sylvia Huége de Serville. (Ahuru Enterprises 1999).

Pukapuka Tuhi Kupu ma nga Tamariki = A Maori Children's Picture Dictionary illustrated by Jenny Rhodes (Oxford University Press 2003)


Māori