He aratohu mā te pouako: Te orokohanga o te reo Māori: he reo Poronīhiana
He aratohu mā te pouako
Wāhanga 1: 1200s–1300sTe orokohanga o te reo Māori: he reo Poronīhiana
Ko tā tēnei wāhanga hei whai tirohanga mō te orokohanga mai o te reo Māori me ōna hononga ki ngā reo puta noa i Te Moananui-a-Kiwa.

E whakamārama ana i te taenga mai o te hunga Poronīhiana ki te Rāwhiti me tō rātou reo ki Aotearoa nei i te rautau 1300, me tōna pūāwaitanga ki te reo taketake o Aotearoa i ēnei rā.
Te Mana o te Reo Māori – Wāhanga 1
Kei tēnei whārangi ka kitea ngā rauemi ngā rauemi hei tautoko i ō ākonga e ako ana mō te orokohanga mai o te reo Māori. He pātai matua, he tūmahi me ngā mahi tautoko i te reo.
Ngā ihirangi
He kōrero mō te wāhanga
Kei te wāhanga nei tētahi kiriata poto o YouTube, ko He Whenua Rangatira – A Māori Land (4.10 meneti). E whakaatu ana i te korara o ngā tāngata o Aotearoa i te motu i taua wā.
Ahakoa he kiriata reo Pākehā tēnei, he pai hei mātakitaki mā ngā ākonga, hei taki haere i a rātou ki tēnei wāhanga o te pūrākau matihiko. He ara pea hei whai:
- I mua i te mātakitaki i te kiriata, tukuna ngā pātai hāngai ki raro iho nei ki ō ākonga. Kātahi ka tuku i a rātou ki te mātakitaki i te kiriata.
- Ina mutu tā rātou mātakitaki, tukuna ngā pātai tere kei raro iho nei, ki te tiro mēnā i taka anō he māramatanga ki a rātou.
- Me hoki atu ki ngā pātai hāngai i tukuna e koe i mua i te mātakitakitanga i te kiriata ki te tiro mēnā kua rerekē ngā whakautu.
- Tautokohia o ākonga mā te hanga pātai rangahau atu anō – he aha atu anō ētahi āhuatanga me rapu? Tirohia te rārangi i raro iho nei mō ētahi whakaaro.
He pātai hāngai
Me tuku ki ngā ākonga i mua i te mātakitakitanga i te kiriata, hei whakahāngai i ō rātou tirohanga. Ka hoki mai anō ki ngā pātai nei kia pai tā rātou whakautu i runga i te kitenga o te kiriata.
- Ki ō whakaaro, ko wai mā te tangata tuatahi ki te tau mai ki Aotearoa nei?
- Ki ō whakaaro, i ahu mai rātou i hea?
- Inahea hoki rātou i tau mai ai?
- I tau katoa rātou ki te wāhi kotahi i te taenga mai ki konei?
- I pēhea tā rātou tae mai?
He pātai tere
Ki te tiro mēnā i te aro, i te mārama te ākonga ki te kiriata.
- Ko tēhea motu i tere nōhia – ko Te Ika a Māui, ko Te Waipounamu rānei?
- I whakawhiti ngā tāngata i ngā motu e rua, mai i Te Ika a Māui ki Te Waipounamu, ka hoki haere mai?
- He aha ētahi taonga i hokona i taua wā?
- He aha ngā momo mahi, ngā pūkenga i tae mai me te hunga Pākehā?
He pātai rangahau
Hei tuku ki ngā ākonga i te otinga o te mātakitakitanga o te kiriata, hei whakahau i a rātou ki te rangahau kōrero atu anō, kia whai māramatanga mō tēnei kaupapa.
- He aha ngā reo i kōrerohia e ngā tūpuna i tō rātou taenga mai ki Aotearoa?
- He ōrite te reo o ngā iwi katoa?
- He ōrite te reo e kōrerohia ana e ngā iwi o nāianei?
Wāhanga 1 te whakaahua

Ko te whakaahua mō te Wāhanga 1 mō te rauemi He Pūkei Whakaahua o Te Mana o te Reo Māori e pā ana ki ngā whānau reo o te Tapatoru o Poronīhia. Kei konei ētahi pātai, ētahi pārongo hoki hei taki haere i ngā kōrero o tēnei wāhanga mā ō ākonga. He pai te whakamahi i ēnei āhuatanga hei matapaki ā-rōpū me ō ākonga, ki te tiro hoki he aha ngā mea e mōhio ana rātou mō ngā hītori o te reo Māori.
Ngā pātai matua
E kōrero ana tēnei rauemi mō te hītori o te memehatanga me te whakarauoratanga o te reo Māori, ā, e rima ngā take matua mai i Te Takanga o te Wā.
Te Takanga o te Wā Māori History Guidelines Year 1–8 (Te Kete Ipurangi)
Anei ētahi pātai matua e pā ana ki ia o ngā take matua. He whānui ēnei pātai kia maha ai ngā ara hei rangahau mā ngā ākonga.
-
Whakapapa
Tūpuna – Hononga – Tūrangawaewae – Tuakiri – Ahurea – Hapori – Tikanga – Mana Whenua - Ki hea ahau uru ai?
- I pēhea, inahea hoki i tae mai ai ōku tūpuna ki Aotearoa nei?
-
Tūrangawaewae
Tūrangawaewae – Tuakiri – Ahurea – Hapori – Wāhi – Te Ukiuki - Kei hea taku tūrangawaewae?
- He aha te take ko taua wāhi taku tūrangawaewae?
- Ko wai ngā iwi me ngā hapū e hono ana ki taku tūrangawaewae?
-
Mana Motuhake
Tūrangawaewae – Tuakiri – Mana – Raru – Tohe – Hua – Tino Rangatiratanga - I pēhea tā tātou mōhio i whāia te tino rangatiratanga mō te reo Māori i te taenga mai o te Pākehā ki Aotearoa nei?
-
Kaitiakitanga
Wā – Horopaki – Tirohanga – Mōhiotanga – Tikanga – Kaitiakitanga - He aha ngā uara i haria mai e ngā tūpuna ki Aotearoa nei?
- He aha ngā uara i haria mai e te Pākehā i tana taenga mai ki Aotearoa nei?
- He aha ngā uara e kaingākau ana ahau me taku whānau?
-
Whanaungatanga
Whānau – Hapū – Iwi – Whakapapa – Tūpuna – Hononga – Hapori – Manaakitanga – Kotahitanga - Nō hea ahau?
- He aha te ahureatanga o te reo Māori?
Kei ia o ngā take nei he ara hei hono atu mā te ākonga ki te hītori o te reo Māori. Tirohia ngā atahanga ki te tiro ka pēhea te hono atu o ngā kōrero me ngā tūmahi ki ia o ngā take matua.
Ngā ngohe me ngā wheako akoako
Anei ētahi ngohe hei whakamātau me ō ākonga.
Ngohe 1: Ngā mo tu o Te Moananui-a-Kiwa
Ngā kaupapa matua:
Kōwhiria tētahi o ngā motu, ngā kāhui motu rānei kei te Tapatoru o Poronīhia hei mahi rangahau.
- He aha ngā kōrero e mōhio ana koe mō te motu, mō ngā tāngata hoki?
- He aha ngā kōrero e hiahia ana koe ki te rangahau?
- Ka pēhea tō rangahau i ngā kōrero mō te wāhi me tōna iwi kua tohua e koe?
- He tāngata anō e mōhio ana koe kei tō whānau, hapori rānei i takea mai i te wāhi e rangahau nei koe hei āwhina i a koe?
- He aha ngā ōritenga i waenga i te reo Māori me te reo o te wāhi e rangahau nei koe?
- He aha ngā rerekētanga?
- He aha ngā ōritenga o te ahurea Māori me ngā ahurea o te whenua e rangahau nei koe?
- He aha ngā rerekētanga?
Ka taea tō whakaatu mai ō kitenga hei:
- kauhau ki tō akomanga
- pānui ataata
- pūrongo me ngā whakaahua (he whakaahua, he pikitia)
- whakaaturanga Google Slides
- kiriata whakaako mō ō hoa
- pūrongo o te wā ka taea te rekoata hei kiriata.
Me whakaatu rawa koe ō kōrero rangahau, ngā kitenga me ngā mōhiotanga i kapohia e koe i tō kaupapa rangahau.
He ngohe anō, he whakaroanga: Ka hiahia pea ētahi ākonga ki te rangahau i ō rātou ake tūpuna, whānau hoki. Mēnā ka āwhina tēnei ki te whanake hononga ki ō rātou tuakiri, ō rātou reo, ahurea hoki, me whakahau me tautoko ka tika.
Ngohe 2: He waewae tapu
Ngā kaupapa matua:
Me whakaaro ake koe mēnā ko koe tētahi o ngā tūpuna tuatahi ki te tau mai ki Aotearoa nei i roto i ngā kiriata He Whenua Rangatira – a Māori Land. Rangahaua ka pēhea rawa te noho a ngā tūpuna tuatahi ki Aotearoa nei.
Whakamāramatia mai ō wheako mō te tau mai ki tēnei whenua hou. Me whakaaro ake mō ngā ōritenga me ngā rerekētanga o te wāhi i whakarērea e koe.
Ka taea tō:
- tito waiata ka whakaatu ki te akomanga
- hanga tētahi rārangi hua/kino hoki o tēnei whenua hou, me te whakatairite ki te whenua i whakarērea atu e koe
- tuhi tuhinga roa mō ō wheako me ngā kare ā-roto i puta
- tā pikitia o tō pā ki tēnei whenua hou
- hopu kiriata o tētahi o ō hoa e uiuitia ana, anō nei i tae tuatahi mai a ia ki Aotearoa nei i tō taha.
Ā, me whakaaro ake koe mēnā ko koe tētahi o ngā Pākehā i tae tuatahi mai ki Aotearoa i roto i te kiriata He Whenua Rangatira – a Māori Land. Ākene he kai patu tohorā koe, he mihinare, he tangata rānei. Kua kotahi marama ki Aotearoa nei, ā, me tuari hoki koe me tō whānau i ō wheako, ngā mea i kitea, i rangona hoki.
Ka taea tō:
- tuhi reta ki tō whānau e kōrero ana mō ngā mea i kitea, i rangona, i kai, i pā, me ō wheako katoa mō tēnei whenua hou
- tā pikitia o ngā mea i whai wheako koe
- waihanga rātaka hei rārangi i ō mahi o ia rā, o ia rā, ka tuku i ō wheako ki tō whānau.
Kaua e wareware ki te rau atu i ngā kōrero mō ngā pūkenga hou (pērā i ētahi kupu, kīanga hou kua mau i a koe), he kai hou me ētahi wero hoki.
Anei ētahi hononga hei āwhina i a koe:
- A history of New Zealand 1769-1914 (NZHistory)
- The arrival of the Pakeha to New Zealand (Waitangi Tribunal)
Ngohe 3: He kākahu hou
Kaupapa matua:
Kua tau mai koe ki Aotearoa nei, ko koe hoki tētahi o ngā manene mai i Te Moananui-a-Kiwa. He makariri ake a konei i te kāinga tawhito, me whai kākahu hou, kākahu mahana. Rangahaua ngā momo kākahu e mau ana i ngā tūpuna o aua wā. Anei he hononga hei āwhina i a koe:
Ngā kākahu Māori me ngā kākahu Pākehā (Te Ara)
Hoahoatia ētahi kākahu hei hanga mai i ngā rawa o te wāhi, te taiao e noho nei koe. Me whakaaro ake mō ngā kākahu, ka pēhea hoki to whakamahi i aua kākahu (hei tauira: kia mahana tonu koe, kia tau te noho ki runga tinana me ērā atu āhuatanga hoki).
Ka taea tō:
- waihanga tētahi kōpaki ataata mō ō kākahu hou, ngā pūweru ka whakamahia, me ngā kōrero e whakamārama ana i ngā take i pēnei ai ō kākahu
- hanga i tētahi kākahu mai i ngā mea ka kitea i te taiao
- waihanga i tētahi kiriata o tētahi whakaaturanga hīkoikoi whakaatu kākahu – ka taea te mahi ā-akomanga, ā-kura rānei.
Ngohe 4: He reo anō
Ngā kaupapa matua:
Rangahaua ētahi atu reo o te Tapatoru o Poronīhia. Hangaia he rārangi e whakaatu ana i ngā ōritenga me ngā rerekētanga i waenga i ngā reo o Te Moananui-a-Kiwa. Kōwhiria kia tekau ngā kupu, ka tiro i tā rātou whakamāoritanga me ngā kupu he ōrite te tikanga huri noa i Te Moananui-a-Kiwa. Hei tauira:
Whenua | Kupu | Aotearoa | aroha |
---|---|
Hawai'i | aloha |
Tonga | 'ofa |
Tahiti | aroha |
Niue | ofa |
Cook Islands | aro'a |
English | love |
- He aha ngā ōritenga ka kitea i te reo Māori?
- He aha ngā rerekētanga i kitea?
- I pēhea tō mōhio he hononga kei ēnei reo?
- Nā runga i tērā āhuatanga he aha ngā āhua ka kitea mai i ngā iwi o Te Moananui-a-Kiwa me Poronīhia?
He kuputaka
ahurea
culture
Poronīhia
Polynesia
Poronīhiana
Polynesian
He rauemi anō
- Papakupu Pasifika Porinīhiana
- Papakupu o te reo o Niue
- Ngā kākahu Māori me ngā kākahu Pākehā (Te Ara)
- Te reo Māori (Te Ara)
Tikiake mō te Wāhanga 1
- Aratohu mā te kaiako Wāhanga 1 (kōnae, ūhōputu, 1.3MB)
- Mō te pukamahi a te ākonga – Tōku Ara Reo Māori (kōnae, ūhōputu, 0.8MB)
- He Pūkei Whakaahua o Te Mana o te Reo Māori (kōnae, ūhōputu, 9.5MB)