Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Newton, Wharetutu Anne

by Atholl Anderson

Biography

Ko tēnei wahine he tamāhine nā Tāhuna, uri o Tūtekawa; rāua ko Tahupare, uri o Irakehu. Nō ngā kāwai rangatira o Ngāi Tahu tūturu. Na, tirohia te kauwhau ki a Tāhuna. Whakahokia ki a Tūtekawa. Ko Tūtekawa tētahi o ngā tīpuna tumu whakarae nā rātou ko Ngāi Tahu whānui tonu. Nāna ngā tama tokorua nei a Rakitāmau, te mātāmua, rāua ko Te Ātawhiua. E whitu ngā whakatipuranga mai i a Te Ātawhiua ka puta ko Wharetutu.

Kāore e mōhiotia ana kei hea te tino kāinga noho o tana whānau. Heoi anō, kei roto ōna mātua i te rārangi īngoa o ngā kaumātua i Waikouaiti e noho ana i te tau 1848. I tua atu i tēnei, kāore i te mōhiotia te rā whānau o Wharetutu. Nā te mea nō te tau 1827, i puta ai tana tamaiti tuatahi, ko te whakaaro tērā nō te takiwā o ngā tau tōmua o te rau tau 1800–1899 a ia i whānau ai. Ko Wharetutu tonu te whakapākanga o ngā tamariki tokowaru. Nō te 8 o Tīhema 1803 i whānau mai ai tana tāne, a George Newton, ki Kirkcaldy i Koterana ā, nō te tau 1827 ia i tae mai ai ki Te Waipounamu. Nō te 6 o Pēpuere 1844, ka iriirihia e Pīhopa Herewini (G. A. Selwyn) a Wharetutu ki te īngoa Anne. Nō taua rangi anō rā, ka mārenatia rāua ko tana tāne. Kua tekau kē ā rāua tamariki i taua wā, kotahi rā i mate.

Ko tō rāua kāinga tuatahi i te moutere o Whenuahou (Codfish Island). Kei te taha māuru o Rakiura tēnei. Nō te tau 1837 ka tae mai hoki tōna teina a John, ka moe i tana wahine o Ngāi Tahu, ko Pī te īngoa. I iriiri tahitia rāua ko Wharetutu, ka tapaina tōna īngoa ko Mary. Noho tahi katoa rātou.

Heoi, ka whakangaro te kekeno, ka nuku katoa rātou, ngā wāhine Māori me ā rātou tāne Pākehā, hui katoa e ono ngā whānau. Tau rawa atu ki Otaku (Murray's River), ki te raki o Rakiura, he mira rākau te mahi. Hei hanga poti hoki ētahi o ngā papa; ā, ko ētahi i pau i ngā mahi tonu o tōna takiwā. Rokohanga atu e Te Herewini, e 28 rātou e noho ana i tō rātou kāinga ātaahua, me ā rātou māra taewa, ara noa atu te nunui. Tau ana, pai ana, tā rātou noho. He hunga pukumahi hoki. Ko te tāne a Wharetutu tō rātou kaiārahi.

Nō te 10 o Ākuhata 1853 i mate ai te tāne a Wharetutu i Otaku. I muri tata mai, korara atu ai tana whānau ki Te Ara-a-Kiwa (Foveaux Strait) noho ai. Te āhua nei i noho a Wharetutu i te wāhi kūiti o te kurae whenua o Rakiura. Tekau mā toru katoa ā rāua tamariki, ēngari e waru anō i pakeke ka puta he uri. Ko Alice Ariki i mate i te wā e kōhungahunga tonu ana; ko Caroline, ko George, ko Isaac, ko James kua āhua pakeke anō ka matemate. Moemoe atu tā rāua whānau Māori-Pākehā ki ētahi atu Māori-Pākehā o Murihiku, o Rakiura. Kapi tonu te rohe i tā rāua pā harakeke.

Ko ērā o ana tamariki i ora ake, ā, pakeke noa, i whakamoea pēneitia: ka moe a Henry i a Mata Kōtahitahi; ka moe a John Mokomoko i a Maria Whitelock-Chapellier; i moe tuatahi a Ann Elizabeth i a Henry McCoy, nō muri ka moe i a John Pratt, arā, Parata; ka moe a Joseph i a Betsy Honors; ka moe a Mary i a Thomas Wilson; ka moe a Elizabeth i a James Wybrow; ka moe a Susan i a Robert Ballantyne; ka moe a Jacob George i a Hannah Mathews, arā, Pakana, kātahi ka moe i a Margaret Coupar, mutu rawa ake ka moe i a Alice Whaitiri. Ko te nuinga o ngā whakamoemoe nei i ngahoro te mahi a te uri. Nā ngā whakamoemoe o te whakatipuranga o muri mai, ko ētahi e tamariki tonu ana, kātahi ka hono atu te whānau o ngā Newton ki ngā whānau Māori-Pākehā o Murihiku. Nā rā hoki, na, ka moe a Susan Ballantyne, te tamāhine a Susan a Wharetutu, i a Ratimira Te Au; ka moe hoki a Mary Wilson, te tamāhine a Mary a Wharetutu, i a William Lee.

He kōrero whānui ki tērā takiwā e kī ana, ko Wharetutu tētahi o ngā tīpuna wahine Māori tuatahi, ki te moe tāne Pākehā, mārena rawa. Ko ia te whaea nāna i kōtuitui ngā whānau Māori-Pākehā o tērā takiwā o Te Waipounamu. I te tau 1870 ka tukuna ki tana whānau he whenua ki te tahamoana ki Waitai, i Rakiura. Nō muri mai ka mate a Wharetutu, ka tanumia ki tō rātou urupā i reira. Taka rawa iho ki te tau 1986, i te kaha o ana uri ki te torotoro i ō rātou whanaunga, ka kitea, ka mōhiotia tēnā mano o te tangata. E ai ki te kōrero – nuku atu i te 5,000! Nō reira, tika rawa atu kia kīia, ko Wharetutu tētahi o ngā tino whāea o tērā takiwā.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Dawson, L. Taproots revisited: the whakapapa of Wharetutu and George Newton. Invercargill, 1986

    Howard, B. H. Rakiura. Dunedin, 1940


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Atholl Anderson. 'Newton, Wharetutu Anne', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1n4/newton-wharetutu-anne (accessed 29 March 2024)