Dictionary of New Zealand Bography logo

Kōrero: Hinematioro

Whārangi 1: Haurongo

Ngā whakaahua me ngā rauemi katoa o tēnei kōrero

Hinematioro

?–1823

Nō Ngāti Porou, nō Te Aitanga-a-Hauiti; he ariki tapairu

I tuhia tēnei haurongo e Angela Ballara, ā, i tāngia tuatahitia ki Ngā Tāngata Taumata Rau i te 1990. He mea whakamāori nā Ngā Tangata Taumata Rau.

Ko Hinematioro te wahine rangatira o Te Tai Rāwhiti mai i Whāngārā ki Ūawa (Tolaga Bay), i te ūnga mai o Kāpene Kuki (James Cook) ki Aotearoa nei i te tau 1769. Ko tōna mana me tōna tapu i heke mai i tōna pāpā, i a Tānetokorangi, mokopuna a Konohi o Whāngārā. He tangata tēraka i whakaparua mai i a Porourangi, i a Ruapani, i a Kahungunu. I whakamoea e Konohi a Tānetokorangi ki te kōkā o Hinematioro, ki a Ngunguru-te-rangi, mokopuna a Rerekohu o ngā whānau rangatira o Ngāti Porou me Te Whānau-a-Apanui.

E kīa ana nā Hinematioro tonu i tohu ko te mokopuna a tōna tipuna a Te Rīwai, ko Te Hoatiki, hai tāne māna. Tokowhā ā rāua tamāhine. Tokorua e tamariki tonu ana ka hemohemo. Ko te mea pakeke i ora, ko Ngārangikahiwa, ka moe i a Rongotūmamao, ka puta ko Te Kani-a-Takirau. Ko te taina ko Te Kakari i moe hoki i te taina o Rongotūmamao, i a Te Āmaru Kaitangata, he toa nō Te Aitanga-a-Hauiti.

Ka moe a Hinematioro i tana tāne ka noho ko Ūawa te kāenga tūturu. Ko tōna pā whakaruru ko Te Pourewa, he moutere kai waho tata atu i te pito tonga o Ūawa. E mōhiotia ana motuhake ko ia te ariki tapairu o te rohe o Te Aitanga-a-Hauiti, ēngari he whānui kē noa atu i tēnei te awe o tōna mana. Mai i te rohe o Tūranganui-a-Kiwa (Poverty Bay) ki Wharekahika (Hicks Bay) e kore e takahia tōna mana. Tērā atu anō ōna kāinga noho me ana whenua. Ko ētahi o wāna mahinga kūmara i Te Kaha rā anō, i te taha rāwhiti o te rohe o Ngā Kurī-a-Whārei (Katikati) ki Tihirau (Tikirau).

Na, ko tērā wahine amohia kētia ai. He tāngata anō i tohua hai kaiamo. Ka rongona ana he raruraru wetiweti kai te whakatata mai, ka amohia ki tētahi wāhi punanga. Tere tonu te kite a ngā Pākehā i tae tuatahi mai ki Aotearoa nei he wahine whai mana whakahirahira tēneki. I te tau 1815 ka tuhi atu a Te Kēnara (Thomas Kendall), he mihinare i Pēwhairangi e noho ana, ki te tari matua o te Rōpū Hāhi Mihinare (Church Missionary Society) i Rānana (London). Ki tana kōrero, he kuini a Hinematioro nō tētahi rohe rahi tonu kai Te Tai Rāwhiti. I a Te Mātenga (Samuel Marsden), e noho ana i New South Wales, he rite tonu tana rongo kōrero mō Hinematioro, he kuini whakahirahira nō tētahi rohe nui me ōna tini tāngata.

He wahine tino ātaahua a Hinematioro. Hau ana ōna rongo: he wahine ngākau atawhai, he manaaki i te tangata, ā, he tohunga hoki ki te whakahaere i tōna iwi. Ko ia te kaikāpunipuni mō ngā rawa a tōna iwi. Ā, māna anō hoki e tohatoha ngā koha, e whakatū rānei ngā hākari. Ko tētahi o ngā koha tuatahi ki a ia he rākau kaitā nā Tamatere, rangatira o Ūawa. I tōia ki te awa ka mānu mai ki te takutai moana, ka tōia mā te waka ki Whāngārā. I reira ka topetopea wētahi o ngā peka ka poua. Tū ana ko Te Whatakai-a-Hinematioro. Ki wētahi ko Te Kāuta-a-Hinematioro. Ka poua kia tata tonu ki te whare whakairo o Hinematioro, ki a Te Hamuti. E ono tekau putu pea te tiketike o taua rākau. Ko te whakaaro i hangā he pātaka whakairo ki ngā peka o runga. Ka pahure ngā tau ka pirau te take. Ka poroa atu tērā wāhanga ka whakaarahia anō. Nā te maha o ngā poroporonga ka poto rawa te rākau nei. Nō te tau 1954 tonu nei, ka tukuna te tumu ki te whare pupuri taonga o Tūranga (Gisborne).

Nō te tau 1823 i muri i te horonga o Mokoia i Rotorua, ka puta a Te Wera Hauraki me Ngāpuhi ki Te Tai Rāwhiti. I taua wā e awhitia ana Te Aitanga-a-Hauiti i Te Pourewa e Te Whānau-a-Ruataupare o Tokomaru me wētahi o ngā rerenga o Ngāti Porou. Kua kaumātuatia a Hinematioro i taua wā. Ka tata te horo o te pā ka ārahina a Hinematioro rāua ko tana mokopuna, ko Te Hēmanawa, mā ngā paripari o te moutere ki te waka hai rerenga mō rāua. Kāti, i tahuri te waka, ka toromi katoa ngā tāngata o runga. Ko Te Kani-a-Takirau e noho kūare ana kua aituā kē a Hinematioro. Ka mahi ia ki te hohou i te rongo ki a Te Wera me tana iwi, kia huri mai ai wērā ki te āwhina i a ia ki te hiki i te awhinga o te pā o tōna tipuna.

Ko Te Hēmanawa anake i pae ki uta. Heoi, ko ngā kōrero mō Hinematioro he rongorua. Ki tā ngā kaumātua o Whāngārā i pae mai tōna tinana, ka tāpuketia ki Te Ana-o-Paikea (Whāngārā motu). I te matenga o Te Kani-a-Takirau i te tau 1856, ka tāpuketia anō hoki ia ki reira.

Me pēnei te tohu i te whārangi:

Angela Ballara. 'Hinematioro', Dictionary of New Zealand Biography, first published in 1990. Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand, https://teara.govt.nz/mi/biographies/1h23/hinematioro (accessed 29 March 2024)