Skip to main content
Logo: Te Ara - The Online Encyclopedia of New Zealand. Print all pages now.

Hinematioro

by Angela Ballara

Biography

Ko Hinematioro te wahine rangatira o Te Tai Rāwhiti mai i Whāngārā ki Ūawa (Tolaga Bay), i te ūnga mai o Kāpene Kuki (James Cook) ki Aotearoa nei i te tau 1769. Ko tōna mana me tōna tapu i heke mai i tōna pāpā, i a Tānetokorangi, mokopuna a Konohi o Whāngārā. He tangata tēraka i whakaparua mai i a Porourangi, i a Ruapani, i a Kahungunu. I whakamoea e Konohi a Tānetokorangi ki te kōkā o Hinematioro, ki a Ngunguru-te-rangi, mokopuna a Rerekohu o ngā whānau rangatira o Ngāti Porou me Te Whānau-a-Apanui.

E kīa ana nā Hinematioro tonu i tohu ko te mokopuna a tōna tipuna a Te Rīwai, ko Te Hoatiki, hai tāne māna. Tokowhā ā rāua tamāhine. Tokorua e tamariki tonu ana ka hemohemo. Ko te mea pakeke i ora, ko Ngārangikahiwa, ka moe i a Rongotūmamao, ka puta ko Te Kani-a-Takirau. Ko te taina ko Te Kakari i moe hoki i te taina o Rongotūmamao, i a Te Āmaru Kaitangata, he toa nō Te Aitanga-a-Hauiti.

Ka moe a Hinematioro i tana tāne ka noho ko Ūawa te kāenga tūturu. Ko tōna pā whakaruru ko Te Pourewa, he moutere kai waho tata atu i te pito tonga o Ūawa. E mōhiotia ana motuhake ko ia te ariki tapairu o te rohe o Te Aitanga-a-Hauiti, ēngari he whānui kē noa atu i tēnei te awe o tōna mana. Mai i te rohe o Tūranganui-a-Kiwa (Poverty Bay) ki Wharekahika (Hicks Bay) e kore e takahia tōna mana. Tērā atu anō ōna kāinga noho me ana whenua. Ko ētahi o wāna mahinga kūmara i Te Kaha rā anō, i te taha rāwhiti o te rohe o Ngā Kurī-a-Whārei (Katikati) ki Tihirau (Tikirau).

Na, ko tērā wahine amohia kētia ai. He tāngata anō i tohua hai kaiamo. Ka rongona ana he raruraru wetiweti kai te whakatata mai, ka amohia ki tētahi wāhi punanga. Tere tonu te kite a ngā Pākehā i tae tuatahi mai ki Aotearoa nei he wahine whai mana whakahirahira tēneki. I te tau 1815 ka tuhi atu a Te Kēnara (Thomas Kendall), he mihinare i Pēwhairangi e noho ana, ki te tari matua o te Rōpū Hāhi Mihinare (Church Missionary Society) i Rānana (London). Ki tana kōrero, he kuini a Hinematioro nō tētahi rohe rahi tonu kai Te Tai Rāwhiti. I a Te Mātenga (Samuel Marsden), e noho ana i New South Wales, he rite tonu tana rongo kōrero mō Hinematioro, he kuini whakahirahira nō tētahi rohe nui me ōna tini tāngata.

He wahine tino ātaahua a Hinematioro. Hau ana ōna rongo: he wahine ngākau atawhai, he manaaki i te tangata, ā, he tohunga hoki ki te whakahaere i tōna iwi. Ko ia te kaikāpunipuni mō ngā rawa a tōna iwi. Ā, māna anō hoki e tohatoha ngā koha, e whakatū rānei ngā hākari. Ko tētahi o ngā koha tuatahi ki a ia he rākau kaitā nā Tamatere, rangatira o Ūawa. I tōia ki te awa ka mānu mai ki te takutai moana, ka tōia mā te waka ki Whāngārā. I reira ka topetopea wētahi o ngā peka ka poua. Tū ana ko Te Whatakai-a-Hinematioro. Ki wētahi ko Te Kāuta-a-Hinematioro. Ka poua kia tata tonu ki te whare whakairo o Hinematioro, ki a Te Hamuti. E ono tekau putu pea te tiketike o taua rākau. Ko te whakaaro i hangā he pātaka whakairo ki ngā peka o runga. Ka pahure ngā tau ka pirau te take. Ka poroa atu tērā wāhanga ka whakaarahia anō. Nā te maha o ngā poroporonga ka poto rawa te rākau nei. Nō te tau 1954 tonu nei, ka tukuna te tumu ki te whare pupuri taonga o Tūranga (Gisborne).

Nō te tau 1823 i muri i te horonga o Mokoia i Rotorua, ka puta a Te Wera Hauraki me Ngāpuhi ki Te Tai Rāwhiti. I taua wā e awhitia ana Te Aitanga-a-Hauiti i Te Pourewa e Te Whānau-a-Ruataupare o Tokomaru me wētahi o ngā rerenga o Ngāti Porou. Kua kaumātuatia a Hinematioro i taua wā. Ka tata te horo o te pā ka ārahina a Hinematioro rāua ko tana mokopuna, ko Te Hēmanawa, mā ngā paripari o te moutere ki te waka hai rerenga mō rāua. Kāti, i tahuri te waka, ka toromi katoa ngā tāngata o runga. Ko Te Kani-a-Takirau e noho kūare ana kua aituā kē a Hinematioro. Ka mahi ia ki te hohou i te rongo ki a Te Wera me tana iwi, kia huri mai ai wērā ki te āwhina i a ia ki te hiki i te awhinga o te pā o tōna tipuna.

Ko Te Hēmanawa anake i pae ki uta. Heoi, ko ngā kōrero mō Hinematioro he rongorua. Ki tā ngā kaumātua o Whāngārā i pae mai tōna tinana, ka tāpuketia ki Te Ana-o-Paikea (Whāngārā motu). I te matenga o Te Kani-a-Takirau i te tau 1856, ka tāpuketia anō hoki ia ki reira.


He whakaaturanga anō

Rārangi pukapuka

    Mackay, J. A. Historic Poverty Bay and the East Coast. Gisborne, 1949

    Mahuika, A. T. 'Nga wahine kai-hautu o Ngati Porou: the female leaders of Ngati Porou'. MA thesis, Sydney, 1973

    Ngata, A., comp. Nga moteatea. 3 vols. Wellington, 1959–70


Me pēnei te tohu i te whārangi:

Angela Ballara. 'Hinematioro', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1h23/hinematioro (accessed 29 March 2024)