Ka tīmata te rohe o Hauraki mai i te raki, i te kūrae o Mahurangi, ka totoro atu ki Ngā Kuri-a-Whārei, he toka tū moana e tata ana ki Katikati, i Tauranga. Ko ngā takiwā ki roto, ko Tāmaki-makaurau, ko Te Hapū-a-Kohe, ko Piako, ko Ōhinemuri, ko Te Wairoa, ko te kūrae o Moehau, ko Whangamatā.
Ko ngā iwi nui o tēnei rohe, ko ngā iwi o Marutūahu, he kāhui iwi nō Tainui. Heoi, arā anō ngā iwi kua noho, ā, e noho tonu ana rānei ki te rohe - a Te Patukirikiri rātou ko Ngāti Huarere, ko Ngāti Hako, ko Te Whakatōhea, ko Ngāti Hei, ko Ngāti Rāhiri, ko Ngāti Tara, ko Ngā Marama, ko Ngāi Tai, ko Ngāti Porou.
Kei te iwi o Te Wai-o-Hua o Tāmaki ngā pūtakenga mai o Te Patukirikiri. Tērā tētahi wā ka whakarērea a Kapetaua, te tipuna o Te Patukirikiri, e tana taokete e Tarakumukumu ki tētahi toka tū moana kei waho i Takaparawhā. Ko te ingoa o taua toka ko Te Toka-o-Kapetaua (e mōhiotia anō ko Bean Rock). Heoi, i ora a Kapetaua, ka hinga i a ia a Tarakumukumu ki te motu o Waiheke. Nō muri, ka whāiti te iwi o Kapetaua ki Moehau. Hei whakanui i te māiatanga o te iwi i roto i tētahi pakanga – he kōhatu, he kirikiri noa iho ā rātou taputapu whawhai – ka tapaina te iwi ki te ingoa, Te Patukirikiri.
E whakaaetia whānuitia ana, ko Ngāti Hako te iwi tūturu ake o te rohe o Hauraki. Ahakoa ngā pakanga taiaroa i waenganui i a Ngāti Hako rātou ko ngā iwi o Marutūahu, kīhai i tineia rawatia ō rātou ahi ki Hauraki, ā, tatū rawa ki ēnei rā. Kāore i te mōhiotia nō hea ake rātou, engari ko te whakaaro, heke ai rātou i Te Tini-o-Toi, ngā uri o te kaumoana rongonui, a Toitehuatahi.
Nā te moenga o Ruawehea – he wahine tapairu o Ngāti Hako - ki a Tamaterā, te tama a Marutūahu, ka āhua haumaru te noho a Ngāti Hako. Hei tohu ki ō rātou here ki te rohe o Hauraki, ko tā rātou karanga pōwhiri, inā:
Haere mai, nau mai.
Haere mai, kuhu noa mai ki ngā hūhā o Ruawehea.
Mai rā anō te pānga o ngā iwi o Te Arawa ki te rohe o Hauraki. I tau te waka ki ētahi wāhi kei Moehau, ā, ingoatia ai ētahi wāhi, tae atu ki te maunga o Moehau, ko tōna ingoa whānui, ko Te Moengahau-o-Tamatekapua, e maumahara ana i te wāhi tanumia ai a Tamatekapua, te rangatira o te waka a Te Arawa.
Whakapapa mai ai te iwi o Ngāti Huarere i a Te Arawa. Ko Huarere, ka noho hei mokopuna mā Tamatekapua. Tērā te wā i whakatahahia te tuakiri o te iwi o Ngāti Huarere engari kīhai i ngaro. Ka mutu e ora tonu ana te iwi ki ngā rohe o Whangapoua me Hauraki.
Kei ngā kōrero tuku iho o Harataunga (Kennedy Bay) ngā whakamārama mō ngā pānga a ētahi atu iwi ki te rohe o Hauraki. Nā Ngāti Huarere tētahi whenua kei Harataunga i takoha ki a Ngāti Tamaterā mō tōna tū haumi i te taha i a Ngāti Huarere i roto i ngā riri ki a Ngāti Hei. Nō te rau tau 1800, ka takohahia e Pāora Te Putu, te rangatira o Ngāti Tamaterā, te whenua nei ki te iwi o Ngāti Porou o te Tai Rāwhiti. He āwhina nui tēnei mā Ngāti Porou i roto i ana tauhokohoko ki Tāmaki-makaurau.
Whakaheke mai ai a Ngāti Hei i a Hei, te matua kēkē o Tamatekapua, te rangatira o te waka a Te Arawa. Waihoki, ka tuki rātou ki ngā iwi o Marutūahu. I reira rātou i te ūnga mai o Kāpene Hēmi Kuki ki Whitianga. Nāwai, ā, ka whakaekea rātou e ngā taua mau pū o Ngāpuhi. Ko Ngāti Huarere i mate, ko Ngāti Hei i ora, hāunga ngā paheketanga o te wā. E toitū tonu ana te iwi nei ki Te Whitianga-o-Kupe.
Nō te taenga o te waka a Tainui ki Whangaparāoa i te taha rāwhiti o Te Moana-a-Toitehuatahi, ka makere atu a Tōrere, te tamāhine a Hoturoa, te rangatira o te waka. Ka moe ia i tana tāne nō roto i te tangata whenua, ko Manaaki-ao te ingoa. Nā rāua ka puea ake te iwi o Ngāi Tai, e noho mai rā i Tōrere i Te Moana-a-Toitehuatahi.
Heke iho i ngā whakatipuranga, ka whakahauhia e Tamatea-toki-nui āna mokopuna tokotoru – a Te Raukohekohe rātou ko Motu-i-tawhiti, ko Te Kaweinga – kia haere ki ō rātou whanaunga o Tainui kei te rohe o Hauraki, ki reira noho ai. Ka whakatika ngā wāhine nei me tō rātou tira nui. Hau ana te rongo mō tēnei haerenga rongonui, kīia ai, ko Te Heke-o-ngā-tokotoru. Nō te taenga atu ki reira, ka moe rātou ki ā rātou tāne nō te rohe o Hauraki. Nō konei ka hua mai te iwi o Ngāi Tai, ko tōna rohe, ko ngā takiwā o Maraetai rāua ko Te Wairoa (Clevedon), kei te tonga o Tāmaki.
Heke ai te iwi o Ngāti Pūkenga i te waka a Mataatua. Nō Tauranga te iwi nei. Whai muri i ētahi pakanga i te rau tau 1800, ka neke rātou ki Moehau. Hei utu mō tō rātou noho haumi i roto i ngā riri, tukuna atu ai e Ngāti Maru tētahi whenua i Manaia mō rātou. Nā tōna rangatira, nā Te Kou-o-Rēhua te Tiriti o Waitangi i haina i te tau 1840.
Ahu mai ai te ingoa o Ngāti Rāhiri i te tipuna, i a Rāhiri. Kei Te Tai Tokerau, kei roto o Ngāpuhi ngā kōrero mō tētahi tipuna, ko Rāhiri tōna ingoa; kei te haere tonu ngā tautohetohe mēnā ko te tangata kotahi tēra me te tipuna Rāhiri o Hauraki. E ai ki ngā kōrero a Hauraki, e rua rāua i kawe i te ingoa o Rāhiri, ko te mea pakeke, koia te tipuna o Ngāti Rāhiri, ko te mea tamariki, koia tērā te Rāhiri nō Ngāpuhi.
Ko Rāhiri I, nō runga i a Mataatua, te waka i ū mai ai ki Whakatāne. Ka haere ia me te waka i te hekenga i Whakatāne ki Te Tai Tokerau. Kia pakeke ia, ka toko ake te whakaaro kia hoki anō ki Whakatāne mā Hauraki. Ka noho tētahi wāhanga o tōna tira ki Hauraki, ka whakaingoatia rātou, ko Ngāti Rāhiri.
I ngā tatauranga o Aotearoa mai i te tau 1991 ka pātaihia ngā tāngata Māori nō tēhea iwi rātou.
Kei raro ko ngā nama e whakaatu ana tokohia ngā tāngata nō ngā iwi o Hauraki (e whai pānga ana rānei ki ētahi atu iwi hoki). Kei raro anō whakaatuhia ai ngā iwi o ngā rohe nunui i te tatauranga o te tau 2013.
Graham, George. ‘Marutuahu.’ Journal of the Polynesian Society 50 (1941): 120–123.
Jones, Pei Te Hurinui, and Bruce Biggs. Nga iwi o Tainui. Auckland: Auckland University Press, 1995.
Kelly, Leslie G. Tainui: the story of Hoturoa and his descendants. Wellington: Polynesian Society, 1949.
Mair, Gilbert. ‘The building of Hotunui, whare whakairo, W. H. Taipari’s carved house at Thames, 1878.’ Transactions of the New Zealand Institute 30 (1897): 41–44.
Tūroa, Taimoana. Te takoto o te whenua o Hauraki – Hauraki landmarks, edited by Te Ahukaramū Charles Royal. Auckland: Reed, 2000.